Vijeće ministara BiH još nije uplatilo milion maraka za nabavku lijekova i medicinske opreme namijenjenih zdravstvenoj zaštiti civila u pojasu Gaze u Palestini, s posebnim akcentom na zaštitu djece, iako je Predstavnički dom Parlamenta BiH još krajem novembra pošle godine podržao uplatu te pomoći, a na inicijativu Nihada Omerovića, zastupnika NiP-a u tom domu, a kojoj se pridružio i zastupnik SDA Safet Kešo.
Novac je trebao biti uplaćen iz sredstava tekuće rezerve budžeta institucija BiH, a iz Ministarstva finansija i trezora to što inicijativa nije realizirana, Omeroviću na njegov upit pravdaju s time što je na snazi odluka o privremenom finansiranju, te se iz tekuće rezerve može koristiti najviše četvrtina iznosa koji je bio na raspolaganju 2023. godine.
Minisitar finansija i trezora Srđan Amidžić, inače kadar SNSD-a Milorada Dodika, ne pojašnjava zbog čega pomoć nisu uplatitli prošle godine.
Omerović: Sad ću “okrenuti ploču”
Također, iz Ministarstva finansija i trezora BiH sada insistiraju da stav o pomoći Gazi trebaju dati i ministarstava vanjskih poslova, sigurnosti i za ljudska prava, a napomenuli su i da je Vijeće ministara BiH u 2022. godini odobrilo sredstva za pomoć Ukrajini, ali da ni ta pomoć nije realizirana „zbog nemogućnosti uplate doniranih sredstava Crvenom križu Ukrajine“.
Sva ova „pojašnjenja“ za zastupnika Nihada Omerovića nisu nikakvo opravdanje zbog čega Vijeće ministara BiH nije uplatilo pomoć Palestini i on podsjeća da Vijeće ministara BiH kao izvršni organ vlasti nije nadređen zakonodavnom organu vlasti, u ovom slučaju Predstavničkom domu PSBiH i da odluke tog doma mora poštovati i provoditi.
Dok se to ne desi, pogotovo u ovom konkretnom slučaju za pomoć ugroženima u Palestini, Omerović najavljuje da će „okrenuti ploču“.
„Ja sam dvije sjednice iščekivao dobru volju Vijeća ministara, međutim sad ćemo okrenuti ploču, nećemo pričati o dobroj volji, nego ću insistirati. Neću dići ruku za budžet, niti ću podržati bilo koju drugu odluku koja dođe pred Dom iz Vijeća ministara BiH sve dok ne bude ispoštovana inicijativa o pomoći Palestini koja je većinom glasova usvojena u Zastupničkom domu. Vijeće ministara mora izvršavati ono što mu naloži PSBiH. To su principi po kojima se mora raditi i ne smije tamo biti ničije „dobre volje ili nevolje“,a kamoli vezanja s nekim drugim regionima i s nekim drugim žarištima“, ističe Omerović.
Omerović najavljuje da će već nakon bajramskih blagdana tražiti sastanak s predsjedavajućom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto i ministrom finansija i trezora BiH Srđanom Amidžićem.
„I tražit ću ne poetski, nego iskren odgovor naspram funkcije i pozicije koju obavljaju. Ako u roku od 15 dana ne dođe do realizacije ove odluke stvari ćemo tretirati drugačije, jer sve ono što predloži Vijeće ministara ja za to neću dići ruku dok ne bude realizirana odluka o pomoći Palestini. To smatram ljudskim i civilizacijskim, ne radi se ni o kakvom hiru, nego svi moramo raditi zakonito i odgovorno svoj posao”, kaže Omerović za Raport.
Faksimil dijela odgovora ministra finansija i trezora BiH Srđana Amidžića upućenog zastupnicima Omeroviću i Keši
I dok Omerović čeka konačan odgovor iz Vijeća ministara BiH o tome zašto se opstruira slanje pomoći u Gazu, Raport je pokušao dobiti odgovorne od nadležnih zbog čega pomoć ni dvije godine nakon što je Vijeće ministara BiH odobrilo 300.000 KM za pomoć Crvenom križu Ukrajine ta sredstva nisu i dostavljena.
Dvije godine novac za Ukrajinu stoji na računu
Krenimo redom. U martu 2022.godine tadašnji saziv Vijeća ministara BiH na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH na čijem je čelu tada bio Selmo CIkotić, odobrilo je da se iz tekuće rezerve izdvoji 300.000 KM za pomoć Crvenom križu Ukrajine.
Faksimil Odluke Vijeća ministara BiH iz 2022.godine o pomoći Ukrajini: Pomoć nikada nije poslata.
Do nedavnog odgovora iz Ministarstva finansija i trezora BiH zastupniku Omeroviću na njegovo pitanje zbog čega nije uplaćen milion maraka Palestini, nije se ni znalo da pomoć izdvojena za Ukrajinu do tamošnjeg Crvenog križa nije ni stigla.
Iako MFTBiH ne pojašnjava zbog čega konkretno pomoć nije uplaćena Ukrajini, evidentno je da se kako navode „nemogućnost uplate“ Crvenom križu Ukrajine sada predstavlja kao alibi da se pomoć ne pošalje ni Palestini.
Da je Vijeće ministara odustalo u potpunosti da pošalje prije dvije godine izdvojenih 300.000 KM Ukrajini potvrđuje i navod iz odgovora Ministarstva finansija i trezora upućen Omeroviću, u kojem stoji da je Ministarstvo sigurnosti na čijem je čelu, podsjećamo sada Nenad Nešić (DNS) Dodikov koalicioni partner „pripremilo prijedlog odluke o prestanku važenja odluke o odobravanju sredstava tekuće rezerve u svrhu pružanja pomoći Crvenom krstu Ukrajine.“
U pokušaju da dokučimo prave razloge nedostavljanja 300.000 KM ukrajinskom Crvenom križu, Raport je kontaktirao Društvo crvenog križa (DCK) BiH, koje je protekle dvije godine nesmetano slalo pomoć iz drugih izvora kako Ukrajini, tako i drugim ili ratom ili prirodnim katastrofama zahvaćenim područjima, samo je spriječeno da pošalje pomoć koju je odobrilo Vijeće ministara BiH za Ukrajinu.
Iz Društva crvenog križa su nam odgovorili da su ranije uplatili sredstva izdvojena po odluci Vijeća ministara BiH na račun Crvenog krsta Ukrajine, međutim uplaćena sredstva su vraćena na račun DCK BiH, sa pojašnjenjem od strane ASA Banka Naša i snažna d.d. da nalog nije mogao biti realiziran iz sljedećeg razloga:
„U FBIH nije donijet Zakon o donacijama, niti su donacije pravni osnov tekućih i kapitalnih transakcija u Zakonu o deviznom poslovanju, niti su propisane Zakonom o vanjskotrgovinskom poslovanju, pa prema tome izvršenje doznaka po osnovu donacija nije u skladu sa Zakonom”, naveli su za Raport iz Društva Crvenog križa BiH.
Nakon dugotrajnih pregovora s tom bankom, u oktobru 2023. godine DCK BiH uspijeva riješiti problem s bankom koja je dala pismenu garanciju da može transferirati sredstva Vijeća ministara BiH.
Društvo je prije toga zatražilo pomoć i podršku, prije svega Federalnog ministarstva finansija, zatim Ministarstva finansija i trezora BiH, Ministarstva sigurnosti BiH, Vijeća ministara BiH i Ombudsmena BiH.
Nešić traži povrat sredstava od Društva crvenog križa BiH
Međutim, kada je Društvo obavijestilo Ministarstvo sigurnosti BiH, Vijeće ministara BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, ipak nisu dobili dozvolu za transfer sredstava.
„Nego smo dobili instrukciju Ministarstva sigurnosti da će se sredstva morati vratiti na račun budžeta institucija BiH nakon što se navedeno pitanje kao tačka nađe na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH. Koliko znamo takva odluka još nije donesena. Nažalost, sredstva se i danas nalaze na našem namjenskom humanitarnom računu i spremna su za transfer ili povrat, kako to odluči Vijeće ministara BiH”, istakli su iz Društva crvenog križa BiH, dodajući da još uvijek vjeruju da će Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Ministarstvo sigurnosti BiH istrajati na potpunoj implementaciji odluke i dati im saglasnost da izvrše transfer već odobrenih sredstava za civilno stanovništvo Ukrajine.
Iz iscrpnih odgovora Društva crvenog križa BiH jasno je da su pri pokušaju transferiranja novca za Crveni križ Ukrajine prvo problem imali s Asa bankom, od koje je Raport tražio pojašnjenje ove situacije, ali odgovor nismo dobili.
No, iz odgovora DCK-a evidentno je i da je Asa banka u konačnici riješila taj problem, ali nejasno je zbog čega sad Ministarstvo sigurnosti BiH na čelu s Nenadom Nešićem traži da se novac vrati u budžet, a ne da se pošalje Ukrajini.
Institucije o ovom šute i ne pitaju Nešića koji je koalicioni partner Milorada Dodika, stopira li on pomoć Ukrajini zbog njihovog političkog stava o agresiji Rusije na tu zemlju pri čemu podržavaju Rusiju, te da li se i zbog političkih razloga, odnosno podrške Izraelu opstruira pomoć za Palestinu.
No, bez obzira na razloge u oba ova slučaja ponašanje Vijeća ministara BiH je sramotno i nedopustivo i zbog građana BiH morali bi konačno ovim pitanjima pristupiti s ljudske i humane, a ne političke strane.
Ako se u obzir uzme da za pomoć Palestini postoji i zahtjev Predstavničkog doma Parlamenta BiH, onda Vijeće ministara BiH onda je to i zakonska obaveza koja ne ostavlja prostor ni Dodikovim, ni bilo čijim drugim ministrima da provode svoje i lične želje svojih šefova.
(Raport)
(119)