Zbog uspjeha ruske ofenzive oko Harkiva, Sjevernoatlantski savez već neko vrijeme razmatra mogućnost promjene stava…
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pozvao je članice saveza da dopuste Kijevu da oružjem koje dobiva može gađati i vojne ciljeve unutar teritorija Rusije.
Stoltenberg je to rekao u intervjuu Economistu, nakon što se već dulje vrijeme raspravlja o tome, a Velika Britanija prije mjesec dana Kijevu je “dala dopuštenje” da njihovo oružje može koristiti za napade na vojne ciljeve na području Krima i Rusije, pogotovo dalekometne projektile Storm Shadow. Stoltenberg je, zapravo, reagirao na nedavni apel ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da im se dopusti korištenje zapadnog oružja za gađenje vojnih ciljeva na teritoriju Rusije.
Bijela kuća tada je na to reagirala negativno, ali je NYT objavio da je američki državni tajnik Antony Blinken nakon svog zadnjeg boravka u Kijevu “predložio da SAD dopusti ukrajinskim vojnicima uporabu američkog oružja za napade na vojne ciljeve u Rusiji”.
SAD protiv
No John Kirby, koordinator američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, ipak je ponovio da SAD “ne podržava ideju korištenja svog oružja za napade na ciljeve unutar Rusije”.
Naime, zbog ruske ofenzive u regiji Harkiva, gdje su polučili određene uspjehe, NATO razmatra tu mogućnost. Harkiv se nalazi na nekih 30-ak km od ruske granice, a vojni analitičari smatraju da su Rusi ostvarili uspjehe djelomično, upravo zato što Ukrajina “nema dopuštenje” da gađa “legitimne vojne ciljeve na ruskom teritoriju”, istaknuo je Stoltenberg.
No, prema njegovu mišljenju, “vrijeme je da NATO raspravi treba li primijeniti svoj stav u vezi s korištenjem oružja koje su isporučili Ukrajini”.
Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je da su te najave o korištenju zapadnog oružja na teritoriju Rusije “neodgovorne” te vode ka eskalaciji sukoba, a ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nedavno je za rusku agenciju TASS kazao da Ukrajina već i bez tih najava “koristi zapadne projektile” za napade na ruski teritorij.
Prema Stoltenbergu, treba imati na umu da se radi “o agresiji Rusije na Ukrajinu, tako da se Ukrajina ima pravo braniti. A to uključuje napade na mete na ruskom teritoriju”.
Doduše, rekao je da NATO “neće sudjelovati u sukobu”. Naime, bivši glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen pozvao je NATO da dopusti obaranje ruskih projektila i bespilotnih letjelica koje napadaju ciljeve u Ukrajini.
Sprječavanje eskalacije
Stoltenberg smatra da to ne treba činiti jer to dovodi NATO u izravni sukob s Rusijom, što se ne smije dogoditi. Napomenuo je da je zadatak “spriječiti da ovaj rat eskalira u sukob između Rusije i NATO-a u Europi”.
Prema Stoltenbergovim riječima, NATO ne namjerava izravno sudjelovati u ratnim sukobima – bilo s teritorija zemalja članica, bilo u Ukrajini.
Stoltenberg je rekao da NATO ne namjerava slati svoje trupe u Ukrajinu. No Stoltenberg je upozorio Rusiju, o čemu najviše pišu ruski prorežimski mediji, da bi se NATO mogao pozvati na članak 5 koji govori o kolektivnoj obrani – u slučaju ruskog kibernetičkog napada na neku od zemalja Saveza, rekao je u intervjuu za Economist.
(Jutarnji list)
(451)
