Duguju Sarajlijama milione KM, a ovo je spisak najvećih dužnika

Sarajevske općine značajan dio svojih prihoda zasnivaju na iznajmljivanju poslovnih prostora u njihovom vlasništvu, ali im ta praksa nerijetko donosi i glavobolje u vidu dugotrajnih sudskih sporova sa zakupcima koji ne izmiruju dugovanja.

Prema podacima Službe za privredu i lokalni ekonomski razvoj Općine Centar, ta općina u ovoj godini od iznajmljivanja poslovnih prostora planira prihod od četiri miliona KM. Općina Novo Sarajevo nema procjene za tekuću godinu, ali podaci za 2015. govore da je ta općina na ime iznajmljivanja naplatila 1.078.580 KM. Najviše je u protekloj godini zaradila Općina Stari Grad, koja je od zakupa poslovnih prostora u njihovom vlasništvu naplatila 5.503.639 KM, bez PDV-a. Iako smo isti upit poslali i na adresu Općine Novi Grad, odgovor do zaključenja ovog članka nismo dobili.

Prihodi za ovu godinu bi mogli biti i veći, s obzirom da Općina Centar potencijalnim zakupcima nudi 15 poslovnih prostora, Općina Novo Sarajevo 43, a Općina Stari Grad 21 poslovni prostor. Ipak, ukupni iznos prihoda više ovisi o „raspoloženju“ zakupaca kada je uredno plaćanje mjesečne zakupnine u pitanju.

Prema riječima naših sagovornika iz pomenutih općina, zakupcima koji plaćaju ugovorom predviđeni iznos se najprije šalju opomene zbog neplaćanja, zatim opomene pred tužbu, a zatim spor dobija sudski epilog. Općina Novo Sarajevo je, zaključno sa 30. junom 2015. godine, sudskim putem potraživala ukupno 771.845 KM od 108 zakupaca koji su napustili poslovni prostor te 988.454 KM od 37 zakupaca koji nisu napustili poslovne prostore.

Rekorder kada su dugovanja prema Općini Stari Grad je Senad Sarač, koji za objekat u ulici Mula Mustafe Bašeskije 19 duguje 386.999 KM. Zanimljivo je da Stranka za BiH za korištenje prostorija na Trgu fra Grge Martića, u blizini Katedrale Srca Isusova, duguje ukupno 170.370 KM, televizija Hayat 93.154 KM za prostorije u ulici Avdage Šahinagića na broju 14. Dugovanja ne izmiruje ni Ekonomski fakultet, a listu dužnika koji duguju više od 10.000 KM pogledajte u nastavku:

U toku prošle godine, Općina Stari Grad je pristupila objavi spiska dužnika putem sredstava informisanja, što je rezultiralo naplatom oko 400.000 KM „starog” duga za zakup poslovnih prostora. Trenutna potraživanja te općine iznose 6.706.552 KM po osnovu duga za zakupninu poslovnih prostora za bivše zakupce, koji su deložirani iz poslovnih prostora ranijih godina, a u tim prostorima su sada novi zakupci. Protiv bivših zakupaca pokrenuti su sudski sporovi po osnovu dugovanja. U periodu od 2009. do 2015. godine Općina Stari Grad Sarajevo je po pitanju zaostalih dugovanja za zakup poslovnih prostora uspjela izvršiti naplatu dugovanja u iznosu od 10.395.172 KM. Izmjenama člana 4. Zakona o preuzimanju, izmjenama i dopunama Zakona o zakupu poslovnih zgrada i poslovnih prostorija od oktobra 2015. godine Općinama je data mogućnost deložacije zakupaca iz poslovnih prostora koji imaju utuženi dug za zakupninu od najmanje četiri mjesečne zakupnine. U tom pravcu je Općina Stari Grad do sada izvršila devet deložacija navedenih dužnika iz poslovnih prostora, a u toku su dalje deložacije u skladu sa Zakonom.

Informacije o dužnicima od Općine Centar nismo dobili, s obzirom da u nadležnoj službi te općine smatraju kako bi time prekršili Zakon o zaštiti ličnih podataka. Međutim, prema informacijama našeg portala, najveći dužnik je zakupac poslovnog prostora u Titovoj ulici, u neposrednoj blizini Vječne vatre, u kojem su se svojevremeno nalazile prodavnica obuće Pittarello Rosso te nešto ranije Benetton, a dug tog zakupca iznosi 280.000 KM.

Spor dužnika i općina nerijetko dobija sudski epilog.

„Općina je za sve dužnike po osnovu zakupa poslovnog prostora u skladu sa Zakonom i podzakonskim aktima pokrenula sudske postupke. Nažalost, s obzirom da ti postupci traju često od šest do osam godina načešći epilog tih tužbi je nenaplativost potraživanja“, objašnjeno nam je iz Općine Stari Grad.

Jedan od načina na koji taj sudski proces može dobiti „bezbolniji“ epilog po općinu i dužnika jeste novi zakupac koji, putem neposredne pogodbe, pristane preuzeti dugovanja prethodnika i preuzeti objekat. U suprotnom, ti objekti nerijetko bivaju neiskorišteni tokom trajanja sudskog postupka. Novi potencijalni zakupci, koji ne žele preuzeti dugovanja prethodnika, moraju čekati završetak sudskog postupka i samim tim općine, a samim tim i stanovnici tih općina, su uskraćeni za značajne novčane iznose koji bi mogli biti utrošeni u projekte koji su od velike važnosti za građane.

(60)