Beogradom“
“Iskreno, niko od nas, Janusz, Madeleine Albright, niko od nas nije dobrodošao zbog onoga što smo rekli. Beograd se okrenuo u smjeru Rusije, ka ultranacionalističkom pravcu”, rekao je Server
Američki profesor Daniel Serwer izjavio je danas da će nekadašnja šefica američke diplomatije Madeleine Albright biti uključena u dijalog Beograda i Prištine ispred nove administracije SAD.
“Nije važno šta Srbi misle o tome treba li ili ne Madeleine Albright da bude uključena. Ona će biti uključena. Bivša je državna sekretarka i važna je struja, ne toliko u Demokratskoj stranci, već u mislećem demokratskom svijetu, dijelu demokratkog svijeta koji misli o vanjskoj politici. A i živjela je u Srbiji, govori srpski. Mislim da bi to trebalo cijeniti”, rekao je Serwer za televiziju N1.
Serwer, profesor washingtonskog Univerziteta Johns Hopkins, kazao je da razumije da je “mnogi Srbi neće cijeniti jer je zagovarala učešće NATO-a u ratu poslije propasti pregovora u Rambujeu”.
“A i savršeno razumijem kako se postavljaju prema meni, iako sam se ja protivio bombardovanju. Ipak, nije važno, ona će imati utjecaja, ima zanimljive stvari da kaže”, naveo je Serwer.
Dodao je da zna da u Beograd nije dobrodošao niko od istaknutih učesnika prošlosedmične sjednice Vanjskopolitičkog odbora Predstavničkog doma Kongresa SAD, na kojoj su razmatrani politički pristupi koje bi administracija budućeg američkog predsednika Joe Bidena mogla da primjeni prema Zapadnom Balkanu.
Učesnici te sjednice, na kojoj su uz Serwera i Albright govorili i Predsedavajući Odbora za spoljne poslove Eliot Engel i predstavnik nevladine Fondacije Jamestown Janusz Bugajski, poručili su da Srbija mora da prizna Kosovo koje treba da postane članica UN.
“Iskreno, niko od nas, Janusz, Madeleine Albright, niko od nas nije dobrodošao zbog onoga što smo rekli. Beograd se okrenuo u smjeru Rusije, ka ultranacionalističkom pravcu”, rekao je Server za N1.
On je kazao “Amerikanci i Evropljani moraju zajedno da rade” po pitanju dijaloga Beograda i Prištine jer su i EU i SAD dokazali da ne mogu sami da dodju do rješenja problema.
“Ako budu zajedno radili i imali zajedničku viziju, ne samo za Srbiju i Kosovo, već za region u cjelini, mislim da će to funkcionisati. To je prvi korak, da Amerikanci i Evropljani moraju da razgovaraju jedni s drugima, i prije nego što razgovaraju sa Bosancima i Kosovarima i Srbima”, naveo je Serwer.
Dodao je da bi EU trebalo da bude “domaćin dijaloga”, a da bi Amerikanci trebalo da budu podrška.
“EU ima najviše uticaja na te likove. Ono što Amerikanci za sto mogu da donesu je mnogo podrške za Evropljane, kao i za dvije stvari, implementaciju bilo čega što je dogovoreno, a što nije bilo dobro u prošlosti, kao i insistiranje na reciprocitetu. Šta god da Beograd i Priština traže u ovom dijalogu, moraju da budu spremni da jednako uzvrate”, rekao je Server.
On je kazao da to “nije uvijek bio slučaj” i kao primjer naveo, kako je rekao, “bizaran slučaj” Specijalizovanih vijeća Kosova, suda za zločine nekadašnje Oslobodilačke vojske Kosova sa sjedištem u Hagu.
“Taj sud je stvoren u Hagu kao dio insistiranja Beograda koji je glasio: ne možete vjerovati vladi u Prištini da će pokušati da procesuira one koji su izvršili zločine nakon rata. Međunarodna zajednica je ‘kupila’ taj argument i insistirala je na specijalnom sudu”, naveo je Serwer.
Dodao je da to “nije loša stvar, ali nije recipročna” pošto postoji, kako kaže, “veoma jasan slučaj” trojice Amerikanaca, braće Bitići, koji su u Srbiji ubijeni nakon rata, a njihovim ubicama ne može da bude suđeno u Hagu jer specijalni sud nema nadležnost u Srbiji.
“To je smiješno. Predložio sam u Washingtonu (na sednici Vanjskopolitičkog odbora), a niko nije primjetio šta sam predložio, da jurisdikcija specijalnog suda u Hagu bude proširena na teritoriju Srbije, jer su pokazali da neće suditi izvršiocima ubistava unutar Srbije”, rekao je Serwer.
On je kazao da postoji još nekoliko stvari koje “moraju biti shvaćene” i da je jedna od njih da pregovori Srbije i Kosova, po mišljenju Amerikanaca, ali i mnogih Evropljana, moraju da rezultiraju u međusobnom priznanju i razmjeni ambasadora.Vučić je prilično jasno rekao da ne želi da bude predsjednik Srbije koji će priznati Kosovo. Mislim da je to ozbiljno mislio. Mislim da se moramo spremiti na čekanje na predsjednika Srbije koji će to uraditi, ako bude bilo potrebe. U međuvremenu ćemo možda morati da razmislimo o međusobnom dogovoru, ali samo ako Kosovo dobije mjesto u UN. Taj problem mora biti riješen, i ako problem međusobnog priznavanja ne bude riješen”, naveo je Serwer.
Ukazao je i da Vučić nije održao obećanje o otvorenim i slobodnim medijima, ni o obezbjeđenju nezavisnosti pravosuđa.
“On je politički dominantan na način koji mnoge podsjeća na (nekadašnjeg lidera Srbije Slobodana) Miloševića, a ne na demokratsku Srbiju. A i okrenuo se ka Rusiji i Kini. Mislim da je jedna od poruka sa sjednice (Vanjskopolitičkog odbora) bila da su Amerikanci to jasno shvatili i da će Vučić morati da se okrene u našem pravcu ako želi da mu Amerikanci budu prijatelji”, dodao je Serwer.
(N1)
(949)