Ako bi se instalirao ustavni sud kakav je napisan u tom zakonu, onda Bosna i Hercegovina ne bi imala efikasan pravni odgovor na Dodikove prijetnje, smatra Džaferović.
Dan nakon što je prekinuta sjednica Doma naroda PSBiH, ponovo je otvorena stara i teška parlamentarna tema – je li kriza privremena ili je na pomolu nova blokada. Razlog za prekid bio je glasanje da se na dnevni red sjednice uvrsti i Prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, koji je predložio delegat SDS-a Želimir Nešković, a prema kojem, u najkraćem, ne bi bilo stranih sudija. Zakon su u Klubu bošnjačkog naroda ocijenili protivustavnim. Pitanje koje se nameće je ono kako dalje?
Što se nas tiče, Kluba Bošnjaka, mi smo jedinstveno nastupili. Mi ćemo učestvovati i raspravljati o svakoj tački dnevnog reda koja je u skladu sa Ustavom.
Ali nećemo da sjedimo u sali i gledamo kako se raspravlja o rasturanju države, kaže za Oslobođenje Šefik Džaferović, predsjedavajući Kluba bošnjačkog naroda, i podsjeća da Milorad Dodik i zvaničnici iz RS-a odavno najavljuju i prijete disolucijom.
MOŽE I NE MORA
Ukoliko bi se instalirao ustavni sud kakav je napisan u tom zakonu, onda Bosna i Hercegovina ne bi imala efikasan pravni odgovor na takvu situaciju. I to je cilj onih koji predlažu te zakone, koji podržavaju uvrštavanje u dnevni red i koji su spremni da ih podrže. I to je opasna stvar, naglašava Džaferović.
Dodaje da “jedino pitanje koje se može razmatrati je pitanje načina izbora sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava”.
U Ustavu BiH je propisano da Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora sudija koje bira predsjednik ESLJP-a. I to pet godina nakon prvog imenovanja. Dakle, može, a ne mora. I nije pitanje hoće li oni biti u Ustavnom sudu BiH ili ne, nego je u pitanju kakav način njihovog izbora će napraviti PSBiH. Prema tome, to je jedino moguće pitanje uređivati zakonom – nije obavezno, ali je moguće, kaže Džaferović.
Nismo blokirali, nego smo zapravo štitili Bosnu i Hercegovinu od antiustavnih nasrtaja, kažu iz Kluba Bošnjaka
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je teško reći da li je na sceni nova blokada Parlamenta iz prostog razloga što mi taj život pod blokadama i blokadama institucija živimo “skoro zadnja dva mandata”.
Znači, to je ona tačka sporenja – jedno pitanje oko kojeg teško da se može postići saglasnost političkih aktera u BiH i rekla bih da će se još dugo oko toga lomiti koplja, bez obzira na to što je to jedno od važnih pitanja koje, ipak, jednog dana mora doći na dnevni red, naglašava Topić.
Smatra da će se politički akteri u BiH koji o tome odlučuju teško usaglasiti oko toga kad je pravo vrijeme za rješavanje ovog pitanja, jer je ova tema zapravo predmet ucjenjivačkih politika.
Mi smo imali, i na to ću podsjetiti, ucjenjivanje, a govorilo se zapravo da se nikakva vrsta razgovora, pa čak novih reformskih zahvata, neće stavljati na dnevni red i pokretati ukoliko se ne donese zakon o Ustavnom sudu BiH. Onda smo vidjeli da je to pitanje prekriveno prašinom, odnosno velom šutnje i da je ono ostavljeno za neka bolja vremena. Mislim da je to urađeno iz taktičnih razloga, da bi BiH dobila početak pregovora i zbog toga je to pitanje ostavljeno za april, ocjenjuje Topić.
KRŠENJE USTAVA
Podsjetimo, lider SNSD-a Milorad Dodik je nakon posljednjeg sastanka koalicije u Mostaru kazao da će zakon o izboru sudija u Ustavnom sudu BiH biti rješavan “odmah nakon marta, znači u aprilu”.
Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt naglasio je da bi se smjenom međunarodnih sudija prekršio Ustav, te da ne može prihvatiti nikakve zakonodavne inicijative u tom pravcu.
(Oslobođenje)
(47)