Presuda Radovanu Karadžiću pred Tribunalom u Haagu je najvažnija presuda za zločine počinjene u Evropi još od Nirnberškog procesa, tako počinje komentar Juliana Borgera za portal The Guardian.
On ističe da će to biti momenat istine za sve kriminalne radnje na tlu bivše Jugoslavije i najvažnija presuda koju će donijeti Haag od svog formiranja prije 23 godine.
Ta presuda, ističe, umnogome će utjecati na sudbinu naroda ovdje, ali ali će duboko pogoditi i svijet, odnosno njegovu reakciju na rezultat koji će izaći iz sudnice.
“Presuda – kriv – teško da dolazi u pitanje”, kaže Borger, za čovjeka kojeg opisuje kao “lidera odmetničke Republike bosanskih Srba”, koa je postala poznata po “etničkom čišćenju”, što je eufemizam za masovna ubistva i sijanje terora.
Pod znakom pitanja je samo stepen krivice i da li će se njegovi zločini okarakterisati kao
genocid.
Kakav god da ishod bio, uticat će umnogome na ljutnju i gorčinu regije, dat će osjećaj “tmurne satisfakcije” ljudima u Bosni, gdje je poginulo 100.000 ljudi od 1992. do 1995. godine, koja je oslabljena vremenom koje je prošlo.
“Kako Sarajevo to vidi, pravda je odgođena na dvije decenije”, kaže Borger.
S druge strane, u Republici Srpskoj, smatraju da će Tribunal dokazati da je nastrojen antisrpski, bez obzira što su tamo ranije osuđivani Hrvati, Bošnjaci, kao i činjenicu da su zločini počinjeni u ime sprskog nacionalizma – kaže.
Pitanje genocida u optužnici je ono na kojem će se razviti oblak nepristrasnosti presude, kao i to da zločini protiv čovječnosti nisu bili dovoljno zastrašujući.
Borger kaže da će ovim prostorima biti potrebno dosta vremena i dosta “razilaženja magle” kako bi bio jasan sav doprinos Tribunala.
Generalno, Borger smatra da je Međunarodni sud pravde bio uspješan, kako za zločine u bivšoj Jugoslaviji tako i za Ruandu. Iako masovni zločini nisu spriječeni, oni koji su krivi će biti osuđeni.
Smatra da je Tribunal uspio skloniti sve opasne ratne kriminalce sa ulica regije, gdje su okupirali pozicije lidera, odnosno ljudi na vlasti, a uprkos visokoj skali smrtnosti i ubijanja na ovim područjima Tribunal je napravio veliki historijski rekord po optužnicama, koje se vode na milionima stranica, velikim brojem svjedočenja očevidaca i forenzičkih dokaza.
Te arhive koje su sakupili biće značajnije iz godine u godinu jer će spriječiti sva naredna poricanja nacionalizma i zločina počinjenih u njihovo ime.
Pravda će također mnogo značiti preživjelim žrtvama i dat će im osjećaj da se njihova patnja čuje i razumije, uz kaznene posljedice za sve progonitelje.
Pravda u Haagu je predodređena da bude potpuna, kaže Borger u svom komentaru, zbog svih žrtava i civilnih žrtava rata u Bosni, Hrvatskoj i na Kosovu. Ilustrativni broj od 161 osumnjičenog nije konačan, dodaje.
Kao negativnu stvar naveo je vrijeme koje je prošlo, zakašnjele postupke, s kojima Haag nije mogao pomoći sam sebi, jer su legalni postupci, administracija i produženje procesa koštali 200 miliona godišnje.
Skup poduhvat, ali je cijena nekažnjivosti umnogome veća. To znači da se stotine milijardi dolara troše za terorističke prijetnje koje svoj korijen mogu imati u zločinima protiv čovječnosti počinjenim u Siriji, Iraku, Libiji ili bilo gdje drugo.
Uprkos svim svojim nedostacima, Međunarodni sud pravde je vrhunac u višestoljetnim nastojanjima da se obuzdaju najbrutalniji ekscesi čovječanstva, te je postavio mjerilo prema kojem će se određivati svi budući napori, kaže Borger.
On je inače Guardianov urednik za svjetska pitanja. Radio je kao dopisnik u SAD-u, Evropi, na Bliskom istoku i Balkanu, a autor je knjige “The Butcher's Trail” o progonu i hvatanju balkanskih ratnih zločinaca.
(31)