Kratkoročnog spasa za ukrajinske civile nema jer Putin ne reagira na zapadni pritisak sankcijama i izolacijom…
Stravične scene mrtvih tijela iz ukrajinskog grada Buče i drugih mjesta iz kojih su se povukle ruske trupe nakon neuspješne invazije na sjeveru Ukrajine tijekom vikenda i početkom ovog tjedna izazvale su salve kritika sa Zapada, najavu novih sankcija za Rusiju te obećanja da će se poslati novo moderno oružje za borbu protiv Putinovih vojnika.
U svojoj analizi CNN piše o sudbini tih nevinih, pobijenih, civila sudarila s barbarskom invazijom ruskog predsjednika Vladimira Putina. Scene nakon povlačenja ruskih trupa mnoge su podsjetile na nacističke pokolje u Ukrajini tijekom 2. svjetskog rata. Navode kako je ovo samo djelić krvave cijene koju plaćaju ukrajinski civili zbog Putinove opsjednutosti hladnoratovskim ruskim poniženjem te kako za stanjem na bojišnici kaska globalni odgovor na zločine protiv čovječnosti.
Scene iz Buče su šokirale zapad koji je sada dobio novi zamah u zahtjevima da se Rusiju osudi za zločine u Ukrajini. Europska unija i Ukrajina pokrenule su novu istragu o zločinima u Buči gdje su mrtva tijela ostavljena na ulicama. Članovi američkog Kongresa traže o predsjednika Joea Bidena da ubrza slanje oružja u Ukrajinu kako bi ruska vojska što prije bila poražena. Povećava se i pritisak da EU povuče najjači ekonomski potez protiv Putina, a to je potpuno ukidanje uvoza ruskog plina i nafte. Američki predsjednik Biden pozvao je da se uvedu dodatne sankcije Rusiji te da se Putinu sudi za ratne zločine. “Sjećate se da su me kritizirali kada sam Putina nazvao ratnim zločincem. On je ratni zločinac. Taj tip je brutalan”, poručio je Biden.
Sankcije nisu zaustavile krvavi pir
No, otkriće mrtvih tijela u Buči pokazalo je da sve žestoke sankcije koje priprema zapad kako bi kaznio Rusiju i koje bi imale utjecaj dugoročno na tijek rata, ne mogu spasiti civile kojima Putinove trupe sada prijete. A još je užasnija činjenica je da je pitanje može li bilo koja mjera zaustaviti krvavi pir Rusa u Ukrajini i nemilosrdnog ruskog vođu.
CNN predviđa da je malo vjerojatno da će Zapad u kratkom roku uspjeti zaustaviti Putinovu kampanju zvjerstava, posebno nakon što se pokazalo da je ruski vođa imun na moralnu osudu. Druga stvar koja pokazuje da Putina ništa neće zadržati su mnogobrojni napadi na stambene blokove, bolnice, skloništa i druge civilne ciljeve.
Ukrajinske vlasti su nakon otkrića razmjera pokolja u Buči, gdje su neki ubijeni civili imali zavezane ruke te je razumno pretpostaviti da su smaknuti, a pronađene su i masovne grobnice, mogle biti samo “vrh ledenog brijega” jer imaju izvještaje da broj žrtava u Bordojanki i nekim drugim oslobođenim područjima još i veći.
“U mnogim selima oslobođenih u kijevskoj, černihivskoj i sumijskoj regiji, okupatori su radili stvari za koje je lokalno stanovništvo kazalo da nisu viđene od nacističke okupacije prije 80 godina”, kazao je ukrajinski predsjednik Voldomir Zelenskij.
Putinova lekcija diktatorima
Putina dosad nisu zaustavile najžešće sankcije ikad uvedene Rusiji te to što je njegova država osuđena od strane gotovo cijelog svijeta i izolirana kulturno, diplomatski, ekonomski i sportski. S obzirom da je na unutrašnjem političkom planu još uvijek siguran, Putinu ne pokazuje zabrinutost što ga nazivaju ratnim zločincem, a mogućnost da mu se sudi za ratne zločine čini se dalekom jer bi se prije toga trebale dogoditi tektonske promjene u ruskoj vlasti.
Naoružan najvećim nuklearnim arsenalom u svijetu, ruski vođa procjenjuje da se zapad neće upustiti u direktnu vojnu akciju u Ukrajini i time riskirati katastrofalan vojni sukob s Rusijom. To bi se moglo dogoditi kada bi NATO udovoljio zahtjevu ukrajinske strane da se uvede zona zabrane letenja, odnosno da NATO snage kontroliraju nebo iznad Ukrajine čime bi se našle u sukobu s ruskim zrakoplovstvom.
CNN piše da Putin sada daje lekciju drugim diktatorima koji bi nakon ukrajinske epizode mogli zaključiti da im treba nuklearni arsenal. Teško je vjerovati da će zapad krenuti spašavati Ukrajinu intervencijama kakve su bile na Kosovu ili Libiji, a ključan razlog je zbog Putinova nuklearnog arsenala i njegova ranijeg ponašanja tijekom rata. 80 godina nakon što su nacistički diktator Adolf Hitler i sovjetski Jozef Staljin sijali teror u svojim zemljama i izvan njih, Putin stvara užasan novi spektakl za 21. stoljeće i pokazuje novo lice diktatora kojega se ne može zadržati u njegovom naumu.
Je li ovo Putinov perverzni uspjeh, iako svi vide rusku katastrofu?
Činjenica da Putina nisu dirale sankcije dosad uvedene Rusiji daju mu “specijalni tip nekažnjivosti”. Sankcije za rusku ekonomiju i oligarhe mogle bi dugoročno dati rezultata, ali definitivno nisu uspjele odvratiti ruskog vođu od daljnje agresije. Putin je pokazao da ga previše ne diraju niti brojne žrtve njegovih vojnika koji su naletjeli na žestoki otpor Ukrajinaca. No, fokusiranje ruske strategije na pokušaj zadržavanja kontrole u istočnim ukrajinskim regijama, i odustajanje od totalnog napada na cijelu državu, mogao bi biti znak da na Putina mogu utjecati događaji na terenu.
Kada se gleda izvana, rat je vojna, diplomatska i ekonomska katastrofa za Rusiju nakon što nisu uspjeli ostvariti ključne ciljeve. No, to bi mogao biti perverzni uspjeh za Putina ako je njegov cilj bio jednostavno razoriti što više Ukrajine i stvoriti dojam pobjede u ruskim medijima koje u potpunosti kontrolira. Na mnoge načine, on igra nesimetričnu igru sa Zapadom, čije su sankcije i kazne na logičnom pogledu ruskih interesa i svojih ograničenja.
Amerikanci su nakon zločina u Buči obećali brzu i dodatnu vojnu, humanitarnu i ekonomsku pomoć Ukrajini koja bi mogla skratiti rat i oslabiti napade na ukrajinske civile u nadolazećim tjednima i mjesecima. No, Putinove trupe već tjednima drže u okruženju i žestoko raketiraju mnoge ukrajinske gradove, a milijuni ljudi su raseljeni iz svojih domova.
Može li se Putinu suditi za ratne zločine?
Sve se više spominje i mogućnost službenog mehanizma preko kojeg bi se ruske vođe osudilo za ratne zločine te se traži sličan model kao što se nakon 2. svjetskog rata sudilo nacistima u Nurembergu. No, takav scenarij otežava činjenica kako je međunarodni sustav “podešen” nakon Hladnog rata. Rusija bi sigurno, ako se nešto politički dramatično ne promjeni u Moskvi, uložila veto u Vijeću sigurnosti u slučaju da se nekakvo takvo sudište pokuša oformiti uz pokroviteljstvo UN-a. Kina bi vjerojatno “minirala” svaki pokušaj da se Ruse osudi za kršenje ljudskih prava s obzirom na svoju represiju prema Ujgurima koje i SAD naziva genocidom.
No, smanjen manevarski prostor za pokušaj dovođenja Putina na sud ne znači da oni u zapovjednim lancu ispod njega ne mogu istraživati, iako Međunarodni kazneni sud u Hagu ne provodi suđenja u odsutnosti. No, već se provodi istraga u Ukrajini koja je prihvatila jurisdikciju iako nije članica suda.
Još jedan ozbiljan udarac Rusiji mogao bi doći s novim sankcijama Europske unije jer je francuski predsjednik Emmanuel Macron podupro zabranu uvoza ruskog ugljena i nafte, no pitanje je hoće li to prihvatiti i druge velike sile, a posebno je po tom pitanju problematična Njemačka jer bi se mogla ostati bez energenata što bi dodatno potaklo rast cijena, a industrija bi se našla u vrlo teškoj situaciji. Taj bi potez sigurno ozbiljno uzdrmao Putinovo financiranje ukrajinskog rata.
No, u kraćem roku to bi otvorila dva ključna pitanja: Može li pritisak oslabiti Putina i koliko još Ukrajinaca treba umrijeti da dođemo do trenutka u kojem je on pod njime pasti?
(Net.hr)
(48)