revizije istorije…”
Danas se vidi zapravo bosanske unitarne opcije, na silu odvojeni od svoje nacionalne matice, kazao je Kalinić.
Dragan Kalinić, bivši SDS-ovac i bivši predsjednik Narodne skupštine, a danas savjetnik Milorada Dodika, izjavio je da je “danas, 32 godine od početka rata, više nego jasno da će BiH i dalje biti nemoguća država ukoliko se ne bude poštovala sloboda i ravnopravnost njena tri konstitutivna naroda, kao i ustavno uređenje zasnovano na izvornim dejtonskim principima”.
On je u izjavi Srni kazao da bi “1. mart, kao nekakav praznik BiH, trebalo apsolutno ignorisati i ne prihvatati reviziju historije koja se putem njega pokušava sprovesti”.
-Paradoksalno, ali istinito – dok god probosanske unitarističke snage budu veličale 1. mart BiH će se zaista svaki put, i to sve više i više pokazivati kao loše mjesto za srpski narod. Neka samo tako nastave, poručio je Kalinić.
Zato je i sada i ubuduće važna odbrana Republike Srpske i njenih institucija.
1. mart, koji se slavi kao Dan nezavisnosti BiH, predstavlja istorijski falsifikat jer prikriva dvije važne činjenice. Prva je da se ovaj datum vezuje za referendum o nezavisnosti BiH na koji su pozvale muslimanske i hrvatske političke stranke strastveno uvezane u partijske zastave, a koji su Srbi predvođeni SDS-om sa razlogom bojkotovali, kazao je on.
Na referendumu je glasalo 63,7 odsto stanovništva i oni su u visokom procentu podržali odluku o nezavisnosti i otcjepljenju BiH od Јugoslavije. Međutim, tadašnji zakon je propisivao da su rezultati referenduma validni tek ukoliko na glasanje izađe više od 66 odsto stanovništva, a to se nije desilo. Politički predstavnici Srba su osporili konačan rezultat referenduma, a Skupština ga nikada nije verifikovala, kazao je on.
Odluka o nezavisnosti je bila ništavna sa tadašnjeg zakonskog stanovišta. To svi znaju, ali se prave ludi, uključujući i /Roberta/ Badintera, nekadašnjeg međunarodnog izvršitelja raspada Јugoslavije, kazao je Kalinić.
-Druga važna činjenica kojom se falsifikuje istorija, odnosi se na tvrdnju da su tobožnji građani BiH izglasali njenu nezavisnost. Zapravo radilo se o tome da su u tadašnjoj BiH /nazivanoj “Јugoslavija u malom”/ dva naroda predvođeni svojim nacionalnim elitama i na nagovor zapadnih moćnika, protivnika opstanka postitovske Јugoslavije glasali suprotno volji Srba.
A srpski narod u BiH se još krajem 1991. godine na plebiscitu masovno izjasnio za ostanak, makar i u krnjoj Јugoslaviji. Srbi u BiH su tako u ime takozvane građanske, a danas se vidi zapravo bosanske unitarne opcije, na silu odvojeni od svoje nacionalne matice, kazao je Kalinić.
(SB)
(304)