Kuvajćani neće moći kupiti više od pet dunuma zemlje?

Šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnika Unije u BiH Lars-Gunar Vigemark (Gunnar Wigemark) susreo se jučer u Kuvajtu sa bh. ambasadorom u toj zemlji Mehmedom Halilovićem. Kako je potvrđeno za “Avaz”, tokom razgovora o aktuelnim temama Vigemark je pohvalio dosadašnje napore koje BiH provodi kroz reforme, posebno u pogledu poslovne i investicione klime, kao i ukupni dosadašnji angažman na putu ka punopravnom članstvu u EU.
Investiranje u BiH

Prvi čovjek EU u BiH konstatirao je i da osjetan porast broja turističkih posjeta iz Kuvajta otvara mogućnosti daljnjeg unapređivanja saradnje te da su investicije iz te zemlje uvijek dobrodošle u BiH.

Ambasador Halilović podvukao je dobru bilateralnu saradnju BiH i Kuvajta. Naznačio je da je Kuvajt veoma zainteresiran za investiranje u našu zemlju, ali da u određenim segmentima nedostaje konkretnih projekata koji bi bili ponuđeni, kao i da se trenutno znatnija ulaganja mogu pronaći samo u oblasti tržišta nekretnina. Pojasnio je jednu od najaktuelnijih tema u odnosima između BiH i Kuvajta, koja se odnosi na vlasništvo nad nekretninama za strance u BiH.

Državljani Kuvajta, naime, nemaju pravo upisa vlasništva nad nekretninama za fizička lica, jer ne postoji reciprocitet kojim bi i državljani BiH stekli pravo vlasništva u Kuvajtu. Ipak, ambasador Halilović predlaže da se pokuša pronaći rješenje u ovom slučaju, jer bi, s ekonomskog gledišta, BiH ostvarila enormne prihode. Moguće je, smatraju u Ambasadi BiH, razmišljati čak i o sumi od milijardu KM kroz dvije ili tri godine.

Postoji prijedlog Ambasade BiH u Kuvajtu upućen Vladi Federacije BiH za reguliranje ovog pitanja na način da se omogući stjecanje prava vlasništva i uknjižbe nekretnina u BiH za Kuvajćane kojom bi BiH stvorila preduvjete za ostvarivanje znatne finansijske dobiti. To bi bilo moguće ostvariti donošenjem odluke za izuzimanje državljana Kuvajta iz primjene reciprociteta, uz odgovarajuća ograničenja.

Ovo je prvi konkretan primjer da BiH, i to uz znakovitu pomoć EU, otvara pitanje reguliranja prodaje zemljišta strancima s Bliskog istoka.

Moguća ograničenja

– Državljanima Kuvajta koji su već kupili nekretninu u BiH omogućilo bi se stjecanje prava vlasništva nad nekretninom i njena uknjižba pod uvjetom da uplate određeni iznos (1.000 do 3.000 eura) na ime kazne. Također, omogućila bi se kupovina nekretnine (zemljišta) s ograničenjem na maksimalno pet dunuma i stambenog prostora maksimalno do 300 kvadrata te da se uknjižba ograniči na samo jednu nekretninu i da se odgovarajućem organu uprave na tu nekretninu obavezno uplaćuje taksa u iznosu 1.000 do 2.000 eura na godišnjem nivou – preneseno je “Avazu” iz Ambasade BiH u Kuvajtu.

Moguće čak i oduzimanje imovine

– Potrebno je predvidjeti i odgovarajuće mjere zaštite interesa BiH u ovoj oblasti, gdje bi, u slučaju neizvršavanja obaveza od državljana Kuvajta prema državi BiH, bile određene mjere koje bi osigurale ispunjenje tih obaveza, uključujući i moguće pokretanje postupka izvlaštenja. Pri tome bi za izvlaštenu nekretninu stranom državljaninu bila izmirena novčana protuvrijednost nekretnine umanjena za iznos potreban za namirenje neispunjenih obaveza ili neplaćenih taksi i dažbina – smatraju u Ambasadi.

(103)