Đidić za Hayat o prijemu BiH u UN: Epohalan datum u izuzetno teškim okolnostima

Nije nevažno ni da se glasanje Generalne skupštine UN-a o drugom kapitalno važnom događaju u historiji Bosne i Hercegovinu, Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, dešava dan nakon 32.

Obilježavanje 32. godišnjice prijema BiH u UN, jednog od najvažnijih datuma u njenoj modernoj političko-pravnoj historiji, prilika je i da se podsjetimo dana koji su prethodili tom činu.

O toj retrospektivi danas smo razgovarali u emisiji “Dobar dan, BiH” s diplomatom i publicistom Fuadom Đidićem.

Nije nevažno ni da se glasanje Generalne skupštine UN-a o drugom kapitalno važnom događaju u historiji Bosne i Hercegovinu, Rezoluciji o genocidu u Srebrenici, dešava dan nakon 32. godišnjice prijema naše domovine u UN.

Čini se da je maj historijski važan kada se govori o odnosu Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih naroda, a ja bih ih nazvao i epohalnim. Na način kako je maj mjesec 1992. bio od epohalnog značaja za sudbinu ove zemlje, tako se opet danas pred glasanje o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici suočavamo s vjerovatno epohalnom odrednicom za budućnost naše domovine”, naglašava Đidić, ali potencira i neke, kako kaže, zapanjujuće sličnosti između ta dva perioda: “Dopustite da podsjetim na nekoliko historijskih činjenica i sličnosti, poput načina na koji se donosi i ova Rezolucija.

Zahtjev za prijem BiH u sastav UN-a potpisao je predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović, a što je potvrdio tadašnji glasnogovornik Hajrudin Somun, a u tom trenutku Sarajevo je bilo u totalnoj blokadi. Aerodrom je bio blokiran, Pošta je gorjela, grad je bio u potpunom plamenu, saobraćajnice među gradovima i komunikacija su bile blokirane i u tim trenucima kada imate namjeru agresora da skrši volju naroda, imate državnika koji ustaje i podnosi zahtjev za prijem države u članstvo u Ujedinjenim narodima.

To je istinski historijski momenat koji zavređuje posebnu i dodatnu pažnju i proučavanje. To je, dakle, 10. maja, a 20. maja se oglašava britanski ambasador u UN-u lord David Hugh Alexander Hannay, i kaže da će se za BiH napraviti izuzetak i da će umjesto do tada tvrdog roka za podnošenje aplikacije od 35 dana našoj zemlji taj rok biti skraćen na 15 dana.

Prema mojim proučavanjima, ono što sam do sada saznao, predsjednik Izetbegović je poslao zahtjev već 7. maja, znajući da je svaki dan važan a da je grad u teškoj situaciji, a to je objavio tek 10. maja.

Treba se podsjetiti da je upravo tih dana u Gracu, 6. maja, održan susret Bobana i Karadžića koji je rezultirao najgorom mapom Bosne i Hercegovine u njenoj novijoj historiji – to je mapa razgraničenja Bosne i Hercegovine na kojoj nema 2,5 miliona bosanskih muslimana – to je mapa u kojoj nema ovog naroda”, podsjeća na historijske okolnosti koje su pratile donošenje odluke Generalne skupštine UN-a o prijemu BiH u to najveće svjetsko tijelo u trenucima kada joj je prijetio nestanak.

Svakako pogledajte ostatak ovog razgovora u kojem diplomata Đidić objašnjava šta sve može donijeti usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici.