Trideset godina nakon agresije, koju je zaustavio Dejtonski mirovni sporazum, BiH je nažalost ostala zarobljena lošim politikama, stalnim krizama koje koče napredak zemlje.
Direktne posljedice te krize su loš životni standard, slaba ekonomija, odustajanje investitora od ulaganja. Sve dok je tako, nažalost, građani ostaju taoci. Sve smo siromašniji, a mladi sve više odlaze.
O toj temi, večeras u emisiji 7 Plus Hayat TV, razgovarali smo sa Draškom Aćimovićem, bivšim diplomatom i ekonomskim analitičarem, te prof. Dr. Azrom Hadžiahmetović, nekadašnjom ministricom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
Hadžiahmetović je na početku kazala kako je trenutno Dodika teško zaustaviti u njegovim namjerama da uradi ono što je zamislio.
Sanckije ne treba podcijeniti. Kroz historiju su ekonomske sankcije uvođene brojnim ličnostima, državama i kompanijama. Tada su davale neke efekte i sada ako do toga dođe, mislim da će imati itekako velikog efekta – ističe Hadžiahmetović.
Obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju, Hadžiahmetović smatra da je potreban puno veći angažman vlada na svim nivoima.
Vijeće Ministara bi trebalo da radi non stop, bez prekida. Entitetske vlade bi trebale biti budne 24 sata. Reforme je potrebno što prije sprovesti i završiti. Prije ove krize, ušli smo sa 2,8 posto rasta GDP. Sa predispozicijama poput krhkog fiskalnog sistema, malog ekonomskog prostora, loše političke unutrašnje organizacije, lošeg životnog standarda smo ušli u krizu u kojoj se trenutno nalazimo – upozorava Hadžiahmetović.
Aćimović je kazao kako je on već ranije najavio da će sankcije biti u vidu ekonomije i to privatnim licima za kriminal i korupciju.
Escobar je to sam naglasio. To je vrlo važan i jak momenat. Ono što me brine jesu kontrareakcije koje moramo očekivati. Kada su ljudi ugroženi ili njihova sloboda, spremni su na sve – objašnjava Aćimović.
Kada kažem kontrareakcije, to je mogućnost sukoba koja se stalno spominje. Što se tiče Evropske Unije, 2011. godine su za Bosnu i Hercegovinu donesene sankcije, ali nikada se u tu listu nisu uvela imena. Mislim da se čeka određeni trenutak za unošenje imena na tu listu. Međutim, da bi došlo do toga, nije potreban konsenzus članica, nego kvalitetna veličina, a 15 zemalja je sasvim dovoljno – kazao je Aćimović.
Dodaje kako se sankcije produžuju svake godine u martu, te da još uvijek ima vremena da to Evropska Unija uradi.
To su dogovorene stvari. Vrlo brzo ćemo vidjeti krajnji cilj svega ovoga. Da li će to biti funkcionalna i prosperitetna država ili država koja će ići u nekoj drugoj formi – naglašava Aćimović.
Hadžiahmetović je kazala kako je najveći odlazak mladih ljudi iz manjeg bh. entiteta, te da je to ono čime bi se političari trebali pozabaviti.
To je namjerno i svjesno urušavanje supstance, imajući u vidu da su to mladi ljudi. Nažalost, odlaze ljudi kojih je naša zemlja gladna – govori Hadžiahmetović.
Aćimović je istakao nefunkcionalnost vlada u oba entiteta.
U Federaciji imamo vladu koja je u tehničkom mandatu, jer HDZ ne dopušta formiranje nove, a u manjem bh. entitetu imamo ljude koji su dobili glasove od opozicije, ali su prešli u vlast. Ovo nažalost neće stati. Ovo nije hir, niti politička kampanja. Svako ko misli tako, neka se zapita. Sve linije su pređene, a velike sile su se opredijelile.
Bosna i Hercegovina je postala glavna tema u svim centrima moći. Dodik će zasigurno uraditi zamišljeno, nisam siguran da neće. Ne bi ga smjeli podcjenjivati – upozorava Aćimović.
(Hayat)
(24)