Sve veći broj manjih sukoba povećava vjerovatnost novih većih sukoba u budućnosti. Na primjer, 2019. Etiopija, Ukrajina i Gaza identificirane su kao manji sukobi.

 

 

 

Broj oružanih sukoba u svijetu u 2023. godini bio je najveći od kraja Drugog svjetskog rata, pokazalo je novo istraživanje.

 

 

Prošle godine bilo je 59 sukoba širom svijeta. U Africi je registrirano ukupno 28 oružanih sukoba, zatim u Aziji 17, na Bliskom istoku 10, u Europi tri i u Americi jedan.

 

 

NASILJE NA VRHUNCU

 

 

Ali, broj zemalja koje su iskusile sukobe smanjio se s 39 u 2022. na 34, pokazalo je istraživanje Instituta za istraživanje mira u Oslu (PRIO) u Norveškoj.

 

 

Broj poginulih u borbama u 2023. godini također se prepolovio na oko 122.000 u odnosu na 2022. godinu kada je stradalo oko 237.000 ljudi, prema podacima koje je prikupio švedski Univerzitet Uppsala od nevladinih i međunarodnih organizacija. Taj je broj ipak ostao treći najveći od 1989. godine, uglavnom zbog sukoba u Ukrajini i Palestini.

 

 

“Nasilje u svijetu je na vrhuncu od kraja Hladnog rata”, rekla je Siri Aas Rustad, istraživačica PRIO-a i glavna autorica izvještaja koje pokriva trendove u razdoblju od 1946. do 2023. godine.

 

 

“Brojevi sugeriraju da je područje sukoba postalo sve složenije, s više aktera sukoba koji djeluju unutar iste zemlje”, objasnila je.

 

 

“Ovaj razvoj sve više otežava akterima kao što su humanitarne grupe i organizacije civilnog društva da manevriraju područjem sukoba i poboljšaju živote običnih ljudi”, dodala je Rustad.

 

 

 

 

 

 

Dok se broj poginulih u borbi prošle godine smanjio, akumulirani broj za posljednje tri godine najveći je u trogodišnjem razdoblju u 30 godina.

 

 

U usporedbi s prije deset godina, broj sukoba u Africi gotovo se udvostručio, s 15 u 2013. na 28 u 2023. godini.

 

 

Preokret se desio i na Bliskom istoku. Godinama se broj sukoba smanjivao a onda se desilo povećanje s osam na deset od 2022. do 2023. godine.

 

 

Indeks globalnog mira (GPI) nedavno je pokazao da se 97 zemalja pogoršalo u pogledu miroljubivosti, pri čemu su 92 zemlje bile uključene u sukobe izvan svojih granica – više nego u bilo kojem trenutku od računanja GPI-ja 2008. godine.

 

 

 

Shema smrtnosti od Drugog svjetskog rata (Ilustracija: Daily Mail)

 

 

VIŠE OD 110 MILIONA IZBJEGLICA

 

 

Globalni ekonomski efekat nasilja porastao je na 19,1 trilijuna dolara u 2023., što predstavlja 13,5 posto globalnog BDP-a – ili 2380 dolara po osobi.

 

 

To je povećanje od 158 milijardi dolara, uglavnom potaknuto rastom gubitaka BDP-a od 20 posto zbog sukoba.

 

 

Izdaci za izgradnju i održavanje mira iznosili su ukupno 49,6 milijardi dolara, što predstavlja manje od 0,6 posto ukupne vojne potrošnje.

 

 

Također je zabilježen najveći broj militarizacija od računanja GPI-ja, pri čemu je 108 zemalja postalo militariziranije.

 

 

Više od 110 miliona ljudi su ili izbjeglice ili interno raseljeni zbog nasilnih sukoba, a 16 zemalja sada ugošćuje više od pola miliona izbjeglica.

 

 

Sve veći broj manjih sukoba povećava vjerovatnost novih većih sukoba u budućnosti. Na primjer, 2019. Etiopija, Ukrajina i Gaza identificirane su kao manji sukobi.

 

 

 

 

 

 

NAJMIROLJUBIVIJE I NAJNEMIRNIJE ZEMLJE SVIJETA

 

 

Island je i dalje najmiroljubivija zemlja, mjesto koje drži od 2008. godine, a slijede ga Irska, Austrija, Novi Zeland i Singapur koji je novi član u prvih pet.

 

 

Jemen je zamijenio Afganistan kao najmanje mirna država na svijetu. Slijede Sudan, Južni Sudan, Afganistan i Ukrajina.

 

 

Bliski istok i sjeverna Afrika ostaju najmanje mirne regije. U njima se nalaze četiri od deset najmanje mirnih zemalja na svijetu i dvije najmanje mirne, Sudan i Jemen.

 

 

Unatoč tome, Ujedinjeni Arapski Emirati su zabilježili najveći napredak u miroljubivosti u regiji – popevši se za 31 mjesto na 53. mjesto u 2024. godini.

 

 

Steve Killelea, osnivač i izvršni predsjednik think tanka Instituta za mir i ekonomiju rekao je da je da su tokom prošlog desetljeća bilježili pad miroljubivosti u čak devet godina.

 

 

“Svjedoci smo rekordnog broja sukoba, porasta militarizacije i pojačanog međunarodnog strateškog natjecanja. Sukob negativno utječe na globalnu privredu, a poslovni rizik od sukoba nikada nije bio veći, što usložnjava trenutnu globalnu ekonomsku ranjivost. Imperativ je za vlade i kompanije širom svijeta da intenziviraju svoje napore u rješavanju mnogih manjih sukoba prije nego oni eskaliraju u veće krize.

 

 

Prošlo je 80 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a trenutne krize naglašavaju hitnost da se svjetski lideri obavežu na ulaganje u rješavanje ovih sukoba”, kazao je Steve Killelea.

 

(SB / Daily Mail)

(277)

ISTRAŽIVANJE KOJE JE UZNEMIRILO CIJELI SVIJET: Ovo se nije desilo od Drugog svjetskog rata, a stvari se pogoršavaju iz dana u dan…