Pokazatelji koji se odnose na našu blisku budućnost naročito su sumorni. Slijedi razdoblje velike ekonomske nervoze…

 

 

Ruska agresija na Ukrajinu, neujednačen oporavak od pandemije, suša na većem dijelu kontinenta, visoka inflacija – faktori su koji sa sobom nose i ogromne neizvjesnosti u pogledu ekonomske budućnosti Europe.

 

 

Nacionalne vlade žure pomoći najugroženijima, a uslijed sve te nervozne zbrke postoji i jedan opći konsenzus: dolazi recesija, piše The Economist.

 

 

Koliko će pad biti bolan ovisi o tome kako će se apsorbirati ovaj energetski šok i kako će kreatori javnih politika odgovoriti na isti.

 

 

Ovog su tjedna cijene energije dosegle nekoć nezamislive visine – više od 290 eura po megavat satu za referentnu vrijednost plina koji će se isporučivati u četvrtom kvartalu godine. Inače, uobičajena cijena prije pandemije bila je oko 30 eura.

 

 

S obzirom da je plin marginalno gorivo na europskom tržištu električne energije, ovaj određuje i širu cijenu električne energije.

 

 

Europsko gospodarstvo ušlo je u krizu u relativno snažnoj poziciji. Tržište rada još uvijek je relativno zdravo, a nezaposlenost se kreće oko 6,6 posto.

 

 

Rast plaća vjerojatno će se ubrzati u narednim mjesecima. Inflacijska očekivanja su donekle splasnula, a potrošnja i nije toliko pala.

 

 

Europske ekonomije su u slobodnom padu

 

Ipak, stvari će za nekoliko mjeseci izgledati znatno tmurnije iz tri razloga. Prvo, industrija je pod pritiskom.

 

 

U proljeće su čelnici najvećih europskih proizvođača tvrdili da bi prebrzo prekidanje opskrbe ruskim plinom podrazumijevalo i ekonomsku krizu za cijeli kontinent.

 

 

No, unatoč visokim cijenama, industrijska proizvodnja zasad ostaje na prethodnim razinama. Razlog je sljedeći: “Riječ je o zaostalim narudžbama iz prošlosti”, objašnjava Michael Hüther iz Njemačkog ekonomskog instituta.

 

 

Ti zaostatci, naravno, neće trajati vječno, a neki pokazatelji koji se odnose na blisku budućnost poprilično su sumorni.

 

 

Slijedi pad koji će odraziti slabljenje globalnog, a posebno kineskog gospodarstva. Kao što primjećuje Robin Brooks s Instituta za međunarodne financije, takav pad mogao bi označiti prekretnicu u gospodarskom ciklusu.

 

 

Najgore će biti pogođene industrije istočno od Rajne. Njemačko nezdravo oslanjanje na kineske kupce podrazumijeva pad potražnje za novom robom u čitavom opskrbnom lancu.

 

 

Čini se da je i talijanska industrija u slobodnom padu. Poljska i Češka, obje izvan eurozone, također su izrazito ranjive. Iznimka je Mađarska, gdje se proizvodnja širi zdravim tempom, zahvaljujući, između ostalog, procvatu električnih vozila i dugoročnim energetskim ugovorima.

 

 

Viktor Orban

 

 

Drugi razlog za zabrinutost je taj što će uslužni sektor na svoja pleća preuzeti borbu s posrnutim europskim ekonomijama. Sezona je u Francuskoj i na jugu Europe bile zaista jaka, turisti su obilato koristili ušteđeno za vrijeme pandemije, turizam je dodatno porastao tijekom ljeta.

 

 

No, raspoloženje opada jer potrošači već stežu remen u pripremi za dugu, hladnu zimu. Usluge će vjerojatno stagnirati u nadolazećim mjesecima, a nekretnine i transport će se suočiti s posebno ozbiljnim poteškoćama.

 

 

Euro u paritetu s dolarom prvi put u dva desetljeća

 

Na kraju, Europa će gotovo sigurno doživjeti koincidiranje energetskog šoka s rastućim kamatnim stopama. Europska središnja banka, zajedno je s mnogim svjetskim središnjim bankama, ozbiljno podcijenila rast cijena, pa je sada odlučna vratiti godišnju inflaciju na oko 2 posto, poslije alarmantnih 9,1 posto zabilježenih u kolovozu.

 

 

Ekonomisti stoga očekuju da će banka u borbi protiv inflacije pokušati podebljati svoje kapacitete povećanjem kamatnih stopa. Očekivano, prinosi na europske kratkoročne i dugoročne obveznice porasli su u proteklom mjesecu.

 

 

Unatoč tome, euro je nastavio padati, spustivši se na paritet s dolarom prvi put u dva desetljeća. To je ujedno još jedna briga za kreatore politike na kontinentu – slabija valuta potiče inflaciju skupljim uvozom, pogađajući stvarne prihode, a time i potrošnju.

 

 

Njemački kancelar Olaf Scholz

 

 

Sve ovo jamči da će europsko gospodarstvo sigurno ući u recesiju, predvođenu Njemačkom, Italijom te srednjom i istočnom Europom.

 

 

Analitičari banke JPMorgan Chase očekuju godišnje stope rasta od minus 2 posto u četvrtom kvartalu ove godine, minus 2,5 posto za Francusku i Njemačku i minus 3 posto za Italiju.

 

 

Talijanski problemi i visoki dugovi potencijalno bi mogli izazvati nervozu na europskim tržištima obveznica. Europski političari potrošili su mnogo vremena razmišljajući o tome kako odgovoriti na skok cijena energije. Uskoro ih čeka kriza nemjerljivo širih razmjera.

 

(Jutarnji.hr)

(395)

Iluzije su razbijene, Europa ulazi u recesiju: Zbog ova tri razloga čeka nas kriza širih razmjera