(…) je danas da je proširenje Evropske unije “geopolitička neophodnost”, kako bi postala veća i sigurnija i upozorila je da se ne može priuštiti da čitava generacija još jednom “sjedi u čekaonici”, kao u zemljama zapadnog Balkana.
Baerbock je u saopćenju objavljenom na stranici Ministarstva vanjskih poslova Njemačke povodom 20. godišnjice velikog proširenja naglasila da se ne smije propustiti prilika da, pridruživanjem novih članica, EU postane veća i jača, a samim tim i sigurnija.
Ona je navela da je proširenje za EU postalo “geopolitička neophodnost” najmanje od početka rata Rusije i Ukrajine i ocijenila da su “političke i geografske sive zone” na Balkanu ili na istoku EU-a “veoma opasne”.
Smatra da EU ne može sebi da priušti takve sive zone, jer su one, kako tvrdi, poziv za ruskog predsjednika Vladimira Putina na miješanje i destabilizaciju.
“Evropska unija se zalaže za slobodu, demokratiju i vladavinu prava. Kao i prije 20 godina, i danas milioni Evropljana ponovo vide priliku i obećanje da postanu građani EU-a. I ne možemo da priuštimo još jednom da čitavu generaciju natjeramo da sjedi u čekaonici Evropske unije, kao u zemljama zapadnog Balkana. Ne smijemo propustiti priliku da našu Uniju učinimo većom i jačom – a samim tim i sigurnijom. Naša unija mira i slobode otvorena je za nove članove poručila je Baerbock”, prenosi Al Jazeera.
Kako je naglasila, da bi dalje pristupanje zemalja EU-a bilo uspješno, mora da se osigura da Evropska unija ostane sposobna da preduzme mjere i interno i eksterno.
Dodaje da će u tom cilju članice nastaviti da razvijaju EU “sa svom dužnom odlučnošću”.
“Čak i ako imamo intenzivne debate o tome iznova i iznova – kao što se i očekuje u velikoj porodici. Ovdje je posebno dragocjeno bogato iskustvo članica EU koje su pristupile Uniji od 2004. godine, zemalja koje su uspješno savladale dug proces transformacije”, naglasila je ona.
Naglasila je i da se EU mora reformirati i pripremiti za nove članice.
“Po mom mišljenju, ovo uključuje smanjenje prostora za veto u Vijeću. Moramo ostati sposobni da djelujemo i u budućoj Uniji koja potencijalno broji preko 35 članica. Ovo uključuje češće donošenje odluka velikom većinom, za razliku od postizanja jednoglasnosti. Čak i ako to znači da Njemačka, kao i svaka druga država članica, također može biti nadglasana. Moramo se odlučno baviti proširenjem i reformama”, poručila je Baerbock.
Prije 20 godina, 1. maja 2004, Evropskoj uniji je pristupilo deset novih članica, što je najveće proširenje u historiji EU-a.
U EU je tada ušlo gotovo 75 miliona ljudi u Češkoj, Estoniji, Mađarskoj, Latviji, Litvaniji, Malti, Poljskoj, Sloveniji, Slovačkoj i na Kipru.
Kasnije su im se pridružile i Bugarska, Rumunija i Hrvatska.
(SB)
(118)