Jedina desna stranka koja je i dalje potpuno otvorena Trumpovim politikama je Alternativa za Njemačku (AfD)

 

 

Piše: Željko Trkanjec

 

 

Njemačka opet ima suficit sa SAD-om, prošle se godine popeo na 71,4 milijarde eura. U SAD, tumači statistička agencija Destatis, putuje 10 posto njemačkog izvoza. SAD je opet glavni njemački trgovinski partner, ispred Kine.

 

 

Zbog Kine trebala bi to biti vijest kojoj se Trump raduje, ali on će čuti samo deficit. Njegov odgovor na deficit su carine.

 

 

U utorak su na klauzuri u belgijskom dvorcu Egmont o transatlantskim odnosima pričali članice i članovi Europskog vijeća, a u petak i subotu će u Patrioti za Europu, grupacija desnih stranaka u Europskom parlamentu u kojoj su stranke koje vode Viktor Orbán, Marine Le Pen, talijanski suverenist Matteo Salvini. Euractiv najavljuje da će u Madridu raspravljati o Trumpovoj ideji raseljenja Palestinaca.

 

 

 

Pozdravili njegovu pobjedu, sada malo zabrinuti

 

 

Dva tjedna prošla su od dolaska nekretninskog mogula po drugi put u Bijelu kuću. EU se priprema za suočavanje s (ne)poznatim ali dio te EU su i desne stranke koje su unisono pozdravile Trumpov dolazak na vlast. Orbán već grmi kako se mora razotkriti kojim sve organizacijama civilnog društva stiže američki novac kako bi ih mogao dodatno gušiti.

 

 

“Sada je jasno da je ono što Trump radi i ono što smo mi radili u posljednjih 15 godina budućnost. Sretni smo, opušteni”, rekao je u razgovoru The Neue Zürcher Zeitungu. Dodajući da se nada da će Amerikanci opet više ulagati u njegovu zemlju. Niti jednom ne spominjući da je američki državni tajnik Marco Rubio mađarskom ministru vanjskih poslova – Péter Szijjártó – poručio da moraju smanjiti angažman s Kinom.

 

 

Desna politička opcija u EU našla se u rascjepu. S Trumpom dijele osnovnu ideju, borbu protiv migracije i priželjkuju njegove mjere. Ali ideja raseljenja Palestinaca neminovno bi dovela novi val na granice EU. Dijele i svjetonazorske stavove, dva roda, oduzimanje prava transrodnim osobama, pritisak na rodne manjine, kruti tradicionalizam. Ali to je ideologija.

 

 

Život ovisi o ekonomiji. Ako-kad Trump udari carine EU, uslijedit će snažan udarac mađarskoj ekonomiji koja je vezana uz njemačku automobilsku koja će biti potisnuta. Mađarska ekonomski posrće zbog slabljenja Njemačke i ne zna pronaći izlaz, izbori su iduće godine, a Orbán već najavljuje socijalna davanja umirovljenicima, odanom biračkom tijelu tako dugo dok stiže novac.

 

 

Njegov odnos s Trumpom ostat će srdačan na osobnoj razini, ali to američkog Predsjednika neće odvratiti od carinskog rata ako se na nj odluči. Budimpešta neće biti izuzeta. Ni Rim u kojem vlada Giorgia Meloni, jedina europska dužnosnica koja je bila na inauguraciji u Washingtonu.

 

 

Taliljanska premijerka Giorgia Meloni tijekom posjeta Saudijskoj Arabiji u šetnji s prijestolonasljednikom Muhamedom bin Salmanom krajem siječnja ove godine

 

 

 

Trebala je šaptati Trumpu, ali…

 

 

Njezina se Vlada teško nosi s nizom ekonomskih pritisaka, visok javni dug, kolebljiva cijena državnih obveznica, rast koji ne pokriva kamate, nasreću zasad agencije nisu srušile kreditne rejting zbog političke stabilnosti (mislim da je na njihovu odluku utjecala i politika jer bi krah talijanskih državnih obveznica zaprijetio novom financijskom krizom na razini europodručja). Meloni su svi smatrali osobom koja će šaptati Trumpu, ali zasad mogućnosti šapta nije bilo, koliko govore javni izvori. Trumpove carine donijele bi novi pritisak na talijansku ekonomiju. Italija za obranu izdvaja 1,57 posto BDP-a što je ispod sadašnjeg praga od 2 posto, a Trump traži 5 posto.

 

 

Jordan Bardella, formalni predsjednik Nacionalnog okupljanja (bivšeg Nacionalnog fronta koji je osnovao nedavno preminuli Jean-Marie Le Pen), bio je brutalno iskren. Uvažava Trumpovu munjevitu deportaciju migranata, ali smatra da je “egzistencijalna prijetnja Francuskoj i Europi”. Carine bi snažno uzdrmale poljoprivrednike koji su stabilno biračko tijelo njegove stranke. “Ako ne obranimo svoje interese, nestat ćemo”, rekao je na konferenciji za novinare prošlog tjedna. Francuski premijer François Bayrou preživio je glasanje o povjerenju u Nacionalnoj Skupštini i zahvaljujući podršci Bardelline stranke čija je odluka i posljedica prijetnje Trumpovih carina.

 

 

U ovom trenutku jedina desna stranka koja i dalje potpuno otvorena Trumpovim politikama je Alternativa za Njemačku (AfD). Prigrlila je uplitanja Elona Muska u predizbornu kampanju, podržala migrantski plan Friedricha Merza, lidera CDU, koji je propao u Bundestagu, donjem domu parlamenta, jer su protiv bili i dijelovi CDU pa je Merz oslabio. Tako AfD i dalje ostaje, u svojoj vizuri, vjerojatno i percepciji znatnog dijela javnosti, jedina politička opcija koja je odlučna provesti Trumpove mjere protiv migracije kad jednom dođe na vlast.

 

 

Ovaj potonji argument, dolazak na vlast, omogućava AfD-u da ne gaji zabrinutosti francuske i talijanske desne opcije. Ako Trump udari carine, AfD će imati prostor napada na vladu jer nije znala dobro voditi pregovore, može tvrditi da bi to bolje radila Alice Weidel, njihova kandidatkinja za kancelarku, i tako sustavno podrivati novu koaliciju u kojoj se neće naći.

 

 

Alice Weidel, kandidatkinja Alternative za Njemačku za položaj kancelarke. I zbog nje ta stranka dobiva najveći postotak glasova LGBTIQ populacije

 

 

 

Duboka razjedinjenost na desnici

 

 

Orbán za NZZ, interesantno, kaže da je AfD je više pokret nego stranka. Zbog toga se mogu pojaviti ludi ljudi i ideje – rizik koji Nacionalno okupljanje nije želio preuzeti (Bardellina stranka je bila protiv primanja AfD u parlamentarnu grupaciju Patrioti za Europu).

 

 

Europska desna politička scena je podijeljena i te su podjele u brojnim aspektima nepremostive. U Europskom parlamentu tri su grupacije koje dijele stavovi prema Rusiji, budućnosti EU (AfD želi stvaranje nove zajednice, primjerice), sigurnosti (poljski PiS želi američku zaštitu), neke su za otvoreno tržište, druge zagovaraju protekcionizam.

 

 

Gotovo sve su očekivale da im Trump donese vjetar u jedra ne računajući da njega EU silno nervira i da bi ju najradije razbio. Tip koji sebe vidi Bogom odabranim liderom zemlje koju je Bog izabrao (“ljudi koje je Bog odredio”) nema vremena baviti se Orbánom, Meloni ili Weidel. Pred njim su velika djela na razini kozmosa.

 

 

Osobito su komični lider na Zapadnom Balkanu koji se svi uzdaju da će Trump stati na njihovu stranu. Srbija je uvjerena da je moguć novi sastanak u Washingtonu kao 2020. godine o Kosovu. Albin Kurti, kosovski premijer, tvrdi da će Trump ojačati poziciju Prištine. Jedna bi strana trebala biti u krivu, ali vjerojatno su obje.

 

 

Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, Trumpu je poslao pismo na dan kad je izabran da ga upozori na kršenje prava Hrvata. Odgovora nema. Milorad Dodik, Predsjednik Republike Srpske, BiH entiteta, najavljuje da će poslati policiju da istraži rad USAID u njegovom vilajetu. I poručuje da nema potrebe više ići put EU jer ju je “Trump obesmislio”. Izgledno čeka poziv u Bijelu kuću zaboravljajući da nova administracija ne ukida sankcije koje nametnula stara.

 

 

 

 

(Jutarnji list)

(4)

Evropska desnica dugo je sanjala Trumpa, ali sada im je iz Washingtona servirana noćna mora: ‘Doći će nam na granice!‘