Narodna skupština RS usvojila je nekoliko zaključaka koji se odnose na povlačenje ranije datih saglasnosti i vraćanje nadležnosti sa BiH na Srpsku.
Najava člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da će Narodna skupština birati sudije i tužioce u Republici Srpskoj, otvorila je brojna pitanja, od kojih se ističu dva: da li bi takvo rješenje dovelo do nezavisnijeg pravosuđa i da li je to što predlaže Dodik u skladu sa važećim Ustavom Srpske.
Narodna skupština RS usvojila je nekoliko zaključaka koji se odnose na povlačenje ranije datih saglasnosti i vraćanje nadležnosti sa BiH na Srpsku. Jedna od njih je oblast pravosuđa, pa se može pretpostaviti da će se ono što zagovara Dodik naći u zakonu o VSTS RS, u zadatom roku od šest mjeseci, piše Srpskainfo.
Sudeći prema riječima Milana Tegeltije, Dodikovog savjetnika za pravna pitanja, može se naslutiti da se izbor nosilaca pravosudnih funkcija u RS vraća na proceduru koja je važila od 2000. do 2002.
Tegeltija smatra da bi imenovanje sudija i tužilaca od strane parlamenta, ali na prijedlog VSTS, bilo rješenje koje omogućava potpuni demokratski legitimitet izabranim sudijama i tužiocima, koji im u ovom trenutku objektivno nedostaje.
“Osnova demokratske podjele vlasti je u podjeli vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, pri čemu svaka od ove tri vlasti mora proisticati iz narodne volje, bilo da se njeni nosioci biraju putem izbora neposredno od građana, bilo posredno putem parlamenta od strane narodnih predstavnika izabranih narodnom voljom na izborima”, kaže Tegeltija za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, zbog specifičnosti sudske vlasti, kako bi se obezbijedili odgovarajući stručni i profesionalni kapaciteti sudija i tužilaca, u ovaj proces mora biti uključeno stručno tijelo koje provodi konkursnu proceduru i provjerava stručne reference kandidata. Potom listu takvih kandidata sačinjava i dostavlja parlamentu u formi prijedloga.
“Prema tome, Narodna skupština nema potpunu slobodu izbora nego je vezan za listu stručnih kandidata koju dostavlja VSTS, od kojih svaki kandidat u tom prijedlogu ispunjava potrebne stručne reference za izbor na poziciju sudije ili tužioca. Na ovaj način se obezbjeđuje pun demokratski kapacitet sudske vlasti jer izborom od strane parlamenta sudska vlast, kao treći stub vlasti u demokratskom društvu, u sebi nosi demokratski legitimitet narodne volje, a istovremeno se kroz proceduru koju provodi VSTS i vezanost za njegov prijedlog zadovoljava zahtjev da izabrani sudije i tužioci imaju potrebne stručne i profesionalne reference za tu funkciju”, smatra Tegeltija.
U suprotnom, kako kaže, izborom od strane direknto VSTS ne može se izvući demokratska povezanost sudske vlasti sa narodnom voljom, jer članove VSTS ne biraju građani na izborima.
“Ovakvo rješenje za izbor sudija i tužilaca je najčešće zastupljeno u svim demokratskim društvima i u većini zemalja EU”, zaključuje Tegeltija, koji je bivši predsjednik VSTS BiH.
I Potpredsjednik NSRS, Milan Petković, smatra prihvatljivim rješenje u kome bi u izbor sudija i tužilaca bili uključeni i parlament i VSTS.
“Odnosno, da VSTS provodi konkursnu proceduru, da napravi rang listu najuspješnijih kandidata i da je dostavi u Narodnu skupštinu koja bi sa te liste imenovala sudije i tužioce. Sadašnji način izbora, gdje je sve u rukama VSTS BiH, doveo je do ogromnog lobiranja, ličnog uticaja, pa čak i zloupotrebe položaja prilikom odabira kandidata”, kaže Petković.
Međutim, ova ideja mogla bi da ima mane, ali i pravne prepreke. Poslanik SDS u Narodnoj skupštini, pravnik po struci, Davor Šešić, smatra da je nemoguće da NSRS bira sudije i tužioce jer bi to bilo suprotno Ustavu Republike Srpske.
“Ustav RS u članu 121.a) kaže da VSTS Republike Srpske imenuje i razriješava sudije i tužioce, osim sudija Ustavnog suda RS. Što pokazuje da, nažalost, rješenja koja se nude nisu u skladu sa Ustavom ili su protiv Ustava, a to ide u prilog tvrdi da sve što se ovih dana radi u vezi sa vraćanjem nadležbnosti nije pripremljeno, nego se radi adhok. To je velika politizacija ozbiljnih tema. Dakle, NSRS može da vrati nadležnosti VSTS ili da mijenja Ustav, ali po sadašnjem Ustavu jedini koji može da imenuje sudije u Srpskoj jeste VSTS RS”, kaže Šešić za Srpskainfo.
Član Ustava RS koga Šešić pominje nametnuo je visoki predstavnik tokom tzv. reforme pravosuđa u BiH i on glasi: “Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti u Republici Srpskoj. Visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske obezbjeđuje samostalnost, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužilačke funkcije u Republici Srpskoj.
Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, između ostalog, uključuju imenovanje, provođenje disciplinskog postupka i razrješenje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske i obuhvataju i javne tužioce i zamjenike javnih tužilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta utvrđuju se zakonom”.
Banjalučki advokat, Aleksandar Jokić, kaže da model da savjeti predlažu, a parlamenti biraju sudije i tužioce, nije presedan, ali da svakako predstavlja korak unazad u odnosu na sadašnje rješenje.
“Ukoliko izvršna vlast daje konačnu riječ na izbor redovnih sudija u RS, to bi moglo uveliko da osnaži uticaj politike na sudstvo. Svjedoci smo male ili nikakve samostalnosti i nezavisnosti NSRS u odnosu na izvršnu vlast, ili tačnije u odnosu na partijska rukovodstva. Nije teško zamisliti da se izbor jednog sudije svede na odluku jednog čovjeka, a smatram da je to rizik koji ne bi trebalo da se prihvati u ovom trenutku”, kaže Jokić.
Goran Nešković, advokat i bivši tužilac iz Doboja, kaže da ono što Dodik zagovara liči na stanje koje je bilo prije 2003. kada se jesu birali kvalitetniji kadrovi za pravosuđe nego sada, ali naglašava da bi problem mogao da nastane zbog pretjerane zavisnosti od političkih partija.
“U ranijem periodu nije se moglo otići u okružni sud ako nisi bio stručan, a za onog ko je išao niko nije davao primjedbe jer se znalo da je sazrio za tu funkciju. Znalo se tačno koji kadrovi znaju da rade svoj posao, a koji ne”, kaže Nešković za Srpskainfo.
Na pitanje da li bi vraćanje takvog sistema značilo i nezavisnije pravosuđe od politike, nego sada, Nešković upozorava da problem može da bude današnja pretjerana politizacija.
“Ako to bude u NSRS, onaj ko bude imao većinu će birati svoje kadrove. Oni koji nemaju, neće birati svoje. Ne bi smjelo da bude bilo kakvog političkog uticaja na policiju, pravosuđu, ne bi trebalo niko od radnika da bude vezan za političke partije, samo visoki funkcioneri koji provode politiku partije. Međutim, ovde se po političkoj liniji biraju i portiri i čistačice. E, to će da bude problem. Radio sam i prije rata, znalo se ili si razriješen, ili ćeš sam dati ostavku ako praviš greške, ne ispunjavaš uslove ili normu. Postojale su kontrole nižih sudova od okružnog, a okružnog od strane vrhovnog suda. Sada sve što urade kažu dira se u nezavisnost pravosuđa. Ne može se neznanje pokrivati nezavisnošću pravosuđa”, zaključuje Nešković.
(SB)
(37)
Related posts:
NESVAKIDAŠNJI PRIZOR U ZENICI: “Zar treba da me ubiju da biste povjerovali” (FOTO)
Tužilaštvo donijelo odluku zbog koje je Fahrudin Radončić pobjesnio!
MOJA AZRA TO JE NAJGORE: Zašto se vlasnica “Avaza” ne oglašava povodom hapšenja bivšeg supruga?
Radončić: Za ubistvo Ćele odgovorni Bakir Izetbegović i Osmica
VRHOVNI SUD POTVRDIO: Očuhu i majci po 40 godina robije zbog ubistva dječaka Smaje Ćesira
BAKIR IZETBEGOVIĆ: „Sad mi je Osmica javio za Dautbašića,Tužilaštvo nam rastura koaliciju“
Uhapšeni očevi ubijenih beba, jedan od njih djevojku obljubio na školskom igralištu…
Tužilaštvo izdalo nalog za pretres objekata i računa predsjednika RS (VIDEO)
SAMO KOD NAS: Pljačkaš se izvinio kolegama MUP-a RS
ČEGA SE PLAŠI SVJEDOK RADONČIĆ: Detalji optužnice sa suđenja Naseru Kelmendiju
