Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine još nije izglasao dvoje sudija za Ustavni sud Federacije BiH.

 

 

 

Posljednja sjednica je nakon burne rasprave na koncu i prekinuta, a trebala bi biti nastavljena 30. januara. Kako kažu sagovornici Faktora iz Doma naroda, do tada bi trebao biti održan Kolegij, na kojem bi se morala raspraviti “prethodna pitanja” koja su se pojavila na sjednici i zbog kojih je i došlo do njenog prekida.

 

 

Gdje je zapelo

 

 

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine sastoji se od devet sudija. Od tog broja po dvoje sudija moraju biti iz reda tri konstitutivna naroda, a jedan sudija mora biti iz reda ostalih. Za preostale sudije nije važna njihova etnička pripadnost.

 

 

Dosad je taj omjer, slučajno ili ne, izgledao tako da je po troje sudija bilo iz reda Bošnjaka i Hrvata, dvoje Srba, te jedan ostali.

 

 

Takav je i trenutni “omjer snaga” u Ustavnom sudu, s tim da dvoje nedostaje, jer su se u međuvremenu penzionisali jedan sudija srpske i jedan hrvatske nacionalnosti.

 

 

Upravo to je iskrsnulo kao problem na prošloj sjednici i oko čega se povela žestoka rasprava jer se delegatima pokušalo nametnuti kao obavezno da izaberu sudije iz reda srpskog i hrvatskog naroda.

 

 

Delegat Muamer Zukić pojašnjava za Faktor da su delegatima dostavljena dva izvještaja Komsije za izbor i imenovanja u istom danu, sa dva različita broja protokola.

 

 

To nisu bile neke draft verzije dvije nego su zauzeli jedan stav, odnosno jedno mišljenje, a nakon toga su donijeli drugo mišljenje. U prvom je stavu onako kako mi smatramo da treba biti po proceduri jer je Ustav propisao da se Ustavni sud sastoji od devet sudija od kojih najmanje po dva člana moraju biti iz reda konstitutivnih naroda i jedan ostali, a preostala dva nije propisano ko su i mogu biti i Srbi i Hrvati i Bošnjaci i ostali.

 

 

Međutim, prema drugom mišljenju Komisije, kako je to postavljeno, mi smo morali izabrati Hrvata. Tako je to Komisija navela – da je Kata Senjak otišla u penziju kao Hrvatica i da mi sada trebamo izabrati Hrvata. To je bilo u drugom izvještaju. U prvom izvještaju toga nije bilo. Tu je direktno bio utjecaj nekoga ili nečega, da sad ne pogađam šta je razlog, ali je došlo do te promjene koja nije u skladu s Ustavom. I tu je već nastala tenzija gdje je predsjedavajući Martinović nas pokušavao ubijediti, u početku da moramo, a onda kasnije je branio poziciju da može biti Hrvat, što niko nije ni sporio – govori Zukić.

 

 

Dodaje da je isklistalizirano da može biti Hrvat, ali da ne mora.

 

 

Ali vjerovatno je ta diskusija stvorila bojazan kod dijela delegata da to neće biti izabrano onako kako je neko to planirao i zamislio, pa je to razlog zbog čega je i prekinuta sjednica. Mi smo istakli kao Klub opredjeljenje da ne mora biti nužno Hrvat i, naravno, nismo kao klub zauzeli stav da mora biti Bošnjak. Ja sam svoje mišljenje iznio da je legitimno da Bošnjaci traže još jednog člana, da je to legitimno s obzirom na broj stanovnika, ali da to nije stav Kluba i mi se zaista nismo kao Klub u tom dijelu očitovali, samo smo kazali da nije nužno da bude Hrvat – pojasnio je Zukić.

 

 

Diskutabilne biografije

 

 

Ono u čemu se svi delegati slažu je da mora biti izabran sudija Srbin. Na listi kandidata koje je dostavila predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara prvorangirani kandidat je Slaviša Bjelogrlić iz reda srpskog naroda. Međutim, delegatima je diskutabilna njegova biografija u kojoj postoji “rupa”. Konkretno, riječ je o periodu od 1989. godine, kada je Bjelogrlić završio Pravni fakultet Univerzitetu u Beogradu, do 2001. godine kada je položio pravosudni ispit u Banjoj Luci. Navodno je to i razlog zbog čega potpredsjednici Federacije BiH Igor Stojanović i Refik Lendo nisu dali saglasnost za njegovo imenovanje, zbog čega se taj prijedlog na kraju i našao na Domu naroda.
Kada je u pitanju druga lista, kandidatkinja koja se ističe je Monika Mijić, čija uloga kao agentice BiH u predmetu Kovačević pred sudom u Strazburu je sporna većini delegata.
– Mi sigurno nećemo Moniku Mijić podržati i to je nešto što smo i u diskusijama, i na sjednicama Kluba, na sastancima, u svim razgovorima stavili jasno do znanja, barem kad su u pitanju delegati SDA u Klubu Bošnjaka i u drugim Klubovima.

 

 

To je iz razloga koji su javnosti poznati – predmet Kovačević i tako dalje. Dakle, to je nešto što je, čini mi se, barem je to moja impresija, da je kod opozicije to mišljenje bez izuzetka, a čini mi se i kod kod dijela pozicije da nije raspoloženje usmjereno prema njoj. Vjerovatno je i to razlog zbog čega je sjednica i prekinuta i nije se pristupilo glasanju – kaže Zukić.

 

 

Zukić ističe kako na kraju ne mora biti ni izabran niko s liste.

 

 

Mi u konačnosti imamo pravo da odbijemo i da nijedan kandidat ne dobije potvrdu ako procijenimo da su kandidati sporni iz ovih ili onih razloga. Ono što ne želimo je da se sada stekne dojam da mi Hrvate želimo dovesti u ovu ili onu poziciju. Ja sam čak u jednom momentu rekao da nemam problem da svi budu Hrvati, ali da budu stručni ljudi – kaže delegat Zukić.

 

 

On dodaje i kako “nema prevelike logike da taj etnički prefiks bude presudan i za sudije jer oni bi valjda trebali raditi po zakonu i propisima”.

 

 

U suprotnom mi već na neki način aludiramo da su sve sudije subjektivne po tom etničkom principu. Dakle, nisu objektivni i diskvalifikujemo sud i suštinu suda. Nije problem da bude Hrvat, ali je problem da bude neko kao što je Monika Mijić. Čak i neka druga imena koja su se spominjala bilo je primjedbi da su očigledno bili politički aktivni, da su obnašali određene značajne funkcije… Dakle, ne bismo mi imali problem da to bude i Hrvat, ali neko ko je stručan. Srbin mora biti, ali isto tako kako kaže odredba Ustava – visokih moralnih vrijednosti, ugledni pravnik – kaže naš sagovornik.

 

 

Nakon što je posljednja sjednica prekinuta mediji bliski HDZ-u krenuli su s pričom kako je “bošnjački nacionalizam u FBiH, čiju okosnicu čini SDA, dobio krila”.

 

 

Nakon što im je uspjelo preglasati Hrvate i u Domu naroda Parlamenta FBiH prilikom donošenja Zakona o plinovodu Južna interkonekcija BiH i RH, najavili su i pohod na Ustavni sud FBiH, čiju bi višegodišnju nacionalnu strukturu, po kojoj su Hrvati i Bošnjaci imali po tri, Srbi dva i ostali jednog sudiju, narušili tako što će Bošnjaci imati četiri, Srbi i Hrvati po dva, a ostali jednog sudiju – piše u tekstu koji je objavio Večernji.

 

 

U tekstu navode kako je “Dom naroda trebao na posljednjoj sjednici potvrditi imenovanje dvoje sudija, jednog iz reda hrvatskog naroda koji bi zamijenio sutkinju Katu Senjak koja odlazi u penziju, te jednog iz reda srpskog naroda”.
Tvrde kako se “želi promijeniti struktura sudija Ustavnog suda FBiH, koja je dosad bila 3 + 3 + 2 + 1, i izabrati četiri Bošnjaka, tako da ona bude 4 + 2 + 2 + 1”.

 

 

Šta kaže Ustav

 

 

U skladu sa navedenim položajem Ustavnog suda, sudije tog suda moraju biti ugledni pravnici najviših moralnih osobina. Ovi ustavni kriteriji su precizno razrađeni u Zakonu o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Federacije BiH (broj: 22/02 članovi 22. do 24.).

 

 

Postupak izbora sudija Ustavnog suda bitno se razlikuje od izbora sudija ostalih sudova. Ovim se postupkom osigurava transparentnost i jednaka dostupnost ove funkcije svima koji ispunjavaju predviđene uvjete. To se omogućava javnim konkursom kojeg raspisuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Ovo vijeće, na osnovu utvrđenih kriterija, vrši rangiranje prijavljenih kandidata na osnovu čega predsjednik Federacije, u saglasnosti sa oba potpredsjednika, predlaže kandidate za sudije.

 

 

Za imenovanje sudija potrebna je potvrda većine delegata Doma naroda Parlamenta Federacije koji su prisutni i koji glasaju.

 

 

Izabrane sudije ostaju na dužnosti do 70. godine života. Prije ovog roka njihov mandat može prestati samo ostavkom ili smjenom u kom slučaju odluku o smjeni donosi sam Ustavni sud i to konsenzusom ostalih sudija toga suda.
Nezavisnost sudija Ustavnog suda, kao i sudija drugih sudova, osigurana je i imunitetom u pogledu krivične i građanske odgovornosti za mišljenja koja da ili za odluke koje donese obavljajući svoje službene dužnosti (član 71. Zakona), kao i plaćama i drugim primanjima koja ne mogu biti umanjena za vrijeme vršenja sudijske funkcije. Preciznije odredbe o ovome utvrđene su spomenutim zakonom.

 

 

Ustavni sud Federacije sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda ostalih. Ova struktura je utvrđena Amandmanom XLVIII na Ustav Federacije iz aprila 2002. godine, čime je i u ovoj instituciji osigurana zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u skladu sa poznatom odlukom Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda iz jula 2000. godine.

 

 

Sudije Ustavnog suda između sebe biraju predsjednika Suda. Do stupanja na snagu Zakona, predsjednik je bio biran na mandat od jedne godine. Zakon je propisao da mandat predsjednika traje šest godina. Amandmanom XLIX iz aprila 2002. godine propisano je da se i funkcija predsjednika Ustavnog suda uključuje među šest funkcija u federalnoj vlasti među kojima se mora osigurati odgovarajuća nacionalna zastupljenost.

 

 

Od tih šest, najviše se dvije mogu popuniti iz reda jednog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih. Amandmanom LXXIV iz oktobra 2002. godine propisano je da će se najprije popuniti mjesta premijera Vlade i predsjedavajućih oba doma Parlamenta, a zatim predsjednika Ustavnog i Vrhovnog suda i federalnog tužioca.

 

(Faktor)

(27)

Kako će se u Domu naroda FBiH raspetljati izbor sudija: Ko koga “gura” u Ustavni sud Federacije?