Koronavirus se širi cijelom Kinom, ali najteže su pogođeni gradovi Guangzhou na jugu i Chongqing na jugozapadu.
Protesti su izbili širom Kine zbog vladinih strogih protupandemijskih mjera. Protestanti zahtijevaju ublažavanje pravila iako se Kina suočava s porastom broja slučajeva. Direktan povod za posljednji val protesta je bio požar zgrade u Urumqiju u kojemu je desetero ljudi smrtno stradalo.
Kina provodi izrazito stroge mjere borbe protiv koronavirusa. Lokalne vlasti moraju uvesti stroge mjere zatvaranja, čak i ako se otkrije samo nekoliko slučajeva zaraze. Na mjestima gdje su prijavljeni slučajevi provode se masovna testiranja, a zaražene osobe su izolirane kod kuće ili smještene u karantenu u državnim ustanovama, piše BBC.
U područjima pod karantenom se zatvaraju firme i škole te sve trgovine osim onih koje prodaju hranu. Deseci miliona Kineza su iskusili kako izgleda život pod nekom vrstom karantene. Ipak, neka pravila su ublažena, pa izolacija sada traje samo osam dana umjesto deset. Također, Kina prvi put dopušta međunarodne dolaske od marta ove godine.
Nizak udio starog stanovništva je cijepljen
Kina je u ponedjeljak zabilježila preko 40 hiljada novozaraženih, a sedmično se evidentira gotovo 200 hiljada novih slučajeva. Nedavno su zabilježeni i prvi smrtni slučajevi u posljednjih šest mjeseci. Koronavirus se širi cijelom Kinom, ali najteže su pogođeni gradovi Guangzhou na jugu i Chongqing na jugozapadu.
Guangzhou i Chongqing svaki dan bilježe 7 ili 8 hiljada novih slučajeva zaraze, dok se u Pekingu dnevno prijavljuje oko 4 hiljade novih slučajeva. Ipak, ukupan broj infekcija i smrtnih slučajeva u Kini još uvijek je nizak u usporedbi s drugim zemljama.
Kina je pozvala starije osobe da se vakcinišu s obzirom na to da su najrizičnija grupa. Međutim, samo polovica populacije starije od 80 godina se vakcinisala barem jedanput. Glavne vakcine koje se koriste u Kini su Sinovac i Sinopharm, ali postoji sumnja u to da su one učinkovita protiv omikrona, najraširenijeg soja.
Zapadne zemlje su ponudile Kini učinkovitije vakcije, ali Kina je odbila njihovu širu primjenu. Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je Kinu da promijeni svoj način suočavanja s koronom, ali kineski predsjednik Xi Jinping je rekao da je njegova politika nulte tolerancije “naučna i učinkovita”.
Usporavanje kineske ekonomije
Kina slijedi politiku nulte tolerancije prema koronavirusu, što znači da se uvode stroge mjere gdje god koronavirus bukne, kako bi ga se iskorijenilo. Kineska vlada tvrdi da tako spašava živote jer bi nekontrolirane epidemije izložile riziku mnoge ranjive grupe, uključujući i starije osobe.
Doista, broj smrtnih slučajeva u Kini je ostao nizak od početka pandemije. Prema službenim brojkama, nešto više od 5200 Kineza je umrlo od koronavirusa. To znači da Kina bilježi samo 3 smrtna slučaja na milion stanovnika, u usporedbi s 3000 na milion u SAD-u i 2400 na milion u Velikoj Britaniji, prenosi Index.hr.
Kineska politika suočavanja s koronavirusom ostavlja ogromne posljedice na kinesku ekonomiju. Tokom prethodnih mjeseci u karanteni su završili Shenzhen, grad od 17.5 miliona ljudi i tehnološko središte, te Šangaj, grad od 26 miliona koji je proizvodno, trgovačko i finansijsko središte.
Kineska ekonomija je porasla za samo 3.9% tokom prošle godine, dok je za ovu godinu postavljen cilj rasta od 5.5%. Raste nezaposlenost, osobito među mladima, dok tržište nekretninama slabi. Kineske mjere zaključavanja također utječu na kompanije i potrošače u ostatku svijeta, zbog ovisnosti o opskrbi robom iz Kine.
(BBC)
(43)