Američki magazin Foreign Affairs piše kako je vjerovatnoća za izbijanje sukoba na bilo kojem od brojnih mjesta na Bliskom istoku, i iz bilo kojeg u nizu razloga, veća nego ikada ranije u toj regiji

Foreign Affairs pojašnjava, u članku koji je napisao Robert Malley, predsjednik Međunarodne krizne grupe u Washingtonu, kako niko u regiji ili izvan nje ne želi ići u rat. Međutim, to je teško izbjeći ako se uzme u obzir razvoj regionalnih dešavanja.

Malley je govorio da postoje velike šanse da dođe do incidenta koji bi mogao izazvati niz reakcija, što bi se vrlo brzo moglo pretvoriti u rat u kojem će sudjelovati veći broj regionalnih i globalnih aktera.

Da je Washington odlučio poduzeti vojnu akciju protiv Teherana, kada su bili napadnuti saudijski naftni objekti, to bi dovelo do iranske odmazde protiv američkih saveznika u Zaljevu, napada Hezbollaha na Izrael ili operacije šiitske milicije protiv američkog osoblja u Iraku, rekao je.

Opasnost od domino efekta

Isto tako, bilo kakva izraelska operacija protiv iranskih saveznika bilo gdje na Bliskom istoku mogla bi pokrenuti lančanu reakciju širom regije.

Budući da razvoj dešavanja bilo gdje u regiji mogu imati domino efekt svugdje, usko obuzdavanje krize veoma brzo se pretvara u beskoristan posao.

Autor u tekstu navodi izjave američkog demokrate Tipa O'Neilla da je svako političko djelovanje na Bliskom Istoku, posebno ono lokalno, zapravo međunarodna politika. U Jemenu se sukob Husa i jemenske vlade pod bivšim predsjednikom Alijem Abdullahom Salehom pretvorio u veliki sukob između Saudijske Arabije i Irana. Također je postao potencijalni okidač za dublje američko sudjelovanje u ovom ratu.

Represija sirijskog režima nad domaćom opozicijom pretvorila se u regionalni i međunarodni sukob u kojem je sudjelovalo više od deset zemalja, a isti je slučaj i sa sukobom u Libiji.

Za takve rizike postoji osnovno objašnjenje, kazao je. Bliski Istok je postao najviše polarizirana regija na svijetu, a ujedno i najintegrativnija. Ta kontradiktorna kombinacija, zajedno s krhkim državnim strukturama i jakim nevladinim akterima (milicijama i oružanim organizacijama) i višestrukim tranzicijama koje se događaju gotovo istovremeno, pretvaraju Bliski Istok u najzapaljiviju regiju u svijetu.

Nagomilani sukobi bez održivog rješenja

Malley je nastavio opisivati ​​regiju, pa kaže da je priča o savremenom Bliskom Istoku zapravo priča o nagomilanim sukobim – svaki novi počiva na vrhu onog prethodnog, a svi prethodni nisu doveli do održivog i potpunog rješenja.

Ukazao je na tri glavna sukoba koja trenutno postoje: sukob između Izraela i njegovih neprijatelja, između Irana i Saudijske Arabije i između suparničkih sunitskih blokova u regiji, koji se presjecaju na opasne načine.

Dodao je da polarizaciju u regiji prati nedostatak učinkovite komunikacije, što stvari čini još opasnijim. Objasnio je da nema smislenog kanala komunikacije između Irana i Izraela, te Irana i Saudijske Arabije. Kaže kako je malo stvarne diplomatije, izuzev retoričkog nadmetanja između suparničkih sunitskih blokova koje predvode Turska s jedne i Saudijska Arabija i Egipat s druge strane.

Međutim, ono što dodatno povećava opasnost jeste činjenica da se ti sukobi presijecaju na veoma složen način, s obzirom na to da se sukobljene strane ponekad udružuju, a ponekad natječu, kazao je. Kao primjer za to navodi Siriju, dodajući da bi se geometrija unutarnjih podjela na Bliskom istoku mogla mijenjati. I pored toga, teško je pronaći još jednu regiju u svijetu u kojoj dinamiku toliko duboko definira određeni broj prepoznatljivih i sveobuhvatnih podjela. Također, teško je i pomisliti da je integracija po kojoj se regija odlikuje ujedno i drugi razlog njenog nestabilnog stanja.

Kakva je to integracija?

Malley nastavlja kako integracija regije izaziva čuđenje kod mnogih. Ekonomski posmatrano, Bliski istok se svrstava u najmanje integrirana područja na svijetu. Institucionalno, Arapska liga je jedna od najmanje koherentnih i skladnih međunarodnih institucija. Pored toga, ne postoji nijedna tvorevina koja okuplja arapske države i tri najučinkovitije nearapske sile (Iran, Turska i Izrael).

Ipak, na tako mnogo drugih načina, Bliski istok djeluje kao jedinstven prostor. Ideologije, pokreti i revolucije lako prelaze državne granice, o čemu detaljno govori u svom tekstu, te kaže kako je to jedan od razloga što lokalne borbe brzo poprimaju regionalni značaj, i na taj način privlače oružje, novac i političku podršku izvana.

Uz polarizaciju i integraciju Bliskog istoka, nefunkcionalne državne strukture predstavljaju još jedan faktor rizika. Malley o tome kaže da su pojedine zemlje u regiji bliže nedržavnim akterima – centralne vlade u Libiji, Siriji i Jemenu nemaju kontrolu nad velikim dijelovima svojih teritorija i stanovništva. U drugima se nedržavni akteri (milicije i oružane skupine) ponašaju kao države, kao što su Irak, Jemen i Palestina, pa čak i u skladnijim i funkcionalnijim zemljama, u većini slučajeva, nije uvijek jasno precizirana vlast koja donosi odluke.

Idealno okruženje za strane intervencije

Autor je sažeo ideju za koju kaže da je jedna od važnih pravila u analizi, a to je da slabe države koje funkcioniraju s jakim nevladinim akterima stvaraju idealno okruženje za uplitanje izvana. To je dvosmjerna ulica – strane države koriste oružane skupine za ostvarivanje svojih interesa, a naoružane grupe se okreću stranim državama radi promoviranja vlastitih ideja.

Dodaje da je niz globalnih, regionalnih i lokalnih tranzicija učinio ovu dinamiku još neizvjesnijom. Te globalne promjene uključuju trenutnu prisutnost Kine na svjetskoj sceni, ponovno buđenje Rusije i relativni pad Sjedinjenih Američkih Država.

Tu su i posljedice nedavnih arapskih ustanka, posebno razbijanje regionalnog sistema i širenje propalih država. Ove promjene pogoršava pojava novog, neuobičajenog “tvrdolinijaškog” vodstva u Saudijskoj Arabiji i novog, neobičnog vodstva u Sjedinjenim Američkim Državama.

Na kraju zaključuje da svi ovi događaji pružaju osjećaj da se radi o regiji u kojoj je sve spremno za otimačinu, a mogućnosti koje se brzo ne iskoriste, zauvijek će biti izgubljene.

(Foreign Affairs)

(603)

Related posts:

Uz vijest o istrazi SIPE na ILidži: DA LI JE NOTAR ATIF DŽAFO TVORAC “DROP SHOT” TRGOVINE NEKRETNINAMA? KARAMATIĆ OPET UZBURKAO DUHOVE: “Došlo je vrijeme da našim bošnjačkim prijateljima pokažemo tko je pravi gazda u ovoj zemlji…”! Borci ušli u zgradu Parlamenta na pregovore PISMO ZBOG KOGA SE SMIJE CIJELA SRBIJA! Aleksandar je na sve načine pokušavao da se učlani u stranku Borka Stefanovića, ali… DODIK ODBIO PRIMITI AMBASADORICU NJEMAČKE: Njegovo objašnjenje je SKANDALOZNO, kakve sankcije može očekivati… VUČIĆ POJASNIO HRVATIMA: “Tenk ispred Zvezdinog stadiona nema nikakve veze s Vukovarom”! ISPOVIJEST BOJANA TOMOVIĆA – AMMARA MOŠTROKOLA: Prijete mi s*lovanjem NOVA RUSKA ŠAMARČINA DODIKOVOM REŽIMU: Rusi odustali od izgradnje hidrocentrala na Vrbasu, znamo i razloge… ŠKORO ODGOVORIO VUČIĆU: “Bolje biti pjevač nego dostavljač kod ratnog zločinca”! DUŠANKA MAJKIĆ OTKRIVA DODKOVE STRAHOVE: “Uzalud se Šarović svakodnevno nudi, čak i da Izetbegović osigura 22 glasa u Parlamentu…”

FOREIGN AFFAIRS ZATRESAO CIJELI SVIJET: “Rat na Bliskom istoku bliži je nego ikad, u i igri su Iran, Izrael, Saudijska Arabija i Sjedinjene Države…”