“Evropa i SAD će strašno osjetiti noćnu moru u Izraelu. Zašto? Zbog Vladimira Putina”

Mogući rat na dvije fronte na Bliskom istoku imat će posredne učinke za Evropu.

Evropski dužnosnici i stručnjaci zabrinuti su da bi Rusija mogla iskoristiti kaos oko napada Hamasa na Izrael, dodatno približavajući Kremlj Iranu, koji je saveznik te palestinske militantne skupine. Nema znakova da je Moskva pružila materijalnu potporu – ili da je čak bila unaprijed obaviještena – prije iznenadnog napada u subotu, u kojem su ubijene stotine Izraelaca, a mnoštvo ih je oteto i odvedeno u Pojas Gaze, gdje je Izrael već započeo s osvetničkim udarima.

Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant rekao je u ponedjeljak da je naredio potpunu opsadu tog područja.

Ipak, Hamas dobiva značajnu potporu od Irana, sve bližeg saveznika Kremlja koji je osigurao hiljade dronova ‘samoubica‘ za rusku invaziju na Ukrajinu. Napad na Izrael, jednog od američkih najbližih saveznika, ne samo da je stvorio mogućnost rata na dva fronta na Bliskom istoku, već je i prenapregnuo američke i evropske oružane mogućnosti te političku volju i moral.

Ova kriza dolazi u trenutku kada je Zapad već u problema s pribavljanjem više municije i novca za potporu ukrajinskoj protuofenzivi.

“Rusi bi bili zainteresirani za fragmentiranje Zapada i stvaranje dodatnih problema”, rekao je bivši latvijski ministar odbrane Artis Pabriks. “Sve to mora biti učinjeno istovremeno. (Rusi) se nadaju da će neko reći da je sve to preteško”.

Rusija će vjerovatno postupati oprezno, s obzirom na dugogodišnje historijske i diplomatske veze s Izraelom. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu i ruski predsjednik Vladimir Putin uspostavili su bliske veze tokom godina, a Kremlj podržava zabrinutost Izraela oko Hezbollahovih tunela iskopanih u Libanonu ispod granice s Izraelom i čak formiraju zajedničku radnu skupinu za raspravu o povlačenju svih stranih snaga iz Sirije.

Evropa u problemu

I dok Kremlj nije osudio napad Hamasa, Izrael je prestao s oštrom osudom ruskog rata protiv Ukrajine i zauzeo je neutralan stav o ruskoj nezakonitoj aneksiji Krimskog poluotoka 2014. godine, prije nego što je osudio taj potez četiri godine kasnije. U Izraelu žive stotine hiljada ruskih građana, a oko 1,5 miliona Izraelaca govori ruski. Izrael je diplomatski podržao Ukrajinu, ali nije isporučio oružje, unatoč svojoj industriji oružja vrijednoj 12 milijardi dolara.

Rusija se nada da će se Izrael i dalje držati podalje od tog rata, kaže Jonathan Lord, viši saradnik i direktor sigurnosnog programa za Bliski istok pri Centru za novu američku sigurnost, think tanku sa sjedištem u Washingtonu. “Međutim, ako će Rusija sve više zapinjati u Ukrajini, Iran će biti u poziciji zahtijevati više”, kaže on, poput traženja od Rusije da isporuči sustave protuzračne odbrane za sebe ili za svoje posrednike i saveznike, napredne borbene zrakoplove ili čak pomoć u popunjavanju rupa u svom nuklearnom programu. “To će imati izravne posljedice na izraelsku sigurnost i sigurnost regije”, navodi Lord.

Iako su Sjedinjene Države već obećale veću potporu Izraelu, evropski odgovor nije odmah bio jasan. Očekuje se da će se evropske zemlje interno angažirati oko mogućnosti pružanja vojne pomoći Izraelu, ali mnogi dužnosnici strahuju da su njihove vlade već iscrpljene zbog Ukrajine.

“Suočavamo se s velikom nestašicom municije zbog Ukrajine”, rekao je jedan njemački dužnosnik koji je želio ostati anoniman.

Evropski dužnosnici nadaju se da će izraelska objava rata predstavljati poziv na uzbunu za ovaj kontinent u vezi s prijetnjom terorizma koja dolazi s palestinskih teritorija, a koja je pala u drugi plan jer se Evropa usredotočila na pružanje pomoći i usmjerila svoja protuteroristička nastojanja na Afriku.

“Nadam se da će EU odbaciti sve iluzije u vezi s Palestinom i tamošnjim prevladavajućim silama”, rekao je jedan europski diplomat, koji je također želio ostati anoniman. On je izrazio posebnu zabrinutost zbog veze Teherana i Moskve.

Pabriks smatra da će evropske vlade vjerojatno pomoći Izraelu da procijeni obavještajne propuste zemlje uoči napada Hamasa i utvrdi koje su zemlje pomogle u potpori militantnoj skupini. Wall Street Journal izvijestio je u nedjelju da je Iran pomogao Hamasu da se pripremi za napad i dao zeleno svjetlo prije sedam dana, piše Jutarnji.

Iranski konvencionalni rad na terenu eksponencijalno se poboljšao u posljednjoj deceniji. Michael Doran, stručnjak s Instituta Hudson, za Foreign Policy je rekao da su iranske snage Quds, specijalna postrojba Korpusa čuvara islamske revolucije, koja je pomogla u izgradnji za borbu spremnih savezničkih i posredničkih skupina Teherana na Bliskom istoku, pomogla i Hamasu u poboljšanju njegovih taktičkih vještina. Hamas je uspio probiti ogradu Gaze i pregaziti izraelska sela, koristeći paraglajdere i rakete domaće izrade protiv jedne od tehnološki najnaprednijih vojski na svijetu.

Austrija je u ponedjeljak objavila da će obustaviti svu pomoć Palestini – gotovo 20 miliona dolara – kao odgovor na napad Hamasa. Njemačka i Europska unija su slijedile taj primjer obustavljajući pomoć. No, čak i nakon što je izraelska zastava isticana na londonskoj Buckinghamskoj palači i berlinskim Brandenburškim vratima tijekom vikenda, stručnjaci su zabrinuti da bi podrška Izraelu mogla izblijedjeti jer se ta zemlja suočava s tekućim pitanjima o stanju ljudskih prava na palestinskim teritorijima.

“Moraju politički podržati Izrael kada stvari postanu teške”, kaže Doran. “Ova operacija u Gazi će potrajati, a Hamas će pokušati pojačati pritisak. Očekujte propalestinske skupove u europskim prijestolnicama i video snimke europskih talaca iz Gaze koji mole da se mogu vratiti kući ako Izrael prekine svoje vojne operacije”. “Europa se danas solidarizira s Izraelom, ali što će biti s tim za tri sedmice?”, dodaje.

‘Zajedno su u tome‘

Izrael će morati držati svoje oružje na prvoj liniji pod punom spremom za nadolazeću kopnenu invaziju, ali će također trebati zalihe precizno navođenog streljiva kako bi pokušao istjerati Hamas iz Gaze, dok se istovremeno suočava s rizicima prijateljske vatre, budući da se izraelski građani i stranci drže kao taoci u jednom od najgušće naseljenih područja na svijetu.

Upravo u ovom trenutku, kada SAD nema predsjednika Zastupničkog doma Kongresa na funkciji da pošalje više oružja Izraelu, nakon što je republikanac Kevin McCarthy smijenjen prošlog tjedna, Sjedinjene Države određuju kakvu pomoć mogu pružiti izravno iz Bijele kuće. Izrael je zatražio više presretača projektila za moćni protuzračni sustav “Željezna kupola“, municiju, bombe i bližu obavještajnu saradnju prije vjerovatne kopnene invazije na Gazu, izvijestio je u nedjelju Washington Post.

(Jutarnji)

(350)