Rezultati istraživanja koje je obavio Centar za sigurnosne studije najblaže kazano mogu se nazvati katastrofalnim.
Javnost u BiH, ali i u regionu, ostala je šokirana kada je policajac u Tuzli, koji je u tom trenutku bio na godišnjem odmoru, pucao iz službenog pištolja i ubio Amru Kahrimanović. Nažalost, tek nakon što je “pala mrtva glava” postavilo se pitanje ko zapravo vodi računa o psihičkom stanju onih koji bi trebali da štite stanovnike BiH, a ne da ih ubijaju.
Rezultati istraživanja koje je obavio Centar za sigurnosne studije najblaže kazano mogu se nazvati katastrofalnim.
“Zaštita lične sigurnosti i ustavom zajamčenih prava svakog građanina predstavlja jedan od najvažnijih zadataka demokratske države. Kada je policajac u Tuzli, hicima iz službenog pištolja, usmrtio nedužnu sugrađanku, građani ove zemlje su se našli u opravdanoj dilemi koliko ih postojeći sistem štiti, a koliko ugrožava. Policijski posao je po mnogo čemu specifičan i jedinstven. On je tradicionalno socijalno angažirajući te podrazumijeva stres zbog rada s ljudima, donošenja brzih odluka koje mogu imati ozbiljne fizičke, zdravstvene, socijalne ili druge utjecaje na samog policijskog službenika, građane i javnost u cjelini. Upravo zbog niza rizika i opasnosti koje su povezane s policijskim poslom, policijske agencije trebaju provoditi česte psihološke obuke i ljekarske preglede za svoje uposlenike, a kako bi se tragični događaji preduprijedili.
Podaci do kojih je došao Centar za sigurnosne studije su zabrinjavajući. Od 16 policijskih agencija koje djeluju u BiH, njih 11 je dostavilo odgovore o provedenim ljekarskim pregledima u svojim agencijama, kao i o psihološkim obukama koje su policijski službenici pohađali. Iz dostupnih medijskih izvještaja o ovoj temi, možemo zaključiti da se situacija u ovih pet agencija ne razlikuje bitno od rezultata prikupljenih ovim istraživanjem. Od 11 agencija, koje su dostavile podatke, jedino su MUP Zeničko-dobojskog (2023. godine), MUP Srednjobosanskog (2020. godine) i MUP Posavskog kantona (2022. godine) proveli ljekarske preglede za sve policijske službenike u zadnjih 10 godina.
MUP Tuzlanskog kantona je naveo da su ljekarski pregledi rađeni 2022. godine samo za 300 policijskih službenika Jedinice za specijalnu podršku i Jedinice za narušavanje javnog reda i mira u većem obimu. Izjava da su dalji pregledi obustavljeni, obzirom da su rezultati bili poražavajući, zasigurno ne može osigurati povjerenje građana u rad policije, jer ukazuje da je nadležnima lakše obustaviti preglede nego se suočiti s realnosti.
Šokantan je i podatak da policijske agencije na nivou države uopšte nemaju zakonsko uporište za obavljanje ljekarskih pregleda policijskih službenika i to je tematika kojom bi se moralo pozabaviti Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH. Iz odgovora koji su pristigli, evidentno je da veliki broj policijskih službenka u BiH nema redovne zdravstvene preglede, kao i da se takva činjenica pravda nedovoljnim finansijskim sredstvima u budžetima kantona i entiteta, kao i nepostojanjem zakonskih i podzakonskih akata.
Pravilnici o provođenju ljekarskih pregleda se također razlikuju od kantona do kantona. Ono što može dati određenu dozu optimizma građanima BiH jeste činjenica da je, nakon nemilih događaja, najavljeno provođenje ljekarskih pregleda u većini policijskih agencija u BiH. Važno je također napomenuti da, od 11 agencija koje su dostavile podatke, samo njih 3 imaju angažovanog psihologa u svojim strukturama. Istovremeno, treba pohvaliti i činjenicu da većina policijskih agencija redovno šalje svoje policijske službenike na psihološke obuke.
S obzirom da se radi o utvrđivanju zdravstvenih sposobnosti policijskih službenika, koji su u skladu s važećim zakonima ovlašteni da primjenjuju policijska ovlaštenja, a jedno od njih je i upotreba smrtonosne sile, opravdanja bilo kakve vrste zbog neprovođenja ljekarskih pregleda ne smije biti. Nebitno je da li se radi o finasijskim ili legislativnim preprekama, zakonodavne i izvršne vlasti moraju naći rješenje, jer su građani svoj život i sigurnost njihove imovine povjerili institucijama za provođenje zakona. Svaki propust nadležnih da riješe problem redovnog zdravstvenog pregleda policijskih službenika ih na ovaj način dodatno ugrožava.
U ovakvim stvarima svakako možemo vidjeti i rezultat nikad završene reforme policije u BiH, a koja je trebala centralizirati i odrediti mehanizme kontrole za mnoge važne policijske aktivnosti”, rezultati su CSS-ovog istraživanja.
(SB)
(99)
Related posts:
Iranski poslušnik Fuad Kasumović nudi SDA da zajedno udare na Radončića
AFERA O KOJOJ SE NE SMIJE PRIČATI PRIJE IZBORA: Porezna uprava otkrila šokantnu utaju poreza „Avazovih“ preduzeća!
MILORADO IDE SRBIN U VOJNIKE: “Pripadamo najmoćnijem narodu na Balkanu i imamo patriote koji će se…”
ČAVARA ZAOBIŠAO DODIKA PA RASPALIO PO IZETBEGOVIĆU: “Probosanske snage najorgovornije za stanje u zemlji”!
Da uključimo respiratore na bolesnike, pluća bi mogla puknuti! Greška je u softveru ili ventilima…
JE LI MOGUĆE: Dodik ne zna ko je imenovao OHR?!
BJEŽ'MO, ETO VULINA, MOŽDA JE NAUČIO NIŠANITI: Zajednička sjednica vlada RS i Srbije u Istočnom Sarajevu bit će održana…
DODIK NE POSUSTAJE: “Nisam šarlatan kao Džaferović i Komšić, u Beogradu ću nastupati kao…”
IZJAVE MILORADA DODIKA SU NEDOPUSTIVE: “Krajnje je vrijeme da Christian Schmidt reaguje…”
Skoro duplo skuplji stikeri za registraciju: Umjesto državi, novac ide privatnoj firmi
