Poslanik u Bundestagu Adis Ahmetović jasno je stao uz Komšića i opciju SDA, koja u suštini predstavlja njegovu izbornu bazu, piše Zoran Krešić, novinar mostarske redakcije Večernjeg lista, bliske HDZ-u.
Njegovu analizu prenosimo u cjelosti:
Piše: ZORAN KREŠIĆ
Njemački socijaldemokratski zastupnik bošnjačkih korijena Adis Ahmetović posve je otkrio karte podržavajući probošnjačkog kandidata Željka Komšića za sljedeće izbore čija pak izborna baza dolazi iz redova SDA, a ne primjerice SDP-ova kandidata Denisa Bećirovića. Na taj se način Ahmetović posve diskvalificirao te predstavio kao nacionalist jer su mu važniji interesi uskog dijela bošnjačke javnosti, nego predstavnik ideološki bliskog SDP-a BiH.
Javna zahvala
Naime, Adis Ahmetović, javno je zahvalio Željku Komšiću na potpori koju mu je pružio, nakon što ga je napao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović.
“Hvala vam na podršci i jasnoj posvećenosti demokraciji i europskim vrijednostima. Kao članovi njemačkog Bundestaga, nastavit ćemo vrijedno raditi na tome da i Bosna i Hercegovina ide ovim putem – putem prema EU. Regija i njezini ljudi to zaslužuju. I u tome imate našu punu podršku”, napisao je Ahmetović u komentaru na službenoj stranici Facebooka Željka Komšića.
Na taj je način Ahmetović jasno stao uz Komšića i opciju SDA, koja u suštini predstavlja njegovu izbornu bazu. Takva čestitka stigla je u tjednu kada je na dnevnom redu njemačkog Bundestaga krajnje neuravnotežena i pristrana, rezolucija o stanju u BiH koju je on pisao. Naravno, ponovno kao bošnjački lobist. Član Bundestaga i SPD-a Josip Juratović upozorio je kako taj dokument ima manjkavosti koje mogu prouzročiti nove probleme.
“Bojim se da će to biti samo rezolucija koju će zlouporabiti nacionalisti u izbornoj kampanji i to bi bilo kobno. To treba spriječiti”, rekao je Juratović.
Na Ahmetovićev komentar s Komšićeva profila na svome pak Twitter nalogu reagirao je predsjednik Hrvatskog studentskog politološkog foruma Martin Mikulić.
“Ahmetović promovira bošnjačku hegemoniju i podržava populističke radikale okupljene u DF-u BiH i SDA. Jugoslavija se raspala zbog većinske hegemonije, a raspast će se i BiH ako Bošnjaci nastave kršiti mirovni sporazum. Bundestag treba biti svjestan ovoga”, napisao je Mikulić (hash)tagirajući i sam Bundestag.
Ahmetović koji se i lažno prikazuje kao posebni izaslanik Bundestaga za zapadni Balkan, a ustvari je voditelj unutar SPD-ove skupine uspio je u sadržaj rezolucije o BiH nametnuti skandalozan i krajnje pristran tekst koji se savršeno uklapa u unitarističke, velikobošnjačke projekte i poglede na zemlju. Na taj način zloupotrijebljen je Bundestag te Njemačka koja se uključila u unutarnja razračunavanja u BiH te se iskoristilo u pravcu dominacije Bošnjacima nad Hrvatima nasilnom promjenom Daytonskog mirovnog sporazuma. To je pak posve suprotno od primjerice stava Njemačke prema protokolu na Sporazum Velikog petka iz Sjeverne Irske čime ova država čvrsto podržava međunarodne sporazume koji jamče mir i stabilnost.
U dokumentu o kojem će danas glasovati Bundestag (Dokument je usvojen, op. SB) koji je ključno oblikovao Ahmetović kao glavni problemi navode se čelnik HNS-a BiH Dragan Čović koji je stavljen u isti rang kao i čelnik RS-a Milorad Dodik, a iz toga društva izbačen je čelnik SDA Bakir Izetbegović. Pri tome je posve ignorirano kako Bošnjaci zlouporabljuju svoju brojnost i nameću predstavnike Hrvatima te ih posve marginaliziraju. Pokušaje Hrvatske da pomogne kako bi se riješili prijepori između Hrvata i Bošnjaka predstavlja se miješanjem u unutarnje stvari BiH. A upravo se u to uplela i Njemačka najavljujući ovakvu rezoluciju koja ima dalekosežan negativan učinak jer podržava samo jednu stranu u zemlji.
Protiv Ustavnog suda
Očito je ova rezolucija napisana kao potpora SDA i drugim bošnjačkim strankama koje se protive izbornim reformama te je sve tempirano uoči izbora kako bi se optužilo hrvatsku stranu da bi se dobio alibi za nastavak provođenja političkog nasilja nad njima.
“Tzv. načelo legitimnog zastupanja treba odbaciti. Po mišljenju Bundestaga, to koči ravnopravno sudjelovanje svih građana u političkom procesu i nije u skladu s vrijednostima i standardima EU-a, dodatno bi produbilo podjelu BiH i provedbu relevantnih presuda Europskog suda. Stvaranje čak i trećeg entiteta, uz postojeće FBiH i RS-a, ugrozilo bi teritorijalni integritet zemlje i masovno bi se suprotstavilo cilju pluralističkog civilnog društva”, navodi se u dokumentu.
(SB)
(555)