“Dodik mora prestati davati nekontrolisane izjave. Bilo bi jako dobro kad bi se bosanskohercegovačke političke elite konačno pribrale i privele konstruktivnom radu, jer ovako same rade u korist vlastite štete”, kazao je Goldstein.
Historičar Ivo Goldstein izjavio je u intervjuu Nacionalu kako ima razloga za zabrinutost od eskalacije na području bivše Jugoslavije.
Poznati naučnik i diplomata dobio je ove sedmice od francuske države odlikovanje Viteza Nacionalnog reda Legije časti.
Goldstein je prvi hrvatski ambasador u Francuskoj koga je ta zemlja odlikovala tim visokim državnim ordenom i to je bio povod za razgovor o političko-ekonomskoj zbilji u regionu.
“Naravno da strahujem i naravno da treba strahovati”, odgovorio je na pitanje da prokomentariše političke turbulencije u Crnoj Gori i u BiH, gdje Milorad Dodik opet otvoreno najavljuje secesiju, kao i činjenicu da je stanje na Kosovu u blokadi, a Srbija je i dalje ključni faktor nestabilnosti.
Goldstein drži da se “EU i druge zapadne zemlje, prvenstveno Velika Britanija i SAD, trebaju snažnije angažovati na bivšem jugoslavenskom prostoru i u Albaniji”.
Kao prvo”, kazao je, “valja podržavati proevropske snage u svim zemljama, pogotovo u Crnoj Gori, gdje je taj daleko odmakli proevropski put doveden u opasnost. Nadalje, Srbiji se jasno mora reći da mora slijediti politiku Brisela ako želi napredovati prema članstvu u EU-u.
Dodik mora prestati davati nekontrolisane izjave. Bilo bi jako dobro kad bi se bosanskohercegovačke političke elite konačno pribrale i privele konstruktivnom radu, jer ovako same rade u korist vlastite štete”, kazao je Goldstein.
On je dodao i sljedjeće:
Ako je vjerovati analitičarima koji tvrde da je u posljednjih devet godina Bosna i Hercegovina ostala bez milijun stanovnika, onda je lako izračunati da bi tim ritmom za nekih četvrt stoljeća u njoj mogli kao jedini stanovnici ostati samo članovi predsjedništva BiH i njihove uže familije.
Valja paziti i na turbulentnu situaciju u Sjevernoj Makedoniji, čija vlada čini mnogo na svom proeuropskom putu, ali je se neprincipijelno blokira, nekad s jedne, sada s druge strane.”
(N1)
(97)