U ovom trenutku nije jasno kako će se raspetljati ovaj teško bezbjednosni izazov, ali je sasvim jasno da će Dodik, ukoliko se državne institucije, Tužilaštvo BiH i SIPA, povuku pred njim, nastaviti sa razaranjm ostalih institucija i same BiH, kao države, zaključio je Vasković.
Milorad Dodik, udarom na Tužilaštvo i Sud BiH, kao i na SIPA-u, pokušava spriječiti procese protiv najbližih saradnika koji su odgovorni za donošenje neustavnih zakona u Narodnoj skupštini RS.
Parlament RS je, na prijedlog Vlade RS. krajem februara, usvojio Zakone o zabrani rada VSTS, Suda i Tužilaštva BiH i SIPA na teritoriji RS.
Usvojene su i dopune Krvičinog zakonika RS prema kojima će krivično bitti gonjeni svi službenici RS koji u organima BiH ne budu poštovale odluke entitetskih organa i institucija.
Zakoni nisu stupili na snagu, jer trebaju proći Vijeće naroda RS, ali Dodik je naredio obustavu saradnje MUP-a RS sa Tužilaštvom BiH i Sipom, kako bi pokušao onemogućiti istrage protiv odgovornih za donošenje ovih zakona, piše novinar Slobodan Vasković.
Prije svega je riječ je o Radovanu Viškoviću, premijeru RS, predsjednku Narodne skupštine RS Nenadu Stevandiću, te još, najmanje, šest do sedam visoikih funkcionera RS koji su učestvovali u donošenju ovih zakona.
Dodiku je jasno da bi saslušanje bilo kog od pomenutih u prostorijama Sipe ili, pak, Tužilaštva BiH, značilo veliki udarac za njega i njegovu poziciju, tako da na sve načine pokušava onemogućiti rad državnih institucija na teritoriji Republike Srpske.
Prema mojim informacijama, Tužilaštvo BiH formiralo je nekoliko tužilačkih timova koji intenzivno istražuju sve okolnosti oko donošenja zakona.
Poznato je to I Dodiku, pa je odlučio da ide do kraja i ne dozvoli da Tužilaštvo BiH i Sipa već sada bilo šta rade na teritoriji RS.
Na ovaj način, Dodik je bezbjednosnu situaciju u BiH učinio veoma teškom i krajne neizvjesnom, pošto se ne zna kako bi reagovali pripadnici MUP RS ukoliko bi Sipa krenula sa saslušanjima ili, pak, privođenjem visokih funkcionera RS.
Dodik je, zasad, uspio da izdejstvuje nedjelovanje Sipe ogromnim pritiskom na Darka Ćuluma, direktora te polcijske agencije.
Ćulum, kao i zamjenik direktora OSA BiH Risto Zarić, te Žarko Laketa, direktor Službe za poslove sa strancima BiH, prisustvovali su sastanku, 02.03.2025., sa Dodikom, Željkom Cvijanović i najvišim funkcionerima MUP RS.
Ćulum je odbio da komentariše zbog čega je bio na sastanku.
Međutim, ono što se ne zna je da je održan još jedan sastanak Dodika, Ćuluma i drugih, dan prije ovog. Javnost nije obaviještena o tom sastanku koji je bio izuzetno težak za Ćuluma.
Dodik ga je, prema mojim informacijama, teško izvrijeđao, prijetio mu i zahtijevao od njega da naredi pripadnicima Sipe da ne djeluju na teritoriji Republike Srpske.
Osim Ćuluma Dodik je teško izvrijeđao i Milanka Kajganića, Glavnog tužioca Tužilaštva BiH, koji nije bio ni na jednom sastanku i koji nije pod kontrolom Dodika.
U ovom trenutku nije jasno kako će se raspetljati ovaj teško bezbjednosni izazov, ali je sasvim jasno da će Dodik, ukoliko se državne institucije, Tužilaštvo BiH i SIPA, povuku pred njim, nastaviti sa razaranjm ostalih institucija i same BiH, kao države, zaključio je Vasković.
(SB)
(1752)