Koliko god mi bježali od činjenice da nemamo kao države uticaj na određene stvari u smislu potencijalnih budućih terorista, griješimo.

 

 

Prvog decembra ove godine State Department je objavio izvještaj o terorizmu koji obuhvata 2022, a jedan dio odnosi se i na BiH.

 

 

 

Između ostalog, navodi se i da je “Državna agencija za istrage i zaštitu i dalje vodeća jedinica za provođenje zakona koja obavlja poslove kontraterorizma. Međutim, loša saradnja s državnim Tužilaštvom ograničava njegovu učinkovitost

 

 

 

Iako je čelništvo SIPA dugo zagovaralo izmjene Pravilnika o unutrašnjem ustrojstvu kojim bi se stvorio odjel za kontraterorizam, birokratski nerad odgodio je taj proces. BiH nema jasne smjernice koje reguliraju saradnju između tužilaca, organa za provođenje zakona i obavještajnih službi u istragama koje se odnose na nacionalnu bezbjednost”. Isto se navodi i u izvještaju godinu prije.

 

 

 

Stručnjak za terorizam, univerzitetski prof. dr. Sandi Dizdarević smatra da je izučavanjem bihevioralnih elemenata u ponašanju pojedinaca i grupa te izdvajanjem zajedničkih moguće uspostaviti sistem za ranu detekciju.

 

 

 

Sve evropske službe podigle su razinu pripravnosti zbog potencijalnih terorističkih napada. Četiri godine migranti ulaze u Evropu. Niko od nas ne zna njihov identitet. Devedeset pet posto tih ljudi su zaista migranti, dakle bježe od ratova, siromaštva u neki bolji svijet. Ali, ko nam garantuje da onih pet posto migranata nisu operativci, ćelije neke terorističke organizacije?

 

 

 

“Upravo je to bojaznost na koju sam četiri godine upozoravao i na koju su se mnogi oglušili i sad kad se postavlja pitanje Bliskog istoka, pitanje Ukrajine i Rusije, postoje ozbiljni izazovi i prijetnje o kojima mnoge evropske obavještajne službe, pa i evropske politike razmišljaju”, govori Dizdarević za Raport.

 

 

 

Mnogi stručnjaci, pa među ostalim i Vi, upozoravaju na to da se kriza s Bliskog istoka može vrlo lako preliti i na našu zemlju. Na koji način?

 

 

 

“Može na više načina, ako imamo ovo što imamo sad u Gazi, vidimo da ginu djeca, civili, kad ubiješ nečiju porodicu, onda odgajaš nekog ko je opstao, preživio i ko se odgaja u svijetu radikalizacije koja vodi prema jednom cilju, a to je terorizam. Dakle, koliko god mi bježali od činjenice da nemamo kao države uticaj na određene stvari u smislu potencijalnih budućih terorista, griješimo. Nekad i odluke države mogu dovesti do terorizma.

 

 

 

Međutim, isto tako, na prostorima zemalja Zapadnog Balkana Rusija ima interese kao i svaka druga velika sila. Pitanje u sigurnosnim analizama jeste da li su interesi maligni ili ne. To je temeljna razlika između interesa velikih sila na ovom prostoru. Radi se o ukrštanju i suprotstavljanju geostrateških (ekonomskih, sigurnosnih, političkih, etničkih i drugih) interesa na ovom našem tromom prostoru. Cilj Ruske Federacije na ovom prostoru je onemogućiti ulazak BiH, Srbije, i drugih zemalja Zapadnog Balkana pridruživanju NATO.

 

 

 

Koliko je naša država spremna da odgovori na (potencijalne) opasnosti?

 

 

“Mišljenja sam da BiH ima kapacitet da detektuje i odgovori. Postoje dvije percepcije. Građani ne vide stvari, dio profesionalnih službi, dakle, itekako vidi te stvari, mi ne vidimo i ne treba da vidimo šta te službe rade u kontekstu sigurnosti BiH.”

 

 

 

Na koje tačno službe mislite?

 

 

“Prije svega, mislim na profesionalne službenike SIPA i OSA i dr. sigurnosnih službi, ne samo u BiH, i u svakoj drugoj evropskoj zemlji, dakle, mi ne vidimo kao građani ono šta ti ljudi rade u pozadini, ne raspolažemo informacijama kojima raspolažu ti ljudi i, naravno, da takve informacije ne treba slati u eter da se ne proizvodi panika.

 

 

 

22 ćelije opasnih terorista

 

 

Imali smo, u posljednji mjesec, političke informacije da imamo 22 ćelije potencijalnih terorista do potencijalnih kampova u kojima se obučavaju. Te informacije, ako su vjerodostojne, treba dostaviti službama koje će ih operacionalizirati, provjeravati na terenu, a ne davati u medijski prostor…”

 

 

 

Kao Zukan Helez (ministar odbrane BiH, op. a)?

 

 

“Nije Helez jedini. Iz RS imamo konstantno takve stvari.”

 

 

 

Bh. politike nam od Daytona naovamo stalno zveckaju oružjem, evociraju protekli rat… Ali kako bezbjednosne službe funcionišu na regionalnoj razini? Ima li saradnje?

 

 

 

“Službe funkcionišu. Međutim, mi kao građani ne vidimo tu funkcionalnost i tu saradnju, pogotovo kad govorimo o obavještajnim službama. One imaju svoje metode rada i dobro je da ne vidimo šta sve ti ljudi rade jer onda ne bi bile obavještajne, nego javne službe.”

 

 

 

Ok, NATO je sve prisutniji. Nedavno je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg posjetio Zapadni Balkan. U Sarajevu je po ko zna koji put ponovio da NATO ostaje posvećen pružanju podrške BiH na njenom euroatlantskom putu, govorio o bezbjednosti naše zemlje, ali upozorio i na secesionističku retoriku te ruski uticaj u BiH. A onda Sjevernoatlantsko vijeće održava sastanak u BiH.

 

 

 

Zašto?

 

 

“Upravo zbog bojazni da bi se sve to moglo preliti na BiH. S druge strane, ne treba zanemariti činjenicu stranih uticaja, posebno s akcentom na ruski uticaj na području BiH.” O različitim uticajima koji se odvijaju na prostoru BiH, ali i drugih zemalja Zapadnog Balkana do sada su napisani brojni naučni radovi sa upozorenjima. Mnoge zemlje, a između ostalog i SAD, posljednjih deset godina potcjenjivale su ruski uticaj na ovom prostoru. Ruski, kao i bilo kojih drugi uticaj na ovom području, nije trenutan, on se provodi strateški već 30 godina.

 

 

 

Do sada se pokazao kao najuticajniji model ‘meke moći’, a to znači bez oružja, uticajem na vulnerbilne mete. Secesionistička politika postoji posljednjih 30 godina i ne trebaju stranci dolaziti u BiH da nam na takve stvari ukazuju, jer svi svjedočimo takvim elementima svakodnevno. Na kraju, upravo su ti stranci i dali saglasnost za osnivanje i djelovanje takvih politika u BiH. To su i njihovi interesi.

 

 

 

Ruska konferencija pa NATO-sastanak

 

 

Simptomatično je da je u gotovo mjesec održana jedna veoma interesantna konferencija sa izuzetno istaknutim ruskim profesorima, stratezima, ideolozima, filozofima na prostoru BiH, a da samo nakon toga u narednim danima imamo NATO-sastanak”.

 

 

 

Imamo li mi problem s terorizmom?

 

 

“Nemamo. Nekad smo bili zemlja koja se definirala kao krajnja destinacija za teroriste i jedan od glavnih indikatora za to je ulazak 1.200 hiljada ljudi afroazijskog porijekla početkom 1992. godine, koji su se priključili različitim jedinicama unutar BiH, odnosno primarno Armiji BiH. Nakon rata dio ljudi je izgubio život, dio je protjeran, ali dio njih se prividno asimilirao u BiH na način da je oženio državljanke BiH i ostvario porodice. Onda je krenula nova faza radikalizacije.

 

 

 

Šta to znači, ti ljudi nisu došli samo ratovati u BiH, oni su donijeli ideologiju islama koji je suprotan tradicionalnom islamu u BiH i tada dolazi do vehabizma, selefizma i drugih pravaca koji su danas u jednoj vrsti sukoba sa tradicionalnim bh. islamom.”

 

 

 

Govorimo o Federaciji BiH, a šta je s RS?

 

 

“Ruski uticaj ne postoji samo u RS, on postoji samo preko Federacije BiH. Nisu u ratu došli pripadnici samo afroazijskog porijekla kao ispomoć Armiji BiH, upravo, dakle, kozaci su se pridružili kao dobrovoljačke jedinice pripadnicima Vojske RS. Identičan je radikalizam, identične su i ideje, ali isto tako kad govorimo o savremenom religijskom terorizmu, treba imati na umu činjenicu da je on išao kroz faze.”

 

 

 

Pomenuli ste religijski terorizam. Ne pripadate onoj grupi profesora koji smatraju da postoji vjerski terorizam. U Vašoj knjizi “Rana detekcija radikalizma, ekstremizma i terorizma” navodite: “Iako se terorizam kao konačni nasilni akt 70-ih godina vezuje za ljevičarske političke opcije, grupe i pokrete, u 20. i 21. stoljeću se puno više prožima kroz zloupotrebu religije s ciljem ostvarivanja političkih i osobnih interesa”. Zašto religija, a ne vjera?

 

 

 

“Napravimo distinkciju – vjera jest jednako Bog, a religija jest jednako čovjek. Čovjek je podložan manipulacijama, pa time i zloupotrebi religije u kontekstu političkih ciljeva. Terorizam se nikad nije definirao kao vjerski motiv za nešto, ali zloupotreba religije sa zloupotrebom obavještajnih koncepata u ostvarivanju političkog cilja dosta se često provodi. I u tom kontekstu smatram da postoji religijski terorizam, a ne vjerski. Onda bismo ušli u zamku da bi sutra bilo koji teroristički akt koji se počini pripisivao vjeri. Ako ga počini musliman, bio bi islamski terorizam, ako ga počini pravoslavac, onda bi bio pravoslavni, katolik katolički, to je suprotno od same nauke i definicija koje su poznate”, zaključuje prof. dr. Sandi Dizdarević.

 

(Raport)

(95)

Dizdarević za Raport: SAD i Zapad su potcjenjivali ruski utjecaj u BiH 10 godina, sad raste strah. Jasno je šta je Putinov cilj ovdje