Više od 110 miliona KM neplaćenog duga firmi Viaduct i dalje je bez rješenja. Najavljena sjednica Fiskanog vijeća na kojoj je insistirao ministar finansija BiH, zasigurno neće donijeti rješenje, dok kamate svakodnevno rastu.
Pravni zastupnik Viaducta, Predrag Baroš, smatra kako je sazivanje Fiskalnog vijeća BiH gubljenje vremena, jer je jasno da Federacija BiH neće platiti dugovanja Republike Srpske.
Dodaje i kako prebacivanje problema na BHANSA-u radi direktnu štetu navedenoj agenciji. Oba prijedloga kojim stigla su od državnog ministra finansija, Srđana Amidzića (SNSD) za kojeg advokat Viaducta Predrag Baroš kaže da zapravo opstruira rješenje i time pravi dodatna dugovanja koja će u konačnici platiti država BiH.
“Po meni je dovoljna odluka Vijeća ministara da se pristupi isplati duga, onako kako je predložila Borjana Krišto, odnosno da prijedlog Ministarstva finansija koji je upućen na Fiskalno vijeće nije dobro rješenje. Zapravo je bježanje od stvarnog problema koji će dodatno koštati”, kaže za N1, pravni zastupnik Viaducta, Predrag Baroš.
Podsjetimo da je predsjedavajuća Vijeća ministara, Borjana Krišto predložila ministru fiansija BiH da se napravi korekcija u budžetu za izvršenje ove presude, na što on nije pristao.
Ranije nije postupio ni po zaduženju Vijeća ministara što je, kaže Baroš, direktna optrukcija koja traje još od 57. sjednice Vijeća ministara održane krajem jula 2024. godine, kada je glasom drugog ministra iz reda srpskog naroda Staše Košarca, također iz SNSD-a, spriječeno donošenje odluke o isplati presude.
U međuvremenu kamate su porasle.
“Samo da podsjetim da je glavnica 35 miliona maraka, 10 miliona maraka su troškovi postupka, ostatak od nekih 65 miliona su zatezne kamate koj svakodnevno rastu.Institucije države BiH pokušale su da rade u pravcu izmirenja duga, no tu i dalje postoje opstrukcije srpskih ministara koje meni nisu jasne”, dodaje advokat Baroš.
Vlada Republike Srpske 2004.godine dodijelila je koncesiju Viaductovoj firmi HES Vrbas za izgradnju hidroelektrana Krupa i Banjaluka-Niska. Međutim, ugovor je raskinut nakon što je Vlada RS, 2013. godine nekoliko kilometara uzvodno, dodijelila koncesiju za izgradnju Hidroelektrane Bočac 2 Elektroprivredi RS čime su ugroženi Viaductovi projekti. Na čelu Vlade RS u tom trenutku je bio Milorad Dodik. Krenule su tužbe.
“Tu koncesiju 2004. godine dala je Vlada koju je vodio Pero Bukejlović. Smjenom vlasti, dolaskom Milorada Dodika, oni su tu istu koncesiju dali HE na Vrbasu što je pravno neoprostivo”, podsjeća za N1, Mlađan Mandić, u to vrijeme pravobranitelj BiH.
Mandić je upozoravao da se treba dogovoriti sa Slovencima koji su pristali na vanssudske naknade do 3 miliona eura, nakon što je tužba stigla 2016. godine, no niko iz RS na to nije reagovao. Slučaj su ignorisali i kad su stigle presude domaćih sudova. Kada je pokrenut arbitražni postupak u Washingonu i zvanično su zatražili od Pravobranilaštva BiH da advokati RS vode slučaj.
Izgubili su.
“I tada počinje pravna papazjanija. Vlada RS nije htjela da plati. Neko se od tih pravnika sjetio da RS ne može biti stranka u međunarodnom pravu da to mora platiti BiH, što je pravno tačno. Međutim zaboravljaju da država ima pravo regresne tužbe, da ako sam ja u nečije ime platio nešto, a nisam morao, imam pravo naknade štete, u ovom slučaju Bosni i Hercegovini moraće platiti entitet RS.”, upozorava Mandić.
Regresionu tužbu treba da pokrene Pravobranilaštvo BiH pred Sud BiH, jednom kada BiH isplati dugovanja, no ko jamči da će Repubika Srpska uopšte isplatiti dug u situaciji kada isti sud smatra nesutavnim. Da stvar bude gora, ne postoji način da se jedinstvenog računa BiH skinu novci koji su namjenjeni ovom entitetu, kaže za N1 Mia Karamehić-Abazović, predsjednica Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma BiH.
“Koliko sam informisana od zamjenika ministra finansija i drugih eksperata, to nije moguće jer u Zakonu o zaduživanju, dugu i garancijama BiH ne postoji ova situacija. Za slučaj da jedan entitet ostane dužan državi BiH po sličnim ugovorima, mi nemamo mehanizam da onemogućimo sredstva od poreza na dodanu vrijednost ili bilo koja druga sredstva koja se isplaćuju sa jedinstvenog računa.
To znači da nam je regresiona tužba jedini način postupanja. To ne znači da mi ne bismo trebali donijeti izmjene zakona kako bismo ove situacije onemogućili. Nepojmljivo mi je da niko u proteklih 30 godina nije računao da bi se ova sitaucija mogla dogoditi”, dodaje.
No, do izmjene zakona proći će mjeseci, pitanje je hoće li ga SNSD podržati dok se prijeti novom pljenidbom imovine BiH. I zapravo jedino što država može uraditi jednom kada plati dug, jer dolaze nove tužbe za dugovanja, je zaprijetiti.
“Poručujem političarima iz RS, prije svega Vladi RS, da ako ovaj dug ne izmire, niti jedan drugi međunarodni sporazum Republike Srpske neće proći u Parlamentarnoj skupštini BiH”, upozorava Mia Karamehić-Abazović, zastupnica u državnom parlamentu.
Ono što je posebno tragično u svemu navedenom, apsolutno niko od prozvanih u ovom slučaju, od Željke Cvijanović, Milorada Dodika, Srđana Amidžića, Staše Košarca i mnogih drugih koji su direktno odgovorni, nisu se nijednom rečenicom oglasili o šteti za RS i BiH koja se mjeri desetinama miliona KM. Niti se njihova odgovornost utvrđuje.
(Ljudski.ba)
(84)
