Krajem februara 2022. godine svijet je ekspresno obišla vijest da je Rusija otpočela invaziju na Ukrajinu. Poslije neuspjeha višestruko veće i jače ruske vojske da u munjevitoj akciji zauzme Ukrajinu, bojazan o brzoj kapitulaciji Kijeva zamijenile su prognoze da se ratu, koji je uzrokovao krizu u cijelom svijetu, ne nazire kraj. Dolazak 2025. ponovo je otvorio pitanje da li će nova godina biti ona u kojoj će doći do okončanja rata i pod kojim uslovima.
Da bi do okončanja najvećeg oružanog sukoba na tlu Evrope od okončanja Drugog svjetskog rata konačno moglo doći sve se češće pominjalo krajem 2024. godine.
Mir u Ukrajini, uz pitanja imigracije i ekonomije, bila je jedna od ključnih tačaka u predsjedničkoj kampanji Donalda Trampa, na kojima je došao do drugog četvorogodišnjeg mandata na čelu SAD-a.
Tramp je obećao da će po stupanju na dužnost predsjednika SAD sukob okončati „u roku od 24 sata“ putem dogovora.
Da ruski rat protiv Ukrajine „traje suviše dugo“ sa Trampom se u telefonskom razgovoru krajem decembra saglasio se i odlazeći nemački kancelar Olaf Šolc.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski polovinom decembra 2024. godine izjavio je da bi sljedeća godina trebalo da bude vreme za uspostavljanje pouzdanog mira, navodeći da je za ostvarenje mira u njegovoj zemlji neophodno jedinstvo Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
„Samo zajedno SAD i Evropa mogu zaustaviti ruskog predsjednika Vladimira Putina i spasiti Ukrajinu“, izjavio je Zelenski uoči samita EU.
Vojno-politički analitičar i profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Robert Barić za N1 kaže da u 2025. godini možemo očekivati da će se sukob u Ukrajini zamrznuti, jer su obje strane u takvoj situaciji da je pitanje kako mogu dalje voditi rat.
„Rusija ekonomski više ne može voditi rat bez obzira na sve što kaže Putin. I kad pogledate njegov godišnji intervju, jasno se vidi da on na svaki način želi završetak rata, ali moraju biti ispunjeni ruski uslovi što je, naravno, neprihvatljivo. I da se razumijemo, Rusiji se više ne veruje“, precizira Barić.
Ako i dođe do nekog sporazuma o miru, kako kaže, to će biti samo faza pripreme za dalju rusku agresiju.
„Rusija će ostaviti hibridno ratovanje protiv Zapada koje i sad masovno sprovodi. Ukrajina će isto morati pristati na neko primirje da bi se mogla reorganizovati zbog jako velike greške koje je napravio Zelenski i ukrajinski politički vrh u vođenju rata u poslednjih godinu i po dana, što je sada očito vidljivo, ali ona uopšte nije na koljenima kako neki prikazuju i front u Donbasu se neće raspasti. Naravno, sad će se intenzivirati borbeno djelovanje Rusije jer Putin želi da do inauguracije Trumpa (20. januara) vrati Kursk, što mu baš ne uspeva“, objašnjava Barić.
Pod kojim uslovima može doći do mira?
Potpuno suprotstavljeni stavovi Kijeva i Moskve o uslovima pod kojima bi do mira moglo doći ono je što je i do sada otežavalo da se sjedne za pregovarački sto, a pitanje je ko je i za kolike ustupke spreman.
Samo dan pred doček 2025. godine ruski državni mediji objavili su da je Rusija odbacila plan koji je iznio Trampov tim za okončanje rusko-ukrajinskog rata odlaganjem prijema Kijeva u NATO u zamjenu za prekid vatre.
Trampov potpredsednik Džej Di Vens otkrio je u septembru 2024. u TV-intervjuu da će sadašnja linija fronta između Rusije i Ukrajine postati „demilitarizovana zona“ da Rusija ne bi ponovo izvršila invaziju. Izveštaj VSJ kaže da bi ta demilitarizovana zona bila dugačka skoro 1.300 kilometara.
Iako nije jasno ko bi nadgledao tu zonu, neimenovani član Trampovog tima je rekao da će kontrola biti „evropska“.
Vens je takođe sugerisao da bi, po planu, Ukrajina morala da ustupi dio svoje okupirane teritorije Rusiji, uključujući delove Luganska, Donjecka, Hersona i Zaporožja.
Da će Ukrajina morati da napravi teritorijalne ustupke kako bi postigla mir sredinom decembra 2024. izjavio je i slovački predsjednik Peter Pelegrini, dodajući da je to „zajednički, realistični“ stav u Evropi.
Izražavajući nadu da će sve uključene strane uskoro sjesti za pregovarački sto, on je dodao i da je njegovo mišljenje zasnovano na situaciji na terenu i informacijama koje svakodnevno dobija.
Ipak, ideje o predaji dijela teritorije prethodno su više puta odbacivane od strane Ukrajine.
Profesor Barić ističe da su se do sada mogle čuti različite najave sa različitih strana, ali da o svemu tome mi zapravo ništa ne znamo. Ističe i da je Evropa po pitanju Ukrajine duboko podjeljena.
„Skandinavske zemlje i zemlje srednjeistočne Evrope uz izuzetke, u ovom trenutku Slovačke i Mađarske, i dio zemalja Zapadne Evrope će nastaviti da podržava Ukrajinu. Dio bi se mogao podijeliti i pitanje je šta će biti. Prema tome, ono što se najviše može očekivati u 2025. godini je neka vrsta zamrznutog sukoba koju će obije strane pokušati iskoristiti za pripremu za dalju borbu“, kaže Barić.
(N1)
(21)
Related posts:
U SKUPŠTINI RS-a SJEDI JEDAN MULTIMILIONER, DRUGI IMA SUPRUGU MILIONERKU: Evo šta su poslanici iz RS-a prijavili od IMOVINE!
VUČIĆ JE ZABRINUT: “Od Lavrova sam dobio zabrinjavajuće informacije po pitanju Kosova”
DIREKTORICA KCUS-a TVRDI DA JE SITUACIJA U SARAJEVU VRLO OZBILJNA: “Uskoro bi moglo biti i…
OVO JOŠ NISMO DOŽIVJELI, OBJAVLJENA VELIKA VREMENSKA PROGNOZA ZA JESEN: Stižu TROPSKE OLUJE, ali to NIJE SVE!
NIJE NI ČUDO ŠTO LJUDI S BALKANA BJEŽE NA ZAPAD: Ovo su službeni podaci, evo koliko ko zarađuje u Njemačkoj
STIGLA PORUKA IZ HDZ-a: “Kao izborni pobjednici smatramo da nije bilo razloga da odmah jučer ne izaberemo i…
ERDOGAN U DRUŠTVU PUTINA NAJAVIO TEKTONSKE PROMJENE: “Ovdje vidimo rezultate tursko-ruskog dijaloga. Tursku ćemo uvesti u ligu zemalja koje posjeduju nuklearnu…”
Izvještaj američkih obavještajaca predviđa crnu budućnost: ‘Svijetu se ne piše dobro, kao i poslije…
UGLEDNI AMERIČKI PROFESOR UPOZORAVA: “Dodik ide ka secesiji korak po korak, ne treba ga…
NATO i EU su složni: Ukrajincima bi uskoro mogli ukinuti famoznu ‘crvenu liniju‘ koja ih…
