Za ministarstvo energetike i rudarstva pitanje izgradnje hidroelektrane Buk Bijela je završeno još 2004. godine skupštinskom Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare, ali i Unescovim izvještajem iz 2005. godine čime je stavljena tačka na ideje o gradnji hidroelektrana na ovom području koje bi mogle utjecati na “suzu Evrope”, poručili su iz Crne Gore
Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore odbilo je prijedlog predsjednika RS Milorada Dodika da učestvuje u izgradnji hidroelektrane Buk Bijela.
Dodik je prošle sedmice na sastanku sa predsjednikom Skupštine Crne Gore Andrijom Mandićem pozvao susjednu državu da se uključi u projekat na Drini kod Foče, te da ga više ne blokira.
U saopćenju iz Dodikovog kabineta je tada navedeno da “ukoliko ima nastojanja da se Crna Gora vrati u taj projekt”, on je “izrazio spremnost da to prihvati”.
– Mi nudimo Crnoj Gori da se uključi u ovaj megaprojekt. Ako neće, onda da nas ne blokiraju – kazao je tada Dodik.
On je rekao da projekt sada ne zadire i ne potapa vode u Crnoj Gori.
Iz ministarstva energetike i rudarstva odgovorili su da je to pitanje završeno još 2004. godine.
Za ministarstvo energetike i rudarstva pitanje izgradnje hidroelektrane Buk Bijela je završeno još 2004. godine skupštinskom Deklaracijom o zaštiti rijeke Tare, ali i Unescovim izvještajem iz 2005. godine čime je stavljena tačka na ideje o gradnji hidroelektrana na ovom području koje bi mogle utjecati na “suzu Evrope” – navedeno je iz ovog resora Vijestima na pitanje o mogućem učešću Crne Gore u izgradnji ove hidroelektrane.
Inače, Vlada Crne Gore, čiji je predsjednik tada bio Milo Đukanović, u aprilu 2004. godine dala je načelnu saglasnost da sa RS gradi hidroelektranu. Tada je predviđana visoka brana, a njena akumulacija dolazila bi do ušća Tare i Pive na crnogorskoj teritoriji.
Nakon toga, došlo je do protesta ekoloških organizacija i građana. Skupili su više od 11 hiljada potpisa i predali tu peticiju Skupštini.
Parlament je u decembru iste godine glasovima opozicije, dijela manjinskih stranaka i SDP-a usvojio Deklaraciju o zaštiti rijeke Tare.
Nakon toga u RS je rađen novi projekt kojim je predviđena niža visina brane. Dodata je još jedna hidroelektrana na Drini, nizvodno blizu Foče.
Zatim su projekt njihove izgradnje započele RS i Srbija, koji su o tome potpisali sporazum 2020. godine.
Finansijeri bi bili Elektroprivreda Srbije i Elektroprivreda RS kroz zajedničko preduzeće Hidroelektroenergetski sistem Gornja Drina.
(Avaz, DEPO PORTAL/dg)
(119)