Ruska invazija na Ukrajinu i krvavi rat koji se vodi u toj zemlji promijenili su sliku svijeta, posebno Evrope, u kojoj i one najtvrdoglavije zemlje, vjerne stoljetnoj neutralnosti, čine korake prema pridruživanju NATO-u.
Riječ je o Finskoj i Švedskoj, od kojih je ova zadnja čitavih dvije stotine godina, još od Napoleona, odbijala ikakve vojne saveze.
Upravo u Švedskoj, međutim, na jesen će se održati izbori pa nije jasno kad bi mogla pasti odluka o napuštanju neutralnosti. Finsko javno mišljenje, međutim, ali i 36-godišnja Sanna Marin, najmlađa žena koja se ikad našla na tome položaju u svijetu, podupiru ulazak u NATO. Njena švedska kolegica, 55-godišnja Magdalena Andersson, nešto je suzdržanija, možda i zato što ne graniči s Rusijom, a i nema kao Finska gorka iskustva s Rusima.
Međutim, na posljednjem vanrednom samitu NATO-a u Bruxellesu, švedska i finska šefica vlade već su u razgovoru s glavnim sekretarom Jensom Stoltenbergom dobile naznake da će savez prihvatiti njihove eventualne, ali vrlo izgledne zahtjeve za članstvo. NATO ne skriva da će obje zemlje prihvatiti objeručke budući da im kao razvijenim zapadnim demokratijama i dugogodišnjim partnerima NATO-a i nije potreban dug proces pristupanja, koji obično od poziva za članstvo do stvarnog primanja može potrajati i nekoliko godina. Trenutnih 30 članica NATO-a moralo bi jednoglasno odobriti zahtjev za članstvo Švedske i Finske, ali do sada se nijedna vlada nije javno oglasila protiv toga.
Pozivnice za početak pregovora o pristupanju mogle bi biti upućene već na redovnom samitu NATO-a u Madridu, koji je planiran za kraj juna. Tako se može dogoditi da baš dvije žene u čitavom nizu desetljeća prvi put promijene kartu neutralnosti na tlu Evrope, no znamo li da je Magdalena Andersson prva žena koja je dobila premijerski mandat u Švedskoj, a Finska ima najmlađu premijerku na svijetu, stvar dobiva na zanimljivosti. Istina, pitanje neutralnosti danas manje ovisi o njima dvjema, a puno više o Vladimiru Putinu, čija agresija utjeruje strah u kosti i sjevernim, rezerviranim narodima. Ko su Magdalena Andersson i Sanna Marin?
Eva Magdalena Andersson rođena je 23. januara 1967. u Uppsali, a u premijersku je fotelju sjela 2021. godine, naslijedivši na tom mjestu Stefana Löfvena. Jedinica je kći oca profesora statistike i majke koja je predavala društvene predmete u srednjoj školi.
Kao djevojčica bila je elitna plivačica i dvaput je osvojila zlatnu medalju u prsnom stilu na švedskom državnom prvenstvu za juniore, a i kasnije je bila vrlo uspješna u tome sportu. No njeno zanimanje za politiku počelo je rano, još od članstva u ligi mladih švedske Socijaldemokratske stranke kojoj se priključila već sa 16 godina, da bi četiri godine kasnije bila izabrana za predsjednicu podružnice te organizacije u gradu Uppsali.
Magdalena Andersson u bojnom vozilu na izložbi naoružanja u Novreškoj u martu prošle godine
Nakon završetka Katedralne škole u Uppsali diplomirala je poslovnu administraciju i ekonomiju na stockholmskom ekonomskom fakultetu, gdje je bila i predsjednica Socijaldemokratskog studentskog udruženja. Na fakultetu je upoznala i Richarda Friberga, danas univerzitetskog profesora, za kojeg će se udati 1997. godine i s kojim će dobiti sina i kćerku.
Visoko obrazovanje nastavila je na Institutu za napredne studije u Beču i Univerzitetu Harvard, a doktorski studij ekonomije u Stockholmu napustila je kako bi preuzela poziciju političke savjetnice u uredu premijera, socijaldemokrata Görana Perssona 1996. godine.
Premda Švedska ima dugu i uzornu zastupljenost žena u vladi i visokim javnim funkcijama, Andersson je 2021. postala prva žena premijerka u zemlji, razbivši rodnu barijeru koju su prije nje eliminirali svi njeni skandinavski susjedi. No šokantno, samo sedam sati nakon preuzimanja dužnosti, kada je parlament odbio njen budžet i umjesto toga usvojio budžet koji je predložila opozicija, ona je dala ostavku, rekavši: “Ne želim voditi vladu čiji će legitimitet biti doveden u pitanje.”
Međutim, pet dana kasnije Andersson se vratila na dužnost, ovaj put na čelu jednostranačke manjinske vlade bez podrške Zelenih. Naime, prema švedskom ustavu, premijer može ostati na čelu vlade sve dok mu se ne usprotivi parlamentarna većina.
Samo dva glasa “manjka” na strani osporavatelja sačuvali su premijersko mjesto Magdaleni Andersson, velikoj ljubiteljici penjanja, plivanja i deklariranoj obožavateljici heavy metal benda System of a Down (kalifornijski bend u kojem, zanimljivo je, svira četvero muzičara armenskog porijekla, pa u svom izričaju povezuju metal s armenskom narodnom muzikom).
Sanna Marin, pak, drukčija je priča. Osim što je znatno mlađa od svoje švedske kolegice, ona je odrasla i u znatno drukčijim okolnostima. Naime, ona je dijete iz istospolnog braka, a i prva je u cijeloj svojoj porodici stekla fakultetsku diplomu. Sanna Mirella Marin rođena je 16. novembra 1985. u Helsinkiju, ali je odrasla u Pirkkali, gdje je 2004. završila srednju školu. Roditelji su joj se razveli kada je bila vrlo mala, a odgajale su je majka i majčina partnerica.
Sanna Marin
Kasnije je studirala administrativne nauke na Univerzitetu u Tampereu, a 2020. kad je postala predsjednica Socijaldemokratske stranke, udala se za Markusa Räikkönena, bivšeg fudbalera, danas poslovnog čovjeka s imovinom procijenjenom na oko pet miliona eura, s kojim je dobila kćerku dvije godine ranije. U ranoj mladosti Marin je radila u pekari i kao blagajnica u robnoj kući, a 2006. se pridružila omladinskom krilu Socijaldemokratske partije. Godine 2015. se uspješno kandidirala za mjesto u Parlamentu te je dvije godine kasnije izabrana i za prvu zamjenicu čelnika socijaldemokrata.
Na parlamentarnim izborima 2019. zadržala je svoje mjesto, a Antti Rinne, čelnik socijaldemokrata, postao je premijer. Sannu Marin, uvjerenu vegeterijanku i lijepu mladu ženu imenovao je ministricom prometa i komunikacija.
Premijerka je postala 2019. godine, a u decembru prošle godine izazvala je skandal kad je snimljena kako, zajedno s mužom i prijateljima, do ranih jutarnjih sati tulumari u Helsinkiju, svega nekoliko sati nakon što je ministar vanjskih poslova u njenoj vladi dobio pozitivan test na koronavirus. Premijerki je isprva bilo rečeno da se ne treba izolirati jer je primila dvije doze vakcine, no očito je propustila pročitati i poruku u kojoj joj se savjetuje da to ipak učini. Mlada premijerka se zbog ovoga “iskreno i duboko” izvinila sanarodnjacima…
No uđu li Švedska i Finska u NATO, omjeri moći će se promijeniti. Kako je precizno izračunao Deutsche Welle, kopnena granica Zapadnog vojnog saveza s Rusijom udvostručila bi se s 1300 na 2600 kilometara ako Finska uđe u NATO, a uđe li i Švedska, koja nema direktnu granicu s Rusijom, operacije NATO-a u Baltičkom moru bile bi lakše.
Tada bi sve zemlje uz Baltik, osim Rusije, pripadale Atlantskom savezu. Švedska bi u NATO uvela otok Gotland s kojeg bi se mogao braniti veliki dio Baltičkog mora, a također i baltičke države.
Pri tome, u Finskoj je još uvijek na snazi vojna obaveza i ta bi zemlja mogla mobilizirati vojsku od 280 hiljada vojnika, a stotinu švedskih borbenih aviona daje toj sili dodatnu moć. No… odluku će na kraju ipak donijeti dvije dame koje će odlučiti hoće li neutralnost zamijeniti kakvom-takvom sigurnošću pod kišobranom NATO-a, navodi Slobodna Dalmacija.
(222)