Kratak odgovor, prema analitičarima, jeste da i Biden i Trump žele još jedan mandat i da djeluju u političkom sistemu koji je usmjeren na favorizovanje ljudi na funkcijama.

 

 

 

U izbornoj godini opterećenoj neizvjesnostima, jedna stvar je jasna: Amerikanci smatraju da je novembarski revanš između američkog predsjednika Joea Bidena i njegovog vodećeg republikanskog izazivača, bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, još manje privlačan nego prvi put 2020.

 

 

 

Januarska anketa Reutersa i Ipsosa pokazala je da većina Amerikanaca ne želi da se Biden i Trump ponovo kandiduju i da im je dosadno da gledaju iste kandidate na predsjedničkim izborima.

 

 

 

Trump ima pravne probleme, a njega i Bidena smatraju prestarima, iako ankete pokazuju da su Amerikanci više zabrinuti za Bidena, koji bi na dan izbora imao 81 godinu, nego za Trumpa, koji bi imao 78 godina.

 

 

 

Zašto su Amerikanci u ovoj situaciji?

 

 

Kratak odgovor, prema analitičarima, jeste da i Biden i Trump žele još jedan mandat i da djeluju u političkom sistemu koji je usmjeren na favorizovanje ljudi na funkcijama.

 

 

 

Trump želi još četiri godine

 

 

Drugi mandat bi mogao da pruži opravdanje Trumpu koji je od poraza od Bidena 2020. neosnovano tvrdio da su izbori pokradeni, rekao je Thomas Schwartz, predsjednički historičar sa Univerziteta Vanderbilt.

 

 

 

Trumpovi kritičari ga optužuju da se ne takmiči za dobrobit zemlje, već da ne bi otišao u zatvor, što on poriče. Trump se suočava sa 91 tačkom četiri optužnice: za falsifikovanje svoje poslovne evidencije u New Yorku, za zadržavanje povjerljivih dokumenata federalne vlade na Floridi i za pokušaj poništavanja izbora 2020. u dva odvojena slučaja u Washingtonu i u državi Georgiji.

 

 

 

Ove optužnice nisu ugrozile njegov rejting po anketama, rekao je Clifford Young, predsjednik Ipsosovih odnosa s javnošću u SAD.

 

 

 

“Trump ima veoma jaku vezu sa svojom bazom”, rekao je Young za Glas Amerike. “Skoro neraskidivu”.

 

 

Osvrćući se na pritužbe koje odjekuju kod MAGA republikanaca (MAGA – “Učinimo Ameriku ponovo velikom”), Trump je dominirao na do sada održanim predizborima – procesima glasanja u cijeloj državi u kojima birači biraju kandidata stranke koji će se takmičiti na opštim izborima. Očekuje se da će lako osvojiti ostatak, koristeći sistem koji pojačava ideološki najvatrenije glasove biračkog tijela.

 

 

 

Ovo je posebno tačno u državama sa “zatvorenim” predizborima gdje birači moraju da se registruju u partiji prije glasanja. Proces isključuje nezavisne birače, a kandidati pobeđuju zauzimajući ideološki najekstremnije pozicije.

 

 

 

“Imate ogromnu većinu glasova za Donalda Trumpa među republikanskim glasačima na primarnim izborima”, rekao je Schwartz za Glas Amerike.

 

 

 

Ali čak i “otvoreni” predizbori, gdje registrovani birači bez obzira na svoju političku pripadnost mogu da glasaju za bilo kog kandidata, odražavaju samo mali dio biračkog tela. Na izborima u SAD od 2000. godine, prosječna stopa izlaznosti na primarne izbore je 27 odsto registrovanih birača, u poređenju sa 60,5 odsto na opštim izborima.

 

 

 

Biden želi još četiri godine

 

 

Kao i svaki aktuelni američki predsednik, Biden vidi drugi mandat kao potvrdu svojih dostignuća, rekao je Schwartz.

 

 

 

Biden je obezbijedio niz pobeda u zakonodavstvu, predvodio je odgovor Zapada na rusku invaziju na Ukrajinu i predsjedavao ekonomijom u kojoj su strahovi od recesije popustili, rast i dobijanje radnih mjesta pobjeđivali očekivanja, dok se inflacija hladi.

 

 

 

“Moguće je da se Joe Biden proglasi uspješnim predsjednikom u jednom mandatu i povuče se. On to jednostavno ne želi”, primijetio je Schwartz, pominjući Harryja Trumana i Lyndona Johnsona koji su odlučili da se više ne kandiduju u martu 1952. i 1968. “A stranka nije dovoljno jaka da mu to kaže.”

 

 

 

Demokrate vide Bidena kao najbolju barikadu protiv svog najvećeg straha — još jedne Trumpove administracije, rekao je Schwartz. Da Trump nije ušao u trku, dodao je, bili bi spremniji da izazovu Bidena.

 

 

 

“Ono što čujem je da se vozimo dalje sa Bidenom”, rekla je demokratski strateg Corryn Grace Freeman.

 

 

Ovo uprkos frustraciji progresivaca zbog neuspjeha predsjednika da u potpunosti otpiše dug za studentski zajam i zbog njegovog odgovora na rat Izraela i Hamasa, rekla je ona za Glas Amerike.

 

 

 

“Postoji mnogo ljudi koji ne mogu da podrže ovog predsjednika, koji također ne vole Donalda Trumpa, koji samo osjećaju da nas Demokratska stranka konstantno iznevjerava”, rekla je ona, dodajući da podrška crnaca i Latinoamerikanaca “počinje da opada zbog toga”.

 

 

 

Demokrate su sada zaglavljene u izuzetno rizičnoj kockarskoj igri u kojoj bi potencijalni zdravstveni ili drugi incident vezan za godine mogao dodatno obeshrabriti glasače, upozorio je Schwartz. Ali, uprkos Bidenovim slabim rezultatima u anketama i pitanjima o njegovim godinama, ne postoji plan B za demokrate.

 

 

 

“Nijedna održiva alternativa nije ušla u trku”, rekla je Elaine Kamarck, viša naučna saradnica na studijama upravljanja i direktorica Centra za efektivno javno upravljanje na Brookings institutu. “Ne možete pobijediti nešto bez ičega”, rekla je ona za Glas Amerike.

 

 

 

Ova ideja je stavljena na probu rano, tokom januarskih predizbora u New Hampshireu koje je Biden preskočio jer je obećao demokratama Južne Karoline da će njihova država biti domaćin prvih predizbora.

 

 

 

Predsjednik nije bio na primarnim glasačkim listićima u New Hampshireu, ali je većina tamošnjih glasača dopisivala njegovo ime, donijevši njegovu ubjedljivu pobedu nad dvoje velikih izazivača, kongresmenom Minnesote Deanom Phillipsom i autoricom samopomoći Marianneom Williamson, koji su bili na glasačkom listiću.

 

 

 

Sistem favorizuje one na vlasti

 

 

I Biden i Trump su, u suštini, su trenutno lideri svojih stranaka, koji imaju ogroman uticaj na svoj partijski aparat i resurse. Oni također imaju koristi od sistema primarnih izbora gdje mali broj država ima ogroman uticaj i izbori kandidata su “zakucani” mnogo prije izbora, čak i ako postanu manje popularni.

 

 

 

Posljednja karakteristika sistema je nenamjerni rezultat napora da se popravi prethodni sistem, rekao je Geoffrey Cowan, profesor na Univerzitetu Južne Kalifornije.

 

 

 

Tokom Demokratske nacionalne konvencije 1968. godine, Cowan se zalagao za reformu kako bi se osiguralo da glasači u svih 50 država budu zastupljeni, zamjenjujući sistem u kojem je manje od 20 država održavalo primarne izbore, a poslaničke grupe i predsjedničke kandidate su uglavnom birali partijski lideri tokom svoje konvencije.

 

 

 

“Sastavio sam ovu komisiju koja je rekla da će svi delegati na konvenciji iz 1972. morati da budu izabrani kroz proces otvoren za puno učešće javnosti u kalendarskoj godini izbora”, rekao je Cowan za Glas Amerike.

 

 

 

Kada je odredila da se predizbori održavaju iste godine, komisija nije očekivala da će se državna pravila evoluirati kako bi se kandidati rano “zakucali”, čak i ako se stavovi birača o njima kasnije promjene, rekao je Cowan.

 

 

 

Većina država sada zahtjeva od kandidata koji žele da se kandiduju na predizbornima neke stranke da se registruju do prve nedjelje izborne godine. Države se takođe utrkuju da održe svoje primarne izbore što je ranije moguće.

 

 

 

To znači da bi od treće nedjelje februara bilo teško da kandidat pokrene kampanju protiv Bidena ili Trumpa, iako ima još više od 250 dana do izbora. Predizbori su održani u kritičnim državama kao što su New Hampshire, Nevada i Južna Karolina, a rokovi za podnošenje kandidatura su prošli u mnogim drugim.

 

 

 

To dalje znači – osim ako jedan od njih ne odustane ili se stranka ne potrudi da nominuje zamenu tokom konvencije – Amerikanci su se zaglavili ili sa Trumpom, koji će biti republikanski kandidat zagovarajući MAGA opciju, ili sa Bidenom, jer se smatra da je jedini ko može da pobijedi Trumpa.

 

(SB)

(84)

“JAKA VEZA SA BAZOM”: Zašto su Amerikanci osuđeni na revanš Bidena i Trumpa?