Ruske vlasti su nedavno priopćile kako su usredotočile svoje vojne snage na “potpuno oslobađanje” Donbasa, područja poznatog po proizvodnji ugljena i čelika, a koje se u širem smislu odnosi na istočne ukrajinske oblasti Donjeck i Luhansk.
Zapadni dužnosnici smatraju da će Rusija udvostručiti ili čak utrostručiti broj svojih vojnika u Donbasu. Izvješća i satelitske snimke upućuju na gomilanje ruskih snaga na granici Ukrajine, u ruskim regijama Belgorod, Voronjež i Rostov.
Ruska vojska sakuplja svoje snage i na području Harkiva kako bi dale podršku probojima prema jugu.
Nada se da će iz Izjuma krenuti prema Slovjansku i na taj način opkoliti ukrajinske snage, piše BBC.
Kada je krenula ruska invazija na Ukrajinu, dvije trećine istočnih regija bile su u ukrajinskim rukama.
Ostatak su kontrolirali separatisti, koji su već ranije stvorili separatističke republike Donjeck i Luhansk. Neposredno prije rata, Putin je priznao ove dvije republike kao neovisne.
Ako Rusija osvoji to područje, to bi značilo da je Putin ipak ostvario neko postignuće u ovome ratu.
A ako do toga dođe prije 9. svibnja, mogao bi proslaviti taj uspjeh tijekom proslave Dana pobjede, kada je ruska vojska porazila nacističku Njemačku 1945. godine. Dan pobjede se obično obilježava velikom paradom kroz Crveni trg u Moskvi.
Međutim, zapadni dužnosnici sumnjaju da će ruske trupe, koje su tijekom sukoba pretrpjele velike gubitke, moći u tako kratkom periodu postići značajan napredak na bojnome polju.
“Do sada je ruska vojna strategija bila neuspješna, stoga je moraju prilagoditi. Ona se mijenja, sada je mnogo skromnije prirode”, rekao je jučer jedan zapadni dužnosnik, a prenosi Sky News.
Kada su 2014. pobunjenici koje podržava Rusija zauzeli vladine zgrade u gradovima diljem istočne Ukrajine, došlo je do izbijanja sukoba, nakon čega su dvije oblasti u regiji Donbas ostale u rukama separatista. Rusija je tada i anektirala Krim, što je izazvalo međunarodnu kritiku.
Područja u Donbasu pod kontrolom separatista postala su poznata kao Luhanska Narodna Republika (LPR) i Donjecka Narodna Republika (DPR), piše CNN.
Sporazum iz Minska iz 2015. rezultirao je klimavim dogovorom o prekidu vatre, a sukob je prerastao u statični rat duž linije koja razdvaja ukrajinsku vladu i područja pod kontrolom separatista. Sporazumi iz Minska su zabranjivali naoružanje u blizini te linije.
U sukobima u regiji Donbas je u tome periodu poginulo više od 14.000 ljudi, a Ukrajina navodi da je 1.5 milijuna stanovnika bilo prisiljeno napustiti svoje domove.
(Index)
(136)