građanske države…

 

 

 

Je li zaustavljen europski put BiH, što za BiH znači usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici i kakva je budućnost naše zemlje, za RTVHB je analizirao Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.

 

 

Osvrćući se na usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici u Općoj skupštini UN-a, Čović je kazao da se ništa novo za Bosnu i Hercegovinu nije dogodilo.

 

 

„Ne mislim da se išta novo dogodilo do nastavka onih podjela, različitog gledanja na događanja u Domovinskom ratu pa i same zločine koji su se događali. Što se tiče genocida u Srebrenici, barem kada je u pitanju hrvatska strana, imali smo jasna stajališta oko toga pa i pri svojim odlascima tamo“, kazao je Čović.

 

 

Predsjednik HDZ-a BiH, pak, smatra da je rezolucija otvorila neke teme koje su, kako je kazao, već malo bile pod velom prašine. Upitao se i zašto neko danas pokreće takva pitanja te dodao da su se politički predstavnici Srba iz RS i Srbije osjetili pogođenima kao i veći dio srpskog naroda.

 

 

-Otvorili smo pitanje nefunkcioniranja Bosne i Hercegovine. Praktično se pokazalo da mi nemamo strategije vanjske politike i da nemamo pravog zakona o vođenju vanjske politike. Pokazali smo da nemamo dosljednost i da ovisno od toga tko zastupa BiH u nekoj instituciji i ima svoj stav, kazao je Čović, te dodao da su ministar vanjskih poslova i drugi ministri u Vijeću ministara BiH iznosili potpuno drugačije stavove po ovom pitanju.

 

 

„To je ono praktično što je BiH danas. Oživjeli smo ratne rane i potpuno drugačije gledamo na ono što je na ‘prostorima’ jednog, drugog ili trećeg naroda, a veže se za Domovinski rat“, kazao je Čović.

 

 

Sud jasno kazao što se dogodilo u Srebrenici

 

 

Upitan je li donošenje ove rezolucije način dolaženja do pomirenja, kao što su neki njeni zagovornici govorili, Čović je istaknuo da je evidentno da nije jer drugačije gledamo na odnose unutar BiH.

 

 

„Mi bismo što prije trebali izići iz ovog ambijenta i ne smijemo se dugo zadržati u raspravi o Rezoluciji o Srebrenici“, kazao je Čović te dodao da je međunarodni sud jasno kazao što se dogodilo u Srebrenici te da što prije treba krenuti u procese koji nisu povezani sa spomenutom temom.

 

 

Sjesti za stol

 

 

Izravna posljedica usvajanja srebreničke rezolucije je pokretanje procesa „mirnog razdruživanja“ između RS i FBiH koji su pokrenule vlasti RS na čelu s Miloradom Dodikom. Osvrćući se na moguće posljedice i rezultate ovakve inicijative, Čović je kazao da politička opcija koju predstavlja zagovara tezu da BiH mora djelovati kao jedinstven prostor koja će funkcionirati na uzusima Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma ili na neki drugi način ako smo se svi u stanju za takvo nešto dogovoriti.

 

 

Čović je također kazao da politički predstavnici sva tri naroda moraju ponovno zajedno sjesti i prisjetiti se onoga što su potpisali prije godinu i pol dana.

 

 

–Što prije otrgnemo pogled iz naše povijesti, a okrenemo se budućnosti i integracijskim ambicijama, lakše ćemo zacijeliti neke rane, mišljenja je Čović.

 

 

-Međunarodna zajednica treba nam kao prijatelj, ali mi moramo shvatiti da ne možemo voditi te nekakve alibi politike oslanjajući se na te međunarodne snage, kazao je on.

 

 

-Visoki predstavnik Christian Schmidt je u trenutku kada je BiH dobila pregovarački status s EU ničim izazvan nametnuo određene izmjene Izbornog zakona umjesto da je pustio da se domaći akteri dogovore oko nekih stvari koje su važne zbog Bruxellesa i EU.

 

 

Domaći akteri trebaju voditi procese

 

 

Ambasada SAD-a u BiH reagirala je na najavu ponude o mirnom razdruživanju između RS i FBiH ustvrdivši da ta oni jamče teritorijalni integritet BiH te da je to njen nacionalni interes. Upitan je li dobro da i dalje neka druga zemlja, međunarodni akter, treba jamčiti teritorijalni integritet BiH, Čović je kazao da je dobro imati prijatelje te da je SAD najzaslužniji što je rat u BiH zaustavljen.

 

 

„Moglo se tu još svašta događati. Moramo, međutim, biti iskreni i kazati da naše strateške interese Bosne i Hercegovine ne možemo staviti u ruke bilo koga. Treba nastojati da se ti interesi podudaraju s interesima onih velikih, a bojim se da opet imamo problem ako se ne poklope i da će netko na nekoj maloj zemlji opet eksperimentirati“, kazao je Čović.

 

 

Kazao je da je dobro i što američki veleposlanik i ostali međunarodni dužnosnici jamče sigurnost u BiH, ali da je to, ponovno, posao domaćih aktera u BiH.

 

 

„Legitimno predstavljanje“

 

 

Čović je, osvrćući se i na sigurnosno stanje u BiH, pozvao međunarodne, a prije svega domaće aktere da svojim radom postignu da BiH funkcionira kao normalno funkcionalno društvo.

 

 

„Nemate hrvatskog člana Predsjedništva BiH i o tome šutite 16 godina. Neće moći, to treba riješiti. Nemate neka druga pitanja riješena kako bi bila osigurana potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda. Nije dovoljno da netko kaže ‘da, nije dobro da Hrvatima Bošnjak bira člana Predsjedništva’. Treba sve učiniti da se to više ne dogodi, a ne onda postavljati dodatne uvjete“, kazao je Čović

 

 

Odgovarajući na pitanje kako se hrvatski politički predstavnici trebaju postaviti u nadmetanju separatista i unitarista u BiH, što je posebno izraženo u posljednje vrijeme zbog srebreničke rezolucije, Čović je kazao da mu je potpuno svejedno radi li se o separatizmu ili unitarizmu.

 

 

„Oni jednako ruše BiH“, kazao je Čović.

 

 

Predsjednik HDZ BiH dodaje da danas nema nikakve mogućnosti za promjenu Ustava, ali da će to pitanje na putu ka EU morati doći na dnevni red.

 

 

„Treba vam dvotrećinska većina u oba doma Parlamenta BiH. Svi oni koji se danas zalažu za nešto neka krenu od toga. Nemojte nas uvjeravati kako je dobro da ovo bude građanska država jer ona ne može biti građanska“, kazao je Čović dodajući da bi se u protivnom radilo o unitarizmu, a ne građanskoj državi kakvih danas imate u svijetu.

 

 

-Vrlo nerealno je govoriti o mirnom razdruživanju bez posljedica za jedan ili drugi prostor, hrvatski politički predstavnici moraju držati ravnotežu između unitarističkih i separatističkih nastojanja.

 

 

Želimo dobar odnos s predstavnicima bošnjačkog naroda i dignuti ga na jednu mnogo veću razinu nego je to danas. Isto tako, želimo zadržati dobar odnos s predstavnicima srpskog naroda. Bez toga BiH neće dobro funkcionirati, kazao je Čović.

 

 

-Kada traže građanski koncept uređenja BiH, to nažalost rade s pozicije ekstremizma u političkom promišljanju. Tu se radi o napisanome u Islamskoj deklaraciji, a predstavnici hrvatskog naroda o tome jasno govore.

 

 

Zbog toga je ustavno domoljublje mjera za sve, smatra Čović.

 

 

Treći entitet?

 

 

Upitan do kada hrvatska strana, s obzirom na eroziju političkih prava bh. Hrvata kroz minule godine, može izdržati djelovanje kao vezivno tkivo između separatističkih i unitarističkih snaga, Čović je kazao da bi svaka druga uloga bila naivna.

 

 

-Hrvati nemaju luksuz vođenja neke druge politike, ni separatizma ni pričanja o nekim drugim podjelama. Danas, kada ja zatražim legitimno predstavljanje neki kažu to vam je treći entitet. Zašto ću se ja braniti od trećeg entiteta i što je problem treći entitet. Zagovarat ćemo ga, zašto ne. Ali, da bi se to zagovaralo moramo promijeniti Ustav. Kada ćemo stvoriti ambijent da i drugi vjeruju da to treba napraviti na taj način, kazao je Čović.

 

 

Upitan je li europski put BiH zaustavljen, Čović je kazao da nije, ali da se čim su se domaći akteri dogovorili i dobili pregovarački status s EU pojavio vanjski akter s porukom ‘ja donosim odluku, ne vi’. Smatra da je nekim akterima stalo da BiH ostane tzv. poluprotektorat te da nije sama sposobna donositi odluke.

 

(Ljudski.ba)

(158)

ČOVIĆ ISKORISTIO PRILIKU: Treći entitet mu nije sporan, nema…