Kako će Trumpove politike utjecati na trgovinske razmjene, objavljena analiza

Moguće američko uvođenje uvoznih carina na strane proizvode i usluge, što je bila prva mjera koju je američki predsjednik Donald Trump najavio dan nakon svoje inauguracije ovog mjeseca, moglo bi tektonski promijeniti tokove globalne trgovine.

Nova analiza Boston Consulting Groupa objavljena u u izvještaju “Velike sile, geopolitika i budućnost trgovinske razmjene” pokazuje da budu li uvedene carine od 60 posto na kineske proizvode, 25 posto na kanadske i meksičke, te carine od 20 posto na uvoz iz ostatka svijeta, to bi uvoz u SAD moglo poskupiti za dodatnih 640 milijardi eura. Nadalje, carine na kineske proizvode najviše bi mogle pogoditi potrošačku elektroniku i mašine, kao i odjeću i modne dodatke. Uvođenjem stope od 60 posto carine, uvoz potrošačke elektronike postao bi skuplji za dodatnu 61 milijardu dolara.

Ipak, ne dogodi li se sveobuhvatno uvođenje carina, globalna trgovina roba nastavit će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,9 posto tokom sljedećih osam godina, ali će se trgovinski pravci mijenjati u skladu sa smanjenjem američkog uvoza iz Kine i snaženjem kineskih trgovinskih veza s globalnim jugom koji nastoji učvrstiti svoju ulogu na globalnoj trgovinskoj karti.

Predviđeno smanjenje trgovinske razmjene između SAD-a i Kine od 159 milijardi dolara moglo bi biti daleko veće poveća li SAD značajno carine na uvoz iz Kine.

“Globalna trgovinska razmjena mogla bi do 2033. godine dosegnuti 29 milijardi dolara, ali do tada bi se glavni trgovinski pravci mogli izmijeniti iznimno brzo”, ocijenio je direktor i partner u BCG-u Aparna Bhatadwaj, lider za teme globalnih kompetitivnih prednosti: “Trgovinski pravci već su se počeli odmicati od uobičajenih ruta, a američko uvođenje carina to će samo ubrzati. Za svaku kompaniju globalnog dosega bit će iznimno važno da svlada ovu novu dinamiku odnosa”.

Dalje se navodi:

Sjeverna Amerika učvršćuje se kao otporan trgovinski blok, ali carine i USMCA sporazum (SAD, Meksiko i Kanada) mogli bi oblikovati budućnost
Naime, trgovinski odnosi između SAD-a, Meksika i Kanade, potpomognuti godinama povratka proizvodnje, seljenja proizvodnje u susjedstvo i prijateljske zemlje, usmjereni na smanjenje ovisnosti o uvozu iz Kine, mogli bi doprinijeti rastu ekonomija zemalja Sjeverne Amerike.

Bude li moguće izbjeći američke carine na uvoz roba iz Meksika, BCG očekuje da će trgovinska razmjena između te dvoje zemlje porasti na 315 milijardi dolara do 2033. godine, što predstavlja godišnju stopu rasta od 4 posto, dok bi trgovinska razmjena između Kanade i SAD-a mogla narasti za 147 milijardi dolara, jer kompanije nastavljaju svoje nabavne lance premještati unutar te regije.

Kineska trgovinska razmjena sa Sjedinjenim državama i Evropskom unijom usporava, ali snažno raste s ostatkom svijeta. Analiza predviđa da će se trgovinska razmjena Kine sa zapadom smanjiti za 221 milijardu dolara do 2033., što znači godišnju stopu pada od 1,2 posto.

Očekuje se kako bi godišnja stopa rasta Indije mogla iznositi 6,4 posto rasta godišnje do 2033., odnosno 1,8 biliona godišnje.

Predviđeno smanjenje trgovinske razmjene između SAD-a i Kine od 159 milijardi dolara moglo bi biti daleko veće poveća li SAD značajno carine na uvoz iz Kine. U najekstremnijem scenariju, trgovinska razmjena između SAD-a i Kine mogla bi se smanjiti čak za jednu četvrtinu, a trošak uvoza iz Kine mogao bi porasti za čak 200 milijardi dolara ne pronađu li se alternativni dobavljači uz nepromijenjenu stopu razmjene.

Analiza predviđa pak da će trgovinska razmjena Kine s Globalnim jugom skočiti za golemih 1,25 biliona dolara, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 5,9 posto do 2033. godine. Ta će promjena trgovinskih tokova Kini pak omogućiti da, u skladu sa svojom geopolitičkom agendom, smanji svoju ovisnost o trgovinskoj razmjeni sa zapadom i pojača svoju prisutnost na rastućim tržištima.

Ocjenjuje se također kako će kineska ukupna trgovinska razmjena tokom sljedećih deset godina rasti po stopi od 2,7 posto godišnje, osjetno niže od njihove sadašnje projicirane stope rasta od 3,8 posto, te još niže od prosječne godišnje stope rasta od četiri posto kakvu je Kina imala od 2017. do 2022. godine.

Kina se preusmjerava na Globalni jug

Kineska trgovinska razmjena sa Sjedinjenim državama i Evropskom unijom usporava, ali snažno raste s ostatkom svijeta. BCG predviđa da će se trgovinska razmjena Kine sa zapadom smanjiti za 221 milijardu dolara do 2033., što znači godišnju stopu pada od 1,2 posto.

Globalni jug postaje snažniji

Rastuća trgovinska moć zemalja globalnog juga je intrigantna, ali se malo spominje. Riječ je o grupaciji čak 133 zemlje u razvoju koje predstavljaju 18 posto globalnog BDP-a, ali čak 62 posto svjetske populacije. BCG očekuje kako će se na globalnom jugu tijekom sljedećih deset godina dogoditi više značajnih promjena.

Iako će trgovinska razmjena s Kinom nastaviti rasti po robusnim stopama, stopa će ipak usporiti na 5,9 posto rasta godišnje, dok je tokom proteklih pet godina rasla po stopi od 7,5 posto, a što je posljedica i zrelijih proizvodnih procesa u tim zemljama.

Unutar zemalja globalnog juga, trgovinska će razmjena rasti za dodatnih 673 milijardi dolara tokom sljedećih deset godina, što predstavlja godišnju stopu rasta od 3,8 posto, ubrzanje za cijeli postotni bod u odnosu na period od 2017. do 2022. Porast će i trgovina između globalnog juga i sjevera, po stopi od 3,7 posto godišnje, te bi do 2033. godine mogla doseći 1,67 biliona dolara.

Fokus EU na konkurentnost

Geopolitičke tenzije, zabrinutost za sigurnost dobave energije i promjene regulatornog okvira natjerale su EU da reevaluira svoje tradicionalne trgovinske odnose. Tako se očekuje da bi bilateralna trgovina s Kinom tokom sljedećih desetak godina mogla stagnirati, a tako će biti i s trgovinskom razmjenom s Rusijom, koja bi do 2033. mogla pasti za cca. 106 milijardi dolara.

Očekuje se kako bi trgovinska razmjena EU s njezinim partnerima mogla rasti po stopi od dva posto godišnje do 2033. Godišnja bi trgovina sa SAD-om do 2033. godine mogla doseći 303 milijardi dolara, prije svega zbog evropskog uvoza američkog LNG plina, te zbog povećane razmjene s Indijom i Afrikom. Kompanije bi trebale kontinuirano pratiti evropske inicijative za dizanje vlastite konkurentnosti u ključnim sektorima.

Zemlje ASEAN-a su pobjednice transformacije trgovinskih tokova
Regija ASEAN (Bruneji, Indonezija, Kambodža, Laos, Malezija, Mjanmar, Filipini, Singapur, Tajland, Vijetnam) je bila jedna od najvećih pobjednika promjena u relokaciji proizvodnih kapaciteta zahvaljujući geopolitičkim napetostima, posebno između SAD-a i Kine. Očekuje se kako će trgovinska razmjena zemalja ASEAN-a rasti po stopi od 3,7 posto u sljedećoj deceniji zbog poboljšanja proizvodnje regije i njenog sve snažnijeg udjela u industrijskim lancima vrijednosti.

Dok se predviđa da će trgovinsko poslovanje zemalja ASEAN-a i EU-a te SAD-a biti umjereno, očekivano je kako će trgovinski odnosi s Kinom nastaviti rasti po stopi od 5,6 posto godišnje te bi do 2033. mogla doseći 558 milijardi dolara.

Očekuje se kako bi trgovinska razmjena EU s njezinim partnerima mogla rasti po stopi od dva posto godišnje do 2033.

Indija postaje sve jača trgovinska sila

Svojom težnjom za dobrim odnosima s velikim tržištima svijeta, Indija se ističe kao još jedna velika trgovinska sila Globalnog juga. Očekuje se kako bi godišnja stopa rasta Indije mogla iznositi 6,4 posto rasta godišnje do 2033., odnosno 1,8 biliona godišnje, što je otprilike u skladu s njihovim visokim rastom BDP-a. Popularnost Indije kao baze za proizvodnju firmama koje traže diverzifikaciju lanaca opskrbe koncentriranih u Kini, visoki poticaji vlade za proizvodnju, ogromna i jeftina radna snaga i infrastruktura koja se brzo poboljšava su samo od nekih razloga koji čine Indiju sve jačom trgovinskom silom.

(Forbes.n1)

(18)