(…) EUFOR-u ne bude produžen mandat.
Bosna i Hercegovina jedna je od rijetkih zemalja koja nema Vijeće nacionalne sigurnosti. Mnogi stručnjaci za bezbjednost smatraju da je ovo hendikep, te da Ministarstvo sigurnosti BiH ne može nadomjestiti nepostojanje ovog organa. Dodatni problem u BiH je i činjenica da postoji mogućnost da se EUFOR-ovim snagama ne produži mandat u našoj zemlji.
Dok jedni ovo smatraju zabrinjavajućom činjenicom, ministar odbrane BiH Zukan Helez smatra da bi EUFOR u tom slučaju zamijenio NATO, što bi našu zemlju i region učinilo sigurnijim.
Komplikovano uređenje države Bosne i Hercegovine otežava mnogobrojne sigurnosne izazove koji su pred našom zemljom. Brigu o sigurnosti u Bosni i Hercegovini vodi nekoliko agencija koje djeluju u okviru Ministarstva sigurnosti BiH, a to su OSA, SIPA, DKPT, Granična policija BiH.
“I to je podijeljeno kao što je i u Ustavu naša država složena, i to nije predviđeno. Iako Vijeće za nacionalnu sigurnost ima u većini država svijeta. Ali u BiH za to je odgovorno Ministarstvo sigurnosti BiH i njihove službe koje su na nižim nivoima”, kaže ministar odbrane BiH Zukan Helez.
Pojedini stručnjaci za sigurnost smatraju da Ministarstvo sigurnosti ne može odgovoriti na sve sigurnosne izazove. Zahvaljujući Dejtonskim rješenjima, BiH ima vrlo razuđen sigurnosni sistem. U praksi to dovodi to toga da često državni zvaničnici pa i oni entitetski imaju informacije koje su veoma oprečne i zbunjujuće. Stoga, stručnjak za sigurnost Hamza Višća smatra da bi trebalo da unutar Ministarstva sigurnosti ili nekih od agencija da postoji tijelo koje bi informacije provjeravalo i jačalo povjerenje u institucije BiH.
“Radi se o tome da naši zvaničnici počesto barataju različitim podacima, a bilo bi sasvim normalno da recimo, tri člana Predsjedništva BiH iz istog izvora dobiju informacije o stanju sigurnosti u BiH. I da bi za to najbolje bilo kada bi Ministarstvo sigurnosti odgovorilo svim svojim obavezama ili proširilo svoje obaveze na to da ih informiše adekvatno koristeći informacije od sigurnosnih agencija koje imaju od Ministarstva odbrane i ostalo. Ali sve u svemu svaka demokratska zemlja ima vijeće nacionalne ili državne sigurnosti u koje su najvažnije ličnosti sa najvažnijih funkcija u državi”, pojašnjava Višća.
Ono što posebno zabrinjava u ovom trenutku jeste činjenica da je upitno produženje mandata EUFOR-a. Tu saglasnost daje Vijeće sigurnosti UN-a. Problem je nastao jer je Rusija istakla da neće dati podršku nastavku misije Althea.
“Ako bi mene lično pitali možda nije loše da ne produže. Onda NATO preuzima odgovornost. Ali ja mislim da neće to uraditi ni Srbija ni Rusija upravo zbog toga što po Dejtonskom mirovnom sporazumu ako EUFOR ne dobije misiju, ne obnovi se misija onda je dužan NATO da nadgleda BiH”, ističe Helez.
Problem je i to što BiH nema sistemski odgovor ni na hibridni rat koji nije bezazlen ni u fazama kada se ne upotrebljava oružje. Huškačka politika koju svakoga dana slušamo u BiH mora se zaustaviti kako ne bi proizvela veće posljedice, smatraju stručnajci.
“Ja ne vidim bitno narušavanje sigurnosne situacije u BiH ali su politički izazovi toliko prisutni da oni mogu u određenom segmentu narušavati. Ključ je u međunarodnim i domaćim institucijama”, stava je Ahmed Kićo, stručnjak za sigurnost.
“Što se tiče opšteg stanja sigurnosti u BiH ja ne bih dramatizirao, ja mislim da je stanje opće sigurnosti u BiH sasvim zadovoljavajuće ali svjedoci smo evo npr u Mostaru koji je prepun turista preporuke veleposlanstava da ne dolaze u BiH. Mi ne trebamo nek stvari ovdje dramatizirati što se tiče stanja opšte sigurnosti. Naravno naš problem je nefunkcioniranje institucija BiH”, ističe Slaven Bevanda, odvjetnik iz Mostara.
“I ja ne mislim da je sigurnost u BiH ugrožena da je ovdje i dalje postoji veliki međunarodni kapital, međunarodni interes i da sve ove političke implikacije su usmjerene kako bi se postigli određeni politički procesi odnosno efekti”, naglašava Vojislav Savić, politolog iz Banjaluke.
Pojedini vojnopolitički stručnjaci smatraju da je nivo straha od rata veći od ozbiljnosti realnog stanja, stoga je potreba postojanja Vijeća za nacionalnu sigurnost u BiH još izraženija.
(BHRT)
(44)