Turska i Rusija brzo razvijaju svoj uticaj u jugoistočnoj Evropi, dok austrijski ministar spoljnih poslova Sebastian Kurz poziva EU da dovede Balkan u svoju orbitu, piše ugledni njemački biznis magazin “Handelsblat”
Sljedeća evropska kriza, kao i mnoge ranije, mogla bi početi na Balkanu. EU i NATO pokušavaju da približe zemlje poput Srbije i Crne Gore u svoju orbitu, ali se suočavaju sa konkurencijom za uticaj Sjedinjenih Država, Rusije, Turske, pa čak i Saudijske Arabije, piše u svojoj analizi dopisnik “Handelsblata” Andre Balin.
Govoreći za “Handelsblat”, austrijski ministar inostranih poslova Sebastian Kurz upozorio je na rastući uticaj Turske i Saudijske Arabije.
– U Sarajevu i Prištini, na primjer, žene su plaćene kako bi javno nosile burke – tvrdi on, dodajući da “Ne možemo da gledamo i ne radimo ništa”.
Kurz je zatražio ubrzanje integracije regiona u EU, kako bi se Turska i Rusija zadržale van regiona. On je rekao da druga važna pitanja, poput Brexita ili migracija, ne bi trebalo da odvraćaju EU od Zapadnog Balkana. Tenzije su i dalje bile visoke unutar i između država u regionu.
– Moramo nastaviti da igramo aktivnu ulogu u ovom ključnom regionu, pružajući kredibilnu perspektivu EU – rekao je.
Od 2014. godine Njemačka je preuzela vodeću ulogu u promovisanju odnosa EU u balkanskim državama, podstičući reforme i saradnju u onom što je poznato kao “Berlinski proces”. Međutim, postignut je mali konkretan napredak koji je vodio njemački ministar inostranih poslova Sigmar Gabriel ovog ljeta da pozove Program “Berlin Proces plus”, sa specifičnim ciljevima u pomoći i integraciji.
U prošlosti, Balkan je često bio polje u kojem su nadmoćne sile odmjeravale uticaj. Vjekovima su se Habzburzi suočavali sa Osmanlijama, a zatim je to radio Zapad sa Sovjetskim Savezom. Danas, Turska i Rusija su glavni rivali EU za uticaj.
Za Tursku, Balkan predstavlja emocionalnu i racionalnu privlačnost. Vjekovni turski vladari ostavili su muslimanske manjine i kulturno i arhitektonsko nasljeđe. Mnogi historijski spomenici sada obnavljaju agencije turske vlade.
Ali Turska također vodi težak ekonomski program. Posljednjih mjeseci su se vidjele značajne turske rudarske investicije na Kosovu i saradnja aviokompanije sa Albanijom, kao i novi sporazum o slobodnoj trgovini sa Bosnom, potpisan u maju. U javnim saopštenjima na Balkanu, Turska je naglasila svoju ulogu stabilizirajućeg faktora u regionu. Također, EU posmatra svoj stav.
Rusija je još jedan igrač u teškoj kategoriji na balkanskoj sceni. Moskva ima naročito bliske odnose sa svojim tradicionalnim saveznikom Srbijom, i to ne samo zahvaljujući zajedničkoj slovenskoj kulturi i pravoslavnoj religiji. Ankete pokazuju da je većina Srba proruski nastrojena i da se ne osjećaju dobro prema NATO-u, koji su 1999. godine teško bombardovali zemlju. Tokom nedavne posjete, zamjenika premijera Rusije Dmitryja Rogozina insistirao je da “Srbija nikada neće postati članica EU.”
Rusija se također optužuje za intrigantnu ulogu u drugim balkanskim državama. Najprije za navodnu prorusku državnu zavjeru u vrijeme crnogorskih izbora za šta će se ove godine suditi – što Rusija odbacuje kao “apsurd”.
Susjedna Makedonija želi da ubrza pristupanje NATO-u, s obzirom na, ono što je ministrica odbrane Radmila Šekerinska nazvala “ruskim pokušajima da steknu uticaj u našoj politici i sigurnosti”. Moskva je odbacila ove optužbe kao rusofobiju.
Moguće napetosti koje proizilaze iz turske i ruske politike na Balkanu mogu se vidjeti u Bugarskoj. Ovdje Ankara podržava novu stranku “Dosta”, koja predstavlja tursku etničku manjinu u zemlji, s obzirom na to da se postojeća stranka smatra previše blizu Rusiji. Lider “Dosta”, Lutfi Mestan, redovno se sastajao sa vodećim članovima turske vladajuće partije AKP, kao i s samim turskim predsjednikom Erdoganom.
Kao da to nije dovoljno, Kina također vidi ulogu za sebe u regionu, prvenstveno kroz svoj ogromni infrastrukturni projekat “Put svile”, koji ima za cilj poboljšanje komunikacije preko euroazijske kopnene mase. Prema planu, Peking planira uložiti oko 10 milijardi eura, odnosno oko 11,8 milijardi dolara, u 16 zemalja jugoistočne i istočne Evrope.
Izvor: TBT, Handelsblatt
(1126)
Related posts:
GORIVO POSTAJE DŽABE/BESPLATNO: Njemci napravili mašinu koja vodu pretvara u Benzin…
Kada ona nosi cipele s otvorenim prstima, svi MORAJU da u njih pogledaju DVA PUTA: Razlog za to je NEVJEROVATAN
TETOVAŽA: Kad vidite što ovaj kamiondžija ima na sebi, pa još kad mrdne ramenima (VIDEO)
DOK SE RTRS BAVI ARAPIMA PO SARAJEVU, SRBI ODLAZE U SAUDIJSKU ARABIJU, KATAR I KUVAJT…
DA LI SU MUSLIMANI DOVOLJNO OBRAZOVANI…
NOSTRADAMUSOVO PROROČANSTVO: Pogodio poplave, sušu – pogledajte što nas još očekuje…
Jeste li znali da kraljica Elizabeta sama sebi priprema doručak? EVO ŠTA NAJVIŠE VOLI JESTI!
Marko Đurić ponovo ide na Kosovo
Sergej Trifunović poslije plasmana susjeda u finale SP-a: Znate li kako se zovu Hrvati u finalu?
ZARADIO JE 715 MILIONA DOLARA I SAD SVE POKLANJA: Slavni glumac mjesečno troši 100 dolara, mobilni nije mijenjao 17 godina, a evo kome daje…
