“Vlada FBiH je 2021. godine izvršila najgrublji i najteži vid pritiska na nezavisnost Ureda za reviziju, s ciljem da izvještaji budu puka formalnost kako bi trošenje javnih sredstava bilo bez nadzora”, ističe Nekić

 

 

Dževad Nekić, generalni revizor institucija u Federaciji BiH, za magazin Buka govori o tome kako je biti na čelu Ureda koji se svojim nezavisnim radom “zamjerio” bivšoj Vladi FBiH. Otkrio nam je i zašto tužilaštva ne sprovode istrage o utvrđenim kršenjima zakona. Razgovarali smo i o njegovoj kandidaturi za poziciju direktora UIOBiH, čiji se budući čelnik znao i prije pokretanja konkursa.

 

 

Gospodine Nekiću, za vrijeme Vašeg mandata na čelu Ureda za reviziju institucija FBiH značajno se povećao broj revizija u toku jedne godine. Koliko ste Vi zadovoljni učinjenim?

 

 

– Mandat generalnog revizora je duži nego sto su to obično mandati imenovanih funkcionera, a primarni razlog je da se očuva nezavisnost i kontinuitet rada a da promjenom vlasti ne dođe do smjene. Imajući u vidu nadležnost Ureda za preko 2000 subjekata smatrao sam da se značajno treba povećati godišnji plan revizija što je bila vizija i misija rada u narednom periodu.

 

 

Cilj mi je bio da Ured kao jedna od četiri vrhovne revizorske institucije u BiH nosi svojstvo šampiona povjerenja, poštenja i integriteta u javnom životu.

 

 

Da bi ostvario viziju, na samom početku radio sam na obezbjeđenju dovoljno finansijskih, materijalnih, tehničkih i ljudskih kapaciteta, a što je bilo u funkciji povećanja broja revizija.

 

 

Smatrao sam da uposleni mogu iznijeti takav zadatak, a moje je bilo da boljom organizacijom, redom, radom i disciplinom ih vodim ka tome. Imao sam sreću što su moju viziju dijelili mnogi pojedinci koji su svoje znanje i kompetencije operativno stavili u tu funkciju i u dosta slučajeva i sami bili inicijatori i pokretači promjena.

 

 

Smatram da sam dao svoj maksimum, a to najbolje govore rezultati rada ove institucije. Ured za reviziju je izgradio imidž vrijedne institucije koja ne podliježe pritisku, i koja radi u skladu sa zakonom i u interesu građana.

 

 

Velika je to obaveza i odgovornost i za mene i zaposlene u Uredu, ali nije lako biti šampion poštenja i povjerenja.

 

 

Koje su najteže nepravilnosti koje pronalazite u institucijama FBiH?

 

– Kada je u pitanju trošenje javnog novca i upravljanje javnim resursima, svaka nepravilnost je teška, i treba biti nulta tolerancija prema zloupotrebama i lošem upravljanju. Sa aspekta revizije nas vodi koncept materijalnosti i radimo na bazi uzorka, što znači da one najteže nepravilnosti su one koje utiču na revizorovo mišljenje.

 

 

Revizor treba da stekne razumno uvjerenje koje nikada neće biti apsolutno, ali je dovoljno da se da adekvatno mišljenje.

 

 

Istraga se neće provoditi!

 

Uvažavajući da imamo veliki broj raznovrsnih subjekata koji su nam u nadležnosti, mogu reći da su kod preduzeća česte nepravilnosti u primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda što znači da finansijski izvještaji nisu istiniti i fer.

 

 

Kod usklađenosti uočavamo neadekvatne primjene Zakona o javnim nabavkama, slabosti u obavljanju poslova iz nadležnosti, nejasne ili ne postojanje kriterija za dodjelu sredstava kapitalnih i tekućih transfera, kao i ne obavljanje nadzora nad namjenskim utroškom sredstava, popis imovine i slično.

 

 

Koliko ste predmeta proslijedili tužilaštvima i je li bilo ikakvih konkretnih procesuiranja?

 

– U periodu 2016–2022. godine 115 izvještaja finansijske revizije u kojim su utvrđene značajne nepravilnosti i data negativna mišljenja za finansijske izvještaje ili usklađenost sa zakonima i drugim propisima dostavljeno je kantonalnim tužilaštvima na informisanje i nadležno postupanje, ukazujući i na razloge osnova kvalifikacija za data mišljenja.

 

 

U većini slučajeva nadležna tužilaštva su donijela naredbu o neprovođenju istrage, navodeći kao razloge da:

 

 

– iz prijave i pratećih spisa da prijavljeno djelo nije krivično djelo,

– ne postoje osnovi sumnje da su prijavljena lica učinila krivično djelo,

– u radnjama prijavljenih osoba nisu ostvarila bitna obilježja krivičnog djela,

– učinjeno djelo nije krivično djelo itd.

 

 

Smatrajući da određeni predmeti nisu do kraja sagledani Ured za reviziju je u nekim slučajevima tužilaštvima ulagao pritužbe na donesene odluke, a što je opet rezultiralo donošenjem odluke o odbijaju pritužbe kao neosnovane.

 

 

U rijetkim slučajevima došlo je do provođenja istrage, koja je nakon kraćeg vremena obustavljena, te donesena tužilačka odluku o obustavi istrage, zbog nepostojanja dovoljno dokaza da je počinjeno krivično djelo.

 

 

Zbog ovakvih odluka tužilaštava i stalnih upita od medija i organizacija civilnog društva o efektima našeg rada, odlučili smo sačiniti i objaviti publikaciju koja daje pregled svih dostavljenih izvještaja tužilaštvima i odgovora koje smo zaprimili, te učiniti cjelokupnu aktivnost transparentnom.

 

 

Na neke od izvještaja Ureda burno su reagovali pojedini ministri Vlade FBiH. Je li to bio pokušaj da se izvrši pritisak na vas?

 

– Prilikom revidiranja institucija FBiH za 2020. godinu, smatrali smo važnim, uvažavajući našu ulogu u društvu kao i povećane rizike, da posebnu pažnju posvetimo mjerama koje su implementirane s ciljem ublažavanja negativnih posljedica pandemije. Fukus nadzora u raspolaganju i trošenju finansijskih sredstava u vanrednim okolnostima je praksa i preporuka međunarodnih organizacija vrhovnih revizorskih institucija.

 

 

U revizorskim izvještajima za četiri ministarstva (Ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Ministarstvo okoliša i turizma, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo prometa i komunikacija) skrenuta je pažnja na Uredbu o interventnim mjerama za podršku ugroženim sektorima privrede FBiH u okolnostima pandemije Covid-19, s obzirom na to da su ona bila nadležna za dodjelu sredstava u ukupnom iznosu od 90 miliona KM.

 

 

Ministri pritiskom na revizore pokušali zataškati nepravilnosti

 

 

Nakon što smo objavili naše izvještaje, uslijedio je eklatantan primjer pritiska na mene kao generalnog revizora i pokušaja da se ugrozi nezavisnost Ureda za reviziju. Na održanoj press konferenciji članovi Vlade su pokušali na jedan populistički, neargumentovan i neprimjeren način optužiti mene i Ured za utvrđene nalaze u izvještajima a pri tom ne navodeći nikakve argumente kojima bi to demantovali.

 

 

U navedenim izvještajima smo utvrdili da nije postignut osnovni cilj Uredbe, očuvanje radnih mjesta za vrijeme pandemije i da kriteriji za dodjelu sredstava nisu bili adekvatni tako da su mnogi korisnici koji su dobili sredstva otpustili značajan broj zaposlenih. Ispravnost našeg rada je i činjenica da su svi izvještaji bezrezervno podržani od Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju kao i Parlamenta FBiH.

 

 

Pritisak koji se na neprimjeren način odvijao i manifestovao u tom periodu rezultirao je Zaključkom Vlade FBiH kojim se naredbodavno tražilo od Ureda da se dopune izvještaji, da se dostave obrazloženja o ciljevima revizije i obrazloženje na komentare ministarstva.

 

 

S obzirom na to da se radi o izvršnoj vlasti koja je ujedno subjekt koji se obavezno revidira svake godine, shodno međunarodnim revizorskim standardima, to predstavlja najgrublji i najteži vid pritiska na nezavisnost Ureda.

 

 

Cilj je bio omalovažiti, obesmisliti i onemogućiti profesionalan rad Ureda i učiniti da izvještaji budu puka formalnost kako bi trošenje javnih sredstava bilo bez nadzora.

 

 

Adekvatnom reakcijom na neargumentovane navode to nije postignuto, jer je Ured „podsjetio“ Vladu da ne može obavezati Ured svojim zaključcima, i da mi imamo određene obaveze isključivo prema Parlamentu FBiH i Parlamentarnoj komisiji a ne izvršnoj vlasti.

 

 

Prošle godine vam nije dozvoljeno da uđete u Naftne terminale Federacije. Da li je bilo još preduzeća u kojima niste mogli izvršiti reviziju i je li Vlada FBiH išta učinila po tom pitanju?

 

– Kako je Ured počeo da proširuje obim svojih revizija u skladu sa Zakonom o reviziji, tako su počele određene opstrukcije i negodovanja.

 

 

Djelovanje u javnom interesu stavlja dodatnu odgovornost na nas da potvrdimo svoju važnost za građane. Takva odgovornost znači da ćemo kad-tad biti izloženi pritiscima, što se i desilo u proteklom periodu.

 

 

Imali smo određene prepreke kada smo prvi put htjeli obaviti reviziju Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju i Pretisa, pa smo zahvaljujući našoj upornosti i profesionalizmu, kao i podršci tadašnje Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju i Parlamenta FBiH, koji su potvrdili da se radilo o rušenju pravnog sistema i poretka, uspjeli obaviti ove revizije.

 

 

Imali smo opstrukcije i od Vlade FBiH kada smo htjeli izvršiti reviziju učinka Covid-19 mjera, koja je smatrala da je naš zahtjev preuranjen?!

 

Posljednji slučajevi u kojim smo onemogućeni u obavljanju poslova iz naše nadležnosti bili su NTF i Union banka, za koje smo donijeli zaključke o privremenoj obustavi revizije.

 

 

O nastalim okolnostima u vezi revizije Naftnih Terminala, Ured za reviziju obavijestio je Vladu Federacije BiH, Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije i „Operator – Terminali Federacije“ d.o.o. Sarajevo (matično društvo), te je traženo da se poduzmu aktivnosti iz nadležnosti kako bi se obavila revizija. O nemogućnosti obavljanja revizije obaviještena je i Parlamentarna komisija odgovorna za reviziju.

 

 

Parlamentarna komisija je donijela čak dva zaključka u kojima je tražila od Vlade FBiH i Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH i OTF-a da se hitno uključe u rješavanje nastale situacije u vezi s planiranom finansijskom revizijom NTF-a i da hitno dostave traženu dokumentaciju, međutim, ista nikada nije dostavljena.

 

 

Izvršna vlast kao ni preduzeća u većinskom državnom vlasništvu nisu postupili po zaključcima zakonodavne vlasti, čime su sebe stavili u superioran položaj, što je nezamislivo u demokratskim zemljama.

 

 

Dominacija izvršne vlasti nad zakonodavnom je odlika zemalja sa niskim nivoom demokratije.

 

 

U slučaju Union banke, Uprava Banke obavijestila je Ured za reviziju da, po njihovom mišljenju, Banka ne spada pod revidirane institucije dok je Federalno ministarstvo finansija, smatralo da je Banka predmet supervizije Agencije za bankarstvo, zbog čega „ostaje upitna potreba za revizijom od strane Ureda za reviziju“.

 

 

Svi bi da tumače Zakon o reviziji

 

Tumačenje odredbi Zakona o reviziji nije u nadležnosti Banke niti Federalnog ministarstva finansija, koji su doveli u pitanje izvršenje planirane revizije i narušili operativnu nezavisnost Ureda za reviziju.

 

 

Osim toga, Vlada FBiH, iako je bila obaviještena o nemogućnosti obavljanja revizije „Union banke“, nije poduzela ništa u okviru svojih nadležnosti, ali je u međuvremenu donijela Odluku o davanju prethodne saglasnosti Nadzornom odboru „Union banke“ d.d. Sarajevo za ponovno imenovanje dva člana Uprave Banke koji su onemogućili Uredu za reviziju obavljanje poslova iz nadležnosti.

 

 

Postoje li kazne za neodgovorne institucije ili kompanije i imate li informacije da li se one kažnjavaju?

 

– U skladu sa odredbama Zakona o reviziji institucija u FBiH Ured za reviziju dužan je dostaviti konačan izvještaj revidiranoj instituciji i Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Izvještaj se u isto vrijeme dostavlja Vladi Federacije Bosne i Hercegovine i predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine, a može se dostaviti i svakoj drugoj nadležnoj instituciji.

 

 

Ovo zapravo znači da svaki od primaoca našeg izvještaja ima određenu odgovornost, on se ne dostavlja tek onako na čitanje. Parlament također može na osnovu nalaza i preporuka smanjiti budžet ili preduzeti druge odgovarajuće korektivne mjere.

 

 

Do sada nije bilo reakcije izvršne i zakonodavne vlasti, nisu sankcionisana odgovorna lica, što znači da koliko god je kvalitetan naš rad, on ne može imati prave efekte bez odgovarajuće podrške. Zbog toga je i nizak stepen implementacije preporuka.

 

 

Ured za reviziju dužan je nakon što informira rukovodioca revidirane institucije, osim ukoliko se time neće prouzrokovati uticaj na istragu, obavijestiti nadležne organe za provođenje zakona kada postoje indicije o postojanju značajnih kršenja zakona.

 

 

Nakon slanja izvještaja nadležnim organima, Ured za reviziju nije zaprimio povratne informacije o kažnjavanjima subjekata revizije, niti je dobio informaciju o tome da li se izrečene kazne i provode.

 

 

Po pitanju naših ovlaštenja u prikupljanju informacija kao i pristup prostorijama i dokumentaciji u vezi sa funkcijama iz nadležnosti Ureda za reviziju, imamo mogućnost da u slučaju kršenja navedenih odredbi kaznimo pravne subjekte, odgovorne osobe ili fizičko lice kod pravnog subjekta novčanom kaznom.

 

 

Ured za reviziju je do sada izdao prekršajne naloge pravnim subjektima i odgovornim osobama Pretisa d.d. Vogošća, Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju i Union Banke d.d, jer nam nije omogućeno obavljanje revizija.

 

 

Kandidovali ste se ove godine na konkursu za direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Jeste li dobili rezultate i je li u ovom postupku bilo sve regularno, odnosno je li bilo sukoba interesa?

 

– Tačno je da sam se kandidovao, jer smatram da svojim znanjem i iskustvom mogu uspješno voditi takvu instituciju. Kompetencije, rezultati rada i etičke vrijednosti najbolje govore koliko je neka osoba sposobna da odgovori zadatku, obavezama i postavljenim ciljevima.

 

 

Sa rezultatima provedenog intervjua upoznat sam iz medija kao i svi građani, nikada nisam dobio zvaničnu informaciju od komisije koja je provodila proceduru (Upravni odbor UIO).

 

 

Na sceni je zakon sile a ne sila zakona

 

Imajući u vidu sva dešavanja i skepticizam u cjelokupan proces, 26.04.2023. godine Komisiji sam podnio Zahtjev za pristup informacijama za uvid u Poslovnik o radu komisije, kriterije za ocjenjivanje i rang listu kandidata.

 

 

Dana 27.04.2023. godine predsjednica komisije Jelka Milićević pismeno me obavijestila da je svu dokumentaciju u vezi sa konkursom kao i moj Zahtjev dostavljen Vijeću ministara BiH.

 

 

Očekujem odgovor radi preduzimanja i pokretanja sljedećih aktivnosti.

 

 

Ako stranački funkcioneri nekoliko mjeseci ranije javno kažu da pozicija direktora UIO BiH pripada nekoj stranci, šta će nam onda konkursi?

 

– Svrha konkursa je da se izabere najkompetentnija osoba sa visokim stepenom integriteta, koja će svojim znanjem i profesionalizmom voditi instituciju i osigurati njeno zakonito poslovanje.

 

 

Ako smo opredijeljeni za evropski put onda moramo poštovati zakone i dobre prakse, ali očito da su u BiH zakoni postali samo puka formalnost što najbolje potvrđuje izjava jednog visoko pozicioniranog političara koji je prije i raspisanog konkursa javno rekao ime budućeg direktora UIO te da „samo formalno treba provesti proceduru“.

 

 

Direktor UIO nije politička funkcija te ovakva izjava i aktivnosti koje su provedene u tom smjeru da se zaista izabere već unaprijed određena osoba ukazuju na visoku političku korupciju svih sudionika.

 

 

Ovakvim odnosom i ponašanjem nenormalno je postalo normalno jer su važniji politički izvršioci nego zakoni i vladavina prava, dakle, na sceni je zakon sile a ne sila zakona.

 

 

Ja nisam pristalica takvog sistema, vjerujem u silu zakona i boriću se na tom putu, vjerujem u budućnost ove zemlje i da u njoj još uvijek ima moralnih, predanih i vrijednih ljudi koji dijele slične vrijednosti.

 

 

„Jučer što smo radili rezultate već vidimo, a danas što radimo tek ćemo spoznati“.

 

(SB)

(147)

GENERALNI FEDERALNI REVIZOR DŽEVAD NEKIĆ: “Kada se na konkursu za direktora UIO bira već unaprijed određena osoba, to ukazuje na visoku političku korupciju svih sudionika”