KVALITET ZRAKA U KS – STRUČNO ILI POLITIČKO PITANJE Zašto je Semir Efendić izgubio spor: Da li zaista visoke zgrade zaustavljaju strujanje zraka u Sarajevu?!

Stručno mišljenje o pristupu poboljšanju kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo u kontekstu ukidanja Odluke o privremenim mjerama zaštite ventilacionih koridora utvrđenih Studijom o urbanim ventilacionim koridorima i utjecaju visokih zgrada na kvalitet zraka

 

 

Ovih dana veliku pažnju javnosti izazvalo je ukidanje Odluke o privremenim mjerama zaštite ventilacionih koridora u Kantonu Sarajevo.

 

Kako bi javnosti pojasnili suštinu problematike zagađenosti zraka u Kantonu Sarajevo, u nastavku donosimo stručno mišljenje bazirano na višegodišnjem radu i iskustvu u ovoj oblasti stručnjaka nLogic-a i profesora sarajevskog Univerziteta koji su trenutno angažovani kao eksperti na projektu Svjetske banke koji se bavi ovom problematikom u tri zemlje Zapadnog Balkana, odnosno gradovima Sarajevu, Skoplju i Prištini – „Ocjena održivog grijanja za sektor urbanog zgradarstva u tri zemlje Zapadnog Balkana“.

 

Stručnu analizu prenosimo u cjelosti:

 

Jasno je svim građanima Kantona da je zrak zagađen i da se hitno moraju poduzeti konkretne mjere jer je u pitanju ljudsko zdravlje. Međutim, diskusija koja se vodi još od završetka Studije o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada u KS, koja je nesporno potrebna, stavlja u prvi plan uticaj visokih zgrada na kvalitet zraka, što je sasvim moguća posljedica, jer smo se doveli u situaciju da se, barem u javnom prostoru, više govori o tome nego o samom uzroku problema. Medijska pažnja upravo je usmjerena na te posljedice, te je postala glavna tema i prvo pitanje kada se govori o kvalitetu zraka u Kantonu.

 

Zanemarujući činjenicu da se jedan dio stručnjaka za kvalitet zraka ne slaže sa metodologijom i rezultatima Studije, treba naglasiti da je jedan od zaključaka te Studije da visoke zgrade mogu uticati na zagađenost zraka. Dakle, ključna riječ je „mogu”, ne u svakom slučaju. Studija obrazlaže kako se taj potencijalni uticaj može izbjeći ili umanjiti. Najlakše je bilo propisati takve uslove da se svaka gradnja učini neatraktivnom za investitore i da se na taj način praktično zaustavi gradnja i daljna metropolizacija Sarajeva. To je najpasivnija moguća mjera koju propisuju oni koji ne žele da se uhvate u koštac sa problemom.

 

semir-efendic-kongresni-centar

 

Suštinski ta mjera ne donosi građanima bolji kvalitet zrak jer ne utiče na smanjenje emisija zagađujućih materija što je osnovni problem zagađenog zraka. Ako se i složimo da zgrade „zaustavljaju” zagađen zrak u Sarajevu (što je krajnje diskutabilno), da li to znači da zabranom njihove gradnje želimo da zagađen zrak pošaljemo nekom drugom? To podsjeća na pristup iz 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka kad su se na bazi tada prihvaćenog principa „rješenje za zagađivanje je razrjeđivanje” (engl. solution for pollution is dilution) gradili visoki dimnjaci s ciljem smanjenja koncentracije zagađujućih materija u zraku. Uvidjelo se da takva mjera baš i nema smisla jer se vlastito zagađivanje slalo komšijama, a komšije su isto to radile vama. Zbog toga je nakon nekog vremena zabranjena gradnja visokih dimnjaka.

 

Rješenje za zagađenost zraka je vratiti se osnovnom uzorku problema zagađenog zraka u Sarajevu, a to su emisije zagađujućih materija u zrak, u prvom redu, iz kućnih ložišta, a zatim iz saobraćaja, uslužnih djelatnosti itd. Prema Registru zagađivanja Kantona Sarajevo najveći izvor zagađivanja zraka su kućna ložišta. Glavni uzrok zagađivanja zraka iz kućnih ložišta je korištenje uglja, nekvalitetno pripremljenog drveta kao i otpadnih materijala u pećima i kotlovima koji takve energente ne mogu adekvatno iskoristiti. Zbog toga, ali i energijski rastrošnih kuća i stanova potrošnja energenata je velika što za posljedicu ima veliko zagađivanje zraka.

 

Rasprostiranje zagađujućih materija u sarajevskoj kotlini je veoma ograničeno posebno tokom zimskih mjeseci zbog pojave temperaturne inverzije (kada hladan zrak ostane „zarobljen“ u kotlini) i kada dolazi do pojave smoga („prljava“ magla). Ovaj fenomen je uslovljen prirodnim faktorima i bio bi prisutan čak i da sarajevska kotlina nije naseljena.

 

Međutim, treba naglasiti da sama pojava magle ne ugrožava kvalitet zraka. Kvalitet zraka ugrožavaju zagađujuće materije koje se zadržavaju u magli, a koje potiču iz prethodno navedenih izvora. Dakle, jasno je da je ključ za rješenje problema smanjenje zagađivanja tj. unosa zagađujućih materija u zrak.

 

Teza da visoke zgrade ne dozvoljavaju provjetravanje sarajevske kotline nije potvrđena. U Studiji o urbanim ventilacionim koridorima i uticaju visokih zgrada stoji da visoke zgrade mogu da utiču na provjetravanje. Da li visoke zgrade zaustavljaju zagađen zrak najbolje se može vidjeti zimi za vrijeme temperaturne inverzije sa Trebevića. Pogledom sa Trebevića na maglu koja se formira u kotlini se jasno vidi da zgrade nisu taj faktor koji sprečava strujanje tj. provjetravanje, jer je visina inverzionog sloja najčešće oko 300 metara od nivoa kotline, a najviše zgrade su visine 40-50 metara. Postavlja se pitanje kako zgrade mogu da utiču na (ne)strujanje zraka 250 metara iznad njihove visine i zašto ne struji zrak i van Sarajeva?

 

Prema dostupnim izvorima, problematika uticaja visokih zraka na strujanje zraka u svijetu se razmatra sa drugih aspekata. Visoke zgrade mogu da lokalno ubrzaju zrak tj. uzrokuju propuh koji može negativno da utiče na pješake i bicikliste. Ovi uticaji se rješavaju oblikom, orijentacijom zgrade, razmakom između zgrada itd., a ne zabranom gradnje zgrada.

 

Zgrade tokom zimskih mjeseci uzrokuju uzgon zraka tj. njegovo kretanje jer je njihova površina toplija za 1-1,5 °C. Na taj način mogu uticati pozitivno na rasprostiranje zagađujućih materija tj. na smanjenje njihove koncentracije.

 

Posebno treba naglasiti da savremeni pristup očuvanju kvaliteta zraka daje prednost smanjenju njegovog zagađivanja, a ne poboljšanju raspostiranja zagađenog zraka jer se na taj način vlastita zagađenost prenosi u druge sredine i tamo ugrožava kvalitet zraka.

 

sarajevo-smog-unitic

 

Iz svega navedenog proizilazi zaključak da napore na poboljašnju kvaliteta zraka treba usmjeriti na:

 

smanjenje zagađivanja (najviše iz kućnih ložišta i saobraćaja),
upravljanje kvalitetom zraka (kako bi se pouzdano pratili rezultati poduzetih mjera).

 

1. Imajući to u vidu preporuke za Vladu KS su:

 

Nastaviti, ubrzati i intenzivirati implementaciju već započetih modela i mjera na smanjenju zagađivanja zraka (uz određena unaprjeđenja):

 

zamjena kućnih peći i kotlova na ugalj i ogrijevno drvo sa certificiranim kotlovima na pelet i toplotnim pumpama uz kontrolu tržišta peleta (uz proširenje na kondenzacijske kotlove na prirodni gas);
model za omasovljenje projekata energijske efikasnosti u stambenim zgradama;
model elektrifikacije saobraćaja (posebno javnog) uz koncept smart city (e-mobility); punionice, infrastruktura, biciklističke/romobil staze, šetališta, itd.;
izgradnja novih saobraćajnica kako bi se smanjili zastoji, izgradnja parkinga na ulazima u centar Grada, formiranje zona sa ograničenim saobraćajem;
nastaviti saradnju sa međunarodnim organizacija na implementaciji primjene mjera energijske efikasnosti i alternativnih načina zagrijavanja kroz obezbjeđivanje dodatnih sredstava izvan budžeta.

 

2. Revidirati i unaprijediti propise u oblasti građenja i uticaja visokih zgrada na strujanje zraka

 

svaka zgrada koja se pravi mora biti u skladu sa najboljim EU praksama i domaćim zakonodavstvom u oblasti energijske efikasnosti i primjene alternativnih/obnovljivih izvora energije;
svaka zgrada koja se pravi da podliježe ispitivanju i uticaja na kvalitet zraka u fazi dobijanja urbanističke dozvole (to radi/treba da radi Zavod za planiranje razvoja KS);
utvrditi dijelove Kantona u kojima nije dozvoljeno korištenje određenih energenata za grijanje novih objekata (na bazi Registra zagađivanja zraka i zona kvaliteta zraka);
promovisanje zelene gradnje i upotrebe savremenih tehnologija.

 

Posebno je značajno da se Vlada ogradi od primjera loše prakse (u kontekstu u javnosti korištenog izraza „tibraizacija“) i da garancije da se takvi slučajevi više neće pojaviti.

 

3. Ekonomsko-društveni aspekti

 

Održivom metropolizacijom Sarajeva sa ciljem poboljšanja kvaliteta zraka ostvarilo bi se sljedeće:

 

punjenje budžeta i usmjeravanje tih sredstava na mjere u oblastima koje su najznačajnije i najodgovornije za kvalitet zraka (kućna ložišta i saobraćaj) – pomoć socijalno ugroženom stanovništvu u prelasku na alternativne izvore i utopljavanje stanova i kuća;
zapošljavanje lokalnog stanovištva i rast privrede;
turistički sadržajni i privlačniji Grad.

 

Dakle, aktivnosti na poboljšanju kvaliteta zraka treba usmjeriti u razvojne aktivnosti kroz aktivne mjere. Zabranama se dugoročno može samo produbiti problem jer zabrane, u većini slučajeva, povećavaju nezaposlenost. Pasivnim mjerama kao što je zabrana gradnje, u kontekstu kvaliteta zraka, bez drugih aktivnih mjera, se problem samo prebaci na neki drugi teren po onoj staroj „brigo moja pređi na drugoga“.

 

(DEPO PORTAL/ad)

 

 

 

(30)

KVALITET ZRAKA U KS – STRUČNO ILI POLITIČKO PITANJE Zašto je Semir Efendić izgubio spor: Da li zaista visoke zgrade zaustavljaju strujanje zraka u Sarajevu?!

About The Author
-