Odluka Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) da minimalnu plaću podigne sa 600 na 1000 KM, što predstavlja skok od čak 60%, izaziva brojne kontroverze i ozbiljne zabrinutosti među ekonomistima, poslodavcima i širom javnosti. Iako je cilj poboljšati životni standard radnika, što je sasvim opravdano, ovakav ishitren i nedovoljno promišljen potez može imati katastrofalne posljedice po gospodarstvo FBiH.
Znamo već unaprijed što će se dogoditi. Sada ćemo čitati trolove koji govore kako poduzetnici u BiH voze skupocjena vozila i da ih ne treba žaliti, jer je taj novac već pokraden. Istina, ima ih koji koriste sustav i plaćaju svoje zaposlenika na crno, ali oni predstavljaju možda samo 5% poslodavaca.
95% poslodavaca u BiH, rade od jutra do mraka. Bore se zajedno sa svojim zaposlenicima da im svima bude bolje. Političari su dozvolili uvoz svog zapadnog smeća, a nisu se izborili da domaće firme mogu izvoziti u zemlje koja nam filuju to smeće.
Evo nekoliko ključnih argumenata koji upućuju na opasnosti ove odluke:
1. Inflacija i gospodarska kriza
Povećanje minimalne plaće za 60% preko noći je ekonomski neodrživ korak. Takvi nagli skokovi u troškovima rada dovode do umjetne inflacije, jer poslodavci moraju nadoknaditi povećane troškove dizanjem cijena proizvoda i usluga.
To stvara začarani krug u kojem rastu cijene, ali kupovna moć građana ostaje ista ili se čak smanjuje. Povijest pokazuje da slične mjere u drugim zemljama često rezultiraju gospodarskim krizama, a ne poboljšanjem životnog standarda.
Građani prividno dobijaju veću plaću, ali s druge strane im je sve skuplje. Tako da dođu na isto, a nerijetko i u goru situaciju.
2. Gubitak konkurentnosti i klijenata
Povećanje cijene rada direktno ugrožava konkurentnost firmi u FBiH. Mnoge kompanije, posebno one koje posluju na međunarodnom tržištu, neće moći podnijeti ovakav skok troškova.
Već danas Bosna i Hercegovina ima veliku konkurenciju u EU. Bugarska, Poljska, Rumunjska, Portugal i druge zemlje su već postale jeftinije nego poduzeća u BiH. Pad narudžbi će smaniti prihod države, koja će iznova morati povećavati poreze i doprinose.
Kao posljedica, firme će biti prisiljene smanjiti broj zaposlenih, zatvoriti proizvodnju ili čak preseliti poslovanje u regije s nižim troškovima rada, poput Brčko Distrikta, Srbije i Albanije.
Ako niste znali, najveće investicije su danas u Albaniji čiji državljani već oduzimaju poslove građanima bivše Jugoslavije u inozemstvu.
Ovakav egzodus firmi iz FBiH ne samo da će smanjiti prihode entiteta, već će i dodatno pogoršati ekonomsku nejednakost unutar Bosne i Hercegovine. Umjesto da se potiče ravnomjerni razvoj, ova odluka će stvoriti još veće regionalne razlike. To ne smije bit cilj ni Brčko distrikta, ni Republike Srpske.
3. Umjetna inflacija i vezivanje KM za euro
Odluka o povećanju minimalne plaće dolazi u vrijeme kada je FBiH već suočena s problemima umjetne inflacije, dijelom uzrokovane vezivanjem konvertibilne marke za euro.
Ovakva monetarna politika ograničava mogućnosti države da samostalno upravlja svojom ekonomijom, što je posebno opasno u situacijama kada su potrebne fleksibilne mjere. Umjesto da se rješavaju strukturalni problemi, Vlada FBiH donosi odluke koje će samo pogoršati situaciju.
4. Povećanje cijena goriva, struje i doprinosa na plaće koji iznose 61%
Ova odluka dolazi nakon niza drugih nepopularnih mjera, poput poskupljenja goriva i struje, kao i uvođenja doprinosa na plaće na razini EU. Ovim zakonom doprinosi postaju veći, nego u mnogim europskim zemlja. Njemačka i Francuska će, nakon povećanja doprinosa na plaće u FBiH, imate manje doprinose.
Financiranje projekata obnovljive energije i drugih inicijativa su dodatno opteretile građane i poduzeća. Narod ovim projektima financira zapadne zemlje, a ne svoju.
Nažalost, poboljšanja u uslugama, posebno u zdravstvu, nisu vidljiva, što dovodi u pitanje smislenost ovih mjera.
5. Nedostatak dijaloga i odgovornosti
Udruženje poslodavaca nije previše upozoravalo na rizike ovakve odluke. U isto vrijeme, umjesto da se uključe svi relevantni akteri u dijalog, Vlada FBiH je donijela odluku jednostrano, bez konsultacija s onima koji će najviše osjetiti posljedice.
Ovakav pristup ne samo da je neodgovoran, već i podsjeća na političke igre koje često karakteriziraju bosanskohercegovačku političku scenu. U Sarajevu sjede politički metuzalemi, propali poduzetnici i neradnici. Sve su ih poredali stranici da čini ovo što čine.
Šta dalje
Odluka o povećanju minimalne plaće na 1000 KM možda izgleda kao brz način za poboljšanje životnog standarda, ali u stvarnosti je ishitren i nepromišljen korak koji može imati dalekosežne negativne posljedice po gospodarstvo FBiH.
Umjesto da se riješavaju strukturalni problemi i potiče održivi rast, Vlada FBiH je odabrala put koji vodi u inflaciju, gubitak radnih mjesta i smanjenje konkurentnosti. Ako se hitno ne poduzmu korektivne mjere, ova odluka može postati početak nove gospodarske krize u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Pitate se što je trebalo?
Nije trebalo povećavati poreze na gorivo kojim se roba prevozi unutar BiH. Nije trebalo davati poticaje za vjetroelektrane i solare koje građani plaćaju. Trebalo je obnoviti sve rudnike ugljena i proizvoditi jeftinu struju. Energija je danas sve.
Zašto ne zvati veleposlanika Sjedinjenih država i tražiti da se otvori prostor Fordu koji ima automobile na etanol, a koji se može proizvoditi od biljaka. Eto vidite da nismo uvijek protiv Amerikanaca. Ako imaju nešto dobro zo treba podržati, a Ford to ima s automobilima FlexFuel.
Zašto u Bosni i Hercegovini nitko ne iskorišava geotermalnu energiju? Slobodan Pavlović je imao super ideju za Bijeljinu, ali bagra mu nije dozvolila.
Ideja je na tisuće, samo što treba zapeti. Političari vam to neće napraviti jer je to bagra. Sve dolazi od vas. Onaj tko kaže da u Bosni i Hercegovini nema državne potpore za poslodavce, taj ne zna o čemu govori. Bosna i Hercegovina bar do danas ima najbolje fiksalne uvjete za rad. Tko se sada ne snađe i ostvari poslovnu ideju, neće nikada, čak ni na Zapadu.
(Logično)
(367)