Politički, programski i ideološki heterogena opozicija vjeruje da bi se Vučića moglo pobijediti zajedničkim glasovima u drugom krugu, ali je vrlo upitno hoće li do njega doći jer ankete pokazuju da već u prvom ima podršku 60 posto birača.
U Srbiji je u četvrtak u ponoć počela izborna šutnja uoči predsjedničkih i izvanrednih parlamentarnih izbora 3. aprila, a istraživanja javnog mišljenja ukazuju na izvjesnu pobjedu vladajuće koalicije i njenog predsjedničkog kandidata, aktuelnog šefa države Aleksandra Vučića.
Vučiću bi to bio drugi uzastopni predsjednički mandat, a naprednjacima (SNS) početak jedanaeste godine vlasti, od izborne pobjede 2012.
Politički, programski i ideološki heterogena opozicija vjeruje da bi se Vučića moglo pobijediti zajedničkim glasovima u drugom krugu, ali je vrlo upitno hoće li do njega doći jer ankete pokazuju da već u prvom ima podršku 60 posto birača.
U utrci na predsjedničkim izborima je ukupno osmero kandidata, među kojima su tri žene. Najozbiljniji Vučićev protukandidat je nekadašnji načelnik Glavnog štaba Vojske Srbije Zdravko Ponoš, predstavnik koalicije Ujedinjeni za pobjedu Srbije, koji je po anketama na nekih 19 posto glasova.
Ankete za parlamentarne izbore predviđaju da bi SNS i koalicijski partneri u konačnom zbroju glasova mogli dobiti 63 posto, što bi im osiguralo sigurnu većinu u parlamentu.
Opozicija koja je zbog nepovoljnih izbornih uvjeta bojkotirala izbore 2020. godine i tako omogućila uvjerljivu pobjedu SNS-u, vjeruje da bi u ovogodišnjoj izbornoj utrci, osim ulaska u parlament, mogla osvojiti većinu u Skupštini Beograda, time zadati udarac vladajućima i “načeti” desetljetnu vladavinu Vučićevih naprednjaka.
Istodobno analitičari ukazuju da bi srpski parlament nakon izbora mogao “ozbiljno skrenuti udesno”.
Istraživanja pokazuju da će izborni prag preći konzervativna koalicija NADA predvođena predsjednikom Demokratske stranke Srbije (DSS) Milošem Jovanovićem, u kojoj su i monarhisti četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata Draže Mihajlovića.
Više od tri posto glasova, koliko je izborni prag, mogla bi imati i lista rusofilne Srpske stranke Zavetnici Milice Đurđević Stamenkovski, koja je i u utrci za predsjednički mandat.
Opoziciju predvodi lista “Ujedinjeni za pobjedu Srbije”, koju čini lepeza stranaka od lijevog do desnog centra, uz nekoliko manjinskih stranaka, sindikata i građanskih partija i udruga. Po anketama se ta koalicija vrti oko 14 posto glasova.
Socijalisti Ivice Dačića u anketama su na nešto manje od 10 posto glasova.
Iz masovnih ekoloških protesta koncem prošle godine i pokreta Ekološki ustanak proizišla je zeleno-lijeva koalicija “Moramo”, čiji je predizborni kapital borba za zaštitu okoliša, protiv malih hidroelektrana i uništavanja rijeka te zahtjev za zabranu rudarenja litija i bora i “protjerivanje” multinacionalne rudarske kompanije “Rio Tinto”. Po anketama, ta će koalicija prijeći izborni prag.
Rezultati predizbornih istraživanja istodobno ukazuju da je više od trećine od 6,5 miliona upisanih birača nezainteresirano za izbore, dok njih 42 posto sumnja u regularnost izbornog procesa. Za parlamentarne izbore Republička izborna komisija (RIK) proglasila je ukupno 19 izbornih lista, od kojih su sedam manjinske.
Na izbore izlazi i koalicija Zajedno za Vojvodinu – Vojvođani, u okviru koje se za zastupnički mandat bori i vođa Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov. Tu listu je, pozivom hrvatskoj zajednici u Srbiji da za nju glasa, podržao i službeni Zagreb soapćenjem Ministarstva vanjskih i evropskih poslova.
U izbornoj utrci je i nekoliko manjinskih stranaka – SDA Sandžaka koju predvodi nekadašnji ministar bez portfelja Sulejman Ugljanin, Albanska demokratska alternativa, Koalicija Albanaca doline s juga Srbije, Romska partija i Ruska stranka te skupina građana “Otete bebe”.
Finiš izborne kampanje obilježio je u četvrtak dolazak novog ambasadora Sjedinjenih Država Christophera Hilla, čije akreditive je istog dana primio srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić.
Na pitanje donosili li Hill novu politiku SAD-a ili “vraća staru”, Vučić je u četvrtak za RTS rekao kako vjeruje u “dobru suradnju” na unapređenju bilateralnih odnosa, ali i očekuje da Srbija i Amerika “razumiju međusobne razlike”, naročito u pogledu Kosova. “Bit će još snažnijih pokušaja za unapređenja naše suradnje, a kako ćemo nadvladavati razlike, poglavito u pogledu Kosova, pokazat će vrijeme”, rekao je Vučić.
(SB)
(31)