“Uvjeren sam da, ako želimo ozbiljno napredovati, Izborni zakon mora biti riješen bez odgađanja u 2025. godini, usporedno s otvaranjem pregovaračkog procesa s EU-om”, kazao je Čović.
Predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, govorio je za Večernji list, izdanje za BiH, a pored ostalog je naveo i najvažnije problem koje BiH morta riješiti u narednoj godini.
Čović smatra da prioritetno treba riješiti izborno zakopnodvstvo.
“Izborna reforma jedno je od najjednostavnijih pitanja za rješavanje, ali su od toga mnogi napravili problem. Moramo postići zaštitu kolektivnih prava u institucijama poput Predsjedništva Bosne i Hercegovine i domova naroda, čime bi se osigurala jednakopravnost svih konstitutivnih naroda. Već postoje brojna rješenja koja su usuglašavana proteklih desetak godina, samo ih treba provesti. Svi drugi izborni procesi u BiH odvijaju se na građanskom načelu i konceptu. Uvjeren sam da, ako želimo ozbiljno napredovati, Izborni zakon mora biti riješen bez odgađanja u 2025. godini, usporedno s otvaranjem pregovaračkog procesa s EU-om”, kazao je Čović.
Lider HDZ-a je ponovio da je Južna plinska interkonekcija od strateškog interesa za hrvatski narod.
“Prije svega, nije dobro da smo došli u situaciju da pod pritiskom međunarodnih partnera donosimo odluke u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na razini Federacije Bosne i Hercegovine. Preglasavanje samo po sebi nije problem, međutim, problem je to što nismo u stanju naći rješenja za nagomilane probleme s kojima smo suočeni. Južna plinska interkonekcija projekt je koji smo unutar Vlade Federacije prethodno usuglasili i dogovorili, a onda su se upravo ovim djelovanjem ili pritiskom izvana partneri u Federaciji morali povući. Naime, svjesno smo išli u taj proces znajući unaprijed da će doći do preglasavanja, no odlučili smo se na taj korak kao jednu poruku. Južna plinska interkonekcija strateški je interes hrvatskoga naroda i Bosne i Hercegovine, ali ne možemo reći da je ona strateški interes samo za jednu tvrtku, bio to BH-Gas ili neka druga tvrtka. Potrebno je omogućiti organizaciju prema ustavnim nadležnostima entiteta i županija kako bi projekt u konačnici bio uspješno proveden.
Više razgovora koje smo imali sa svim razinama koje odlučuju o energetskoj politici i strategiji energetske politike Republike Hrvatske, kao i plinskom sektoru uopće, jasno je demonstriralo da Hrvatska ima itekakav interes proširiti mrežu prema istoku, odnosno prema Bosni i Hercegovini. Taj smo projekt nazvali Južna plinska interkonekcija. Važno je kazati kako upravo Hrvatska mora izgraditi 74 kilometra vlastite mreže, tako da je jako zainteresirana da Hercegovina dobije taj energent, a ne da to bude samo magistrala koja će spojiti granicu Republike Hrvatske sa središnjom Bosnom, odnosno Travnikom.
Uvjeren sam kako je Hrvatska poslala vrlo jasne poruke međunarodnim partnerima, ali i nama, da stoji uz politiku hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, koja taj projekt vidi kao strateški. Mudrost hrvatske politike u Bosni i Hercegovini ogleda se upravo u ovakvim projektima. Bilo je različitih pokušaja pritiska na hrvatske predstavnike kako bi se politička scena podijelila i oslabilo HDZ BiH.
No, uvjeren sam kako ćemo s Republikom Hrvatskom uspješno završiti projekt Južne plinske interkonekcije, kao i da će međunarodni partneri razumjeti važnost ovog projekta”, kazao je Čović.
(SB)
(192)