“Čim vi imate situaciju da se svaki predmet preispituje u smislu zbog čega se nekoga u ovome trenutku procesuira a ne da li je zaista odgovoran za to za šta se tereti, to vam dovoljno govori na koji način se percipira pravosuše i kako ono funkcioniše.”
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je u utorak po hitnom postupku usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.
Ministar pravde u Vijeću ministara BiH Davor Bunoza odmah je kazao da usvojene izmjene predstavljaju “početak reformi bh. pravosuđa” te odbacio kritike o kozmetičkim izmjenama.
Da li je to zaista tako kako tvrdi ministar Bunoza te šta će usvajanje ovog prijedloga značiti za stanje u pravosuđu, razgovarali smo sa izvršnom direktoricom Transparency Internationala u BiH Ivanom Korajlić.
“Ove izmjene koje su sada bile na parlamentu su samo izmjene onih izmjena koje su već usvojene, a koje su se pokazale kao problematične zbog samih rokova za uspostavljanje odjela unutar VSTV-a koji treba da vrši kontrolu imovinskih kartona i sve provjere nosilaca pravosudnih funkcija i osigura neke osnovne mehanizme odgovornosti i kontrole, ne samo kada govorimo o njihovoj imovini već i ostalim aspektima rada”, ističe Ivana Korajlić za naš portal.
Ono što je posebno poražavajuće, upozorava Korajlić, je da smo došli u situaciju da se prije nekoliko mjeseci usvoje izmjene zakona o VSTV-u uprskos svim upozorenjima da sadrže problematične odredbe koje će dovesti do problema u njihovoj primjeni i da se onda opet išlo na nove izmjene koje sadržavaju rokove.
“Sve to govori o samom pristupu izmjenama ovako važnog zakona koje su u startu trebale biti hitne pa su trajale četiri godine, a koje su trebale da uvedu pravila koja se tiču sukoba interesa i članova VSTV – i sudija i tužilaca, ostalih mehanizam odgovornosti i principa rada, i na kraju, ono što je jako bitno, prijavljivanja imovine i provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija.
Onda smo došli do toga da je predloženi nacrt došao na Vijeće ministara pa je mijenjan u posljednji čas gdje se pokušala potpuno ukloniti transparentnost pri potencijalnim sukobima interesa, gdje se pokušalo kompletno obesmisliti sistem provjere imovinskih kartona. Onda smo opet dobili rješenje čija provedba u praksi je upitna”, naglašava Korajlić.
VAŽNA REFORMA DOVEDENA DO APSURDA
Podsjeća da su iz Transparency Internationala mjesecima upozoravali na to, baš kao i VSTV, ali ništa od toga nije uzeto u obzir i zakon je usvojen tako kako je usvojen.
“Sada su produženi ti rokovi jer je došlo u pitanje imenovanje svih sudija i tužilaca, pa i novih članova vijeća, jer procedure su takve da ne može doći do imenovanja ukoliko se ne izvši njihova provjera a ne može se izvršiti provjera ukoliko se taj odjel ne uspostavi.
Bojim se da nešto što je trebalo biti vrlo važna reforma u pravosuđu dovedeno do nekog apsurda i da na kraju ono što je ključni mehanizam, provjera imovinskih kartona, pitanje je da li će biti provodivo jer su u sam zakon ugrađeni elementi koji mogu da dovedu do toga da institucije ne dostave jedne drugima informacije koje su neophodne za provjere imovinskih kartona, da nisu propisane jasne obaveze a čak niti adekvatne sankcije ukoliko se ne dostave tačni podaci u imovinskih kartonima. Dakle, imamo nešto što se predstavlja kao revolucionarno, a što možda u samoj praksi neće ništa značiti za ovaj sistem”, smatra izvršna direktorica TI BiH.
“KADA POSTOJI INTERES, TUŽILAŠTVO EKSPRESNO REAGUJE”
Zanimao nas je i njen komentar na presudu koju je nedavno izrekao Sud BiH, ali i na burne reakcije koje su uslijedile i do danas nisu stale. Naravno, radi se od presudi u aferi “Respiratori”, o kojoj je (tada prvostepenoj) pisao i Transparency International.
“Teško je komentarisati presudu koja je pravosnažna. Mi smo pratili suđenje, pratili smo proces. To je bio dio generalne analize o procesuiranju korupcije u BiH gdje smo ukazali na neke problematične tačke u samom procesu, počevši od toga kako je bila formulisana optužnica, koja su krivična djela stavljana na teret, gdje je postojalo određenih nelogičnosti i vidjeli smo na kraju da Tužilaštvo nije uspjelo dokazati sva krivična djela navedena u presudi.
Ono što se svakako pokazalo je da kada postoji interes, da se može vrlo ekspresno i provesti istraga i podići optužnica i doći do pravosnažne presude. Međutim, ne vidimo takav pristup u svim ostalim slučajevima i to je ono što otvara prostor dalje za polemiku. Zbog čega imamo situaciju da se uvijek procesuiraju oni koji su na odlasku vlasti ili više nisu vlast ili za koje postoji interes ili politički trenutak da se procesuiraju dok za mnoge druge slučajeve, gotovo iste kao i ovaj, nije uopće bilo procesuiranja. Pa tako imate imate situaciju da članovi određenih političkih grupacija neće biti procesuirani šta god učinili jer jednostavno imaju veću kontrolu nad pravosuđem. Zbog toga je problematično i zbog toga se i stvaraju sve te polemike i ostavlja se prostor da se dovode u pitanje čak i drugostepene presude”, kaže Korajlić i dodaje:
“Čim vi imate situaciju da se svaki predmet preispituje u smislu zbog čega se nekoga u ovome trenutku procesuira a ne da li je zaista odgovoran za to za šta se tereti, to vam dovoljno govori na koji način se percipira pravosuše i kako ono funkcioniše.”
KORUPCIJA JE PROŽETA KROZ SVE PORE DRUŠTVA
Upitali smo i o nedavno održanoj prezentaciji izvještaja Trasparency Internationala i percepciji korupcije u BiH te u kojim oblastima je korupcija najprisutnija.
“Index percepcije korupcije se ne bavi specifičnim oblastima. On je jedan agregatni indeks koji se kreira na osnovu drugih različitih istraživanja koja se provode a koja imaju veze sa mjerenjem korupcije u javnom sektoru i iz toga proističe jedna jedistvena ocjena odnosno indeks koji se formira i koji omogućava da se rangiraju različite zemlje svijeta. Dakle, on se ne bavi specifično gdje je korupcija najprisutnija, ali evo kada govorimo o drugim istraživanja unutar BiH koje radi Transparency International, pa evo i kada uzmemo i percepciju građana, ono što je zanimljivo je da na neki način ističe ono sa čim građani imaju direktni kontakt, a to je zdravstvo, policija i pravosuđe.
Posebno je poražavajuće kada vi imate više od 40 posto građana koji smatraju da je korupcija najprisutnija u pravosuđu a upravo bi to to isto pravosuđe trebalo da bori protiv korupcije.
Mislim da, kada generalno govorimo o prosustvu korupcije, gdje je ona najzastupljenija, tu je jako teško izdvojiti jednu oblast, jer je zaista prožeta kroz sve a kada na njoj počiva i funkcionisanje insitucija i donošenje odluka i vlasti onda to utječe na sve sektore jer jednostavno se taj utjecaj prelijeva na sve ostale sektore”, kazala je Ivana Korajlić na kraju razgovora za Slobodnu Bosnu.
(S.B.)
(55)