Đajiću je manje bitno da njegov kandidat Šobot osvoji poziciju gradonačelnika od toga da pobijedi Stanivukovića i bude drugi u trci za prvog čovjeka Grada.
Odranije u javnosti promovisani mogući kandidati za gradonačelnika Banjaluke na sljedećim lokalnim izborima su potvrđeni: Jelena Trivić, Narodni Front; ispred SNSD-a je Nikola Šobot, dok je dio PDP-a nominovao Draška Stanivukovića, koji ima podršku Milorada i Igora Dodika.
Nominacije nisu iznenađenje, kao ni činjenica da je raskol unutar PDP-a definitivan i nepomirljiv, jer su na svojim pozicijama protiv Draška Stanivukovića, kao kandidata te stranke, ostali Igor Crnadak i Milko Grmuša, te još nekolicina članova Predsjedništva PDP-a, piše novinar Slobodan Vasković.
Pitanje da li će i neke druge stranke nominovati svoje članove je irelevantno, jer će se javnost, primarno, okrenuti sudaru Trivićeve i Stanivukovića, budući da su njih dvoje do 2023. bili pripadnici PDP-a, ali je Trivićeva napustila partiju zbog brojnih prljavih podmetanja.
Svima je poznato da je Trivićeva pobijedila na tom nivou Milorada Dodika koji je rezultat preokrenuo brutalnom izbornom pljačkom i uz podršku dijela zemalja EU.
Sada je ta sitacija već dio istorije bešćašća Dodika i onih koji su mu to omogućili, a pred nama je novi sudar Trivićeve i Dodika koji kao svog piona u toj bitki koristi Stanivukovića.
Specifikum lokalnih izbora koji bi trebalo da se održe u oktobru ove godine jeste u tome što se kandidature dešavaju u jednom vrlo osjetljivom političkom trenutku u kojem dominira teška politička kriza.
Dodikov SNSD, praćen sa nekoliko kombi stranaka, na udaru je SAD-a i značajnog dijela EU zbog stalnih težnji ka rasturanju Dejtonske BiH i Dodikovih direktnih udara na institucije BiH; Posljednji je usvajanje nacrta Izbornog zakona RS, što je potpuno nezakonit akt, praćen rasturanjem infrastrukture Centralne izborne komisije, sa namjerom pravljenja paralelne mreže koja bi trebalo da održi izbore po “Dodikovom zakonu”.
Kako to, izvan svake razumne sumnje, neće biti dozvoljeno od OHR-a, SAD-a, značajnog dijela EU, za očekivati je nove sankcije, odnosno “Crne liste” SAD-a koje su, do sada, teško uzdrmale Dodikov antinarodni Režim i dovele ga u stanje bespomoćnosti po brojnim pitanjima.
Uopšte nije isključeno da se na nekoj od novih “Crnih listi”, koje su najavljene iz administracije SAD-a, nađe i SNSD, kao stranka koja je najupornija u sprovođenju Dodikovih rušilačkih postupaka čiji je cilj rastakanje države BiH.
Blokiranje računa SDS-a, koji je na listi već dvije decenije, implicira da bi SNSD vrlo lako mogao da se nađe na “Crnoj listi”.
Prije blokiranja računa, SDS-u su ukinite internet stranice, tako da nije nerealno i da se SNSD nađe u toj situaciji, jer sve što se dešava SDS-u, kao posljedica činjenice da su na “Crnoj listi” SAD-a, liči na generalnu probu stavljanja na listu i SNSD-a.
Jednostavnije rečeno, u političkom ambijentu, opterećenom teškom krizom, došlo je do kandidovanja, a uopšte nije moguće, u ovom trenutku, predvidjeti kako će izgledati politički ambijent kada se budu održavali izbori i ko će od sadašnjih učesnika javnog života tada biti na političkoj sceni.
Brojna dešavanja koja će direktno uticati na rezultate svakog od nominovanih su tek pred nama, ali i sadašnji trenutak može već dati značajne obrise nivoa bitke koja će se desiti u oktobru.
Premda će javnost primarno gledati na sudar Trivićeve i Stanivukovića, to ipak nije glavna bitka, jer je Dodikov pion u ogromnoj mjeri izgubio povjerenje građana, budući da je tokom cijelog mandata djelovao kao sluga Dodika i njegovih tajkuna.
Uz to, preostalo biračko tijelo PDP-a nije jedinstveno; Ono se već podijelilo odlaskom Trivićeve i formiranjem Narodnog Fronta, a dodatno će se usitniti zbog raskola unutar ostataka te stranke na relaciji Stanivuković i Borenović kontra Crnatka i Grmuše.
Taj višestruki gubitak birača Stanivuković ne može nadokndatiti radom tajkuna za njega niti pokušajem distribucije SNSD-ovih glasova ka njemu, što je već na djelu, ali ne daje željene efekte. Kako Dodik bude dalje padao, a padaće zbog sudara sa SAD-om, tako će padati i njegova moć da naloži članstvu da glasa za Stanivukovića, kao i Stanivukovićev rejting zbog činjenice da je Dodiku davao podršku za sve njegove sulude političke igrarije.
Veći transfer birača SNSD-a prema Stanivukoviću neće dozvoliti ni Vlado Đajić, predsjednik Gradskog odbora SNSD Banjaluka koji je najveći dio infrastrukture tog stanačkog tijela lično postavio.
Đajiću je manje bitno da njegov kandidat Šobot osvoji poziciju gradonačelnika od toga da pobijedi Stanivukovića i bude drugi u trci za prvog čovjeka Grada.
Zvuči paradoksalno, ali najveća bitka će se voditi između Šobota i Stanivukovića za gubitničko drugo mjesto u izbornoj trci, a ne između Trivićeve i Stanivukovića za poziciju gradonačelnika.
Šobot je, u ovom trenutku, ozbiljniji protivkandidat Trivićevoj od Stanivukovića, ali on ne može da je ugrozi samom činjenicom da će Banjaluka ponovo glasati protiv SNSD-a, ali i Stanivukovića kao njihovog piona, što Trivićevu dovodi u poziciju najvećeg favorita na predstojećim izborima.
Šobotu je najveća prepreka upravo to što je kandidat SNSD-a da bi se mogao nadati pobjedi za gradonačelnika. Stanivuković nema podršku ni u sopstvenoj stranci, a Trivićeva može očekivati podršku drugih opozicionih partija, jer bi iracionalno bilo da podrže Stanivukovića iza kojeg ne stoji ni cijela partija koja ga je nominovala i koji otvoreno podržava i radi u korist antinarodnog Dodikovog Režima i njegove kleptokratskoklijentelističke elite, zaključio je Vasković.
(SB)
(1426)