Višegodišnja borba ekoloških aktivista da se konačno u Federaciji BiH zakonom spriječi sistemsko uništavanje riječnih tokova, na sjednici Parlamenta FBiH u utorak urodila je – odgađanjem donošenja zakona.
Do kada je odgođeno, još nije jasno, ali može potrajati, po prirodu, katastrofalno dugo. Umjesto da se po hitnoj proceduri usvoji prijedlog zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji i time konačno zabrani izgradnja malih hidroelektrana, voljom zastupnika SDP-a, DF-a i HDZ-a zakon je usvojen u obliku nacrta. Dakle, zastupnici ove tri stranke su bili protiv hitnog usvajanja i zakon je vraćen u redovnu proceduru, koja može potrajati godinama.
Ovakav rasplet u Parlamentu FBiH opravdano je izazvao bijes ekoloških aktivista. Budući da je glasanje zastupnika SDP-a u ovom slučaju bilo presudno, sa pravom su oštricu kritike usmjerili na ovu stranku od koje, kako stvari stoje, nisu očekivali da će na ovako osjetljivom pitanju izdati (inače, ljevica u svijetu gaji bliske odnose s ekološkim pokretima, a iz te simbioze nastaju i sve su popularnije “stranke zelenih”).
Zadatak da odbrani neodbranjivo ispred SDP-a dobio je zastupnik Irfan Čengić. Kao i u ranijim slučajevima, SDP je gurnuo u vatru ovog mladog političara, ali on ovaj put nije dobro odgovorio povjerenom zadatku (ako je to uopće bilo moguće). Od njegovih izjava nakon sjednice Parlamenta FBiH samo je tragičnije zvanično saopštenje ove stranke.
“Predstavnički dom Parlamenta FBiH danas je odbio razmatrati ovaj zakon po hitnom postupku i vratio ga u nacrt, jer ga Vlada FBiH nije kvalitetno pripremila, sada sve zainteresovane strane imaju dati priliku za svoj komentar i mišljenje”, rekao je u utorak Čengić, pokušavajući, valjda, ostaviti dojam ozbiljnog pristupa.
Iz Fondacije Atelje za društvene promjene reagovali su vrlo burno pitanjem “treba li Leonardo DiCaprio nakon federalnog premijera Fadila Novalića početi javno prozivati i predsjednika Socijaldemokratske partije (SDP) BiH Nermina Nikšića”, te jasno označili ko je krivac za ovakav rasplet u Federalnom parlamentu.
Direktoricu Fondacije Lejlu Kusturicu pitali smo kako je doživjela saopštenje Socijaldemokratske partije povodom glasanja njihovih zastupnika kojim se odgađa suspendiranje gradnje mini hidroelektrana.
“SDP je pokušao izvrnuti činjenice, navodeći da dodatnih mjesec dana, koliko treba da nacrt uđe u redovnu proceduru, neće promijeniti ništa i još par loših pretpostavki, kako bi zakon pao na Ustavnom sudu itd. To su sve nebuloze. Hitna procedura i postoji kada postoji opasnost da će nastati šteta po interese Federacije BiH usljed čekanja. A šteta nastaje već 10 godina i samo se uvećava i jako je važno reagovati što prije. Prijedlog ovog zakona je pobjeda ljudi širom BiH, koji su se ujedinili i izvršili pritisak predvođen aktivistima. Mi smo svjesni da se ovo može produžiti na dodatne godine čekanja. Novi Zakon o okolišu smo čekali osam godina! Svaki metar uništenog riječnog korita i IZBETONIRANE RIJEKE je nepovratna šteta za floru i faunu, ali i održivu ekonomiju naše zemlje, kroz turizam i održivi razvoj. Ovi koji su glasali protiv na posljednjoj sjednici se moraju sramiti”, rekla je Lejla Kusturica za “Slobodnu Bosnu”.
U javnosti se već uveliko špekulira da je došlo do utjecaja tajkuna bliskih projektima izgradnje mini hidroelektrana na zastupnike. Zbog toga smo bili direktni i upitali direktoricu fondacije da li vjeruje kako je došlo do tajkunskih utjecaja na zastupnike u Parlamentu FBiH?
“Potpuno smo razočarani postupcima SDP-a BiH, partije čija politika se temelji na radništvu i solidarnosti, ali i HDZ-a i DF-a. Ovaj put staju na stranu pojedinaca i njihove dobrobiti, izdajući svoje glasače i građanke i građane ove zemlje koji je decenijama grade, obnavljaju i štite od kojekakvih interesnih lobija koji na štetu svih nas i resursa koji pripadaju svima nama žele da ostvare privatnu korist. Voda, zemlja, vazduh i šume pripadaju svima nama i niko nema pravo da ih eksploatiše. Aktivisti ovu borbu vode preko 10 godina, ovo je šamar i njihovoj borbi, ali i svakom građanu i građanki ove zemlje. Ali, mi ćemo nastaviti samo jače”, smatra Lejla Kusturica.
Jedan od naslova teksta koji je u utorak izvijestio o protestima ispred Parlamenta FBiH glasio je “Odbijte Zakon o električnoj energiji, ne ugrožavajte 3.500 radnih mjesta!”. Navodno, iza protesta stoji Udruženje “Hidroenergije”. No, takvo udruženje nijedan pretraživač niti društvena mreža ne poznaju, pa je kontakt s njima potpuno onemogućen. Tvrdnju o ugroženosti 3.500 radnih mjesta uporno ponavljaju oni koji imaju direktnu korist od rada i gradnje mini hidroelektrana. No, zanimalo nas je da li to baš tako.
“Notorna je neistina da centrale generiraju veliki broj radnih mjesta. Male hidrocentrale ne kreiraju radna mjesta, sve je automatizovano i jedna osoba može da servisira više njih – one se čak mogu regulisati putem aplikacije na mobitelu, ne trebaju uposleni. I s koncesijama je ista stvar, zajednica ne dobija ništa od koncesionih ugovora nego samo pojedinci. Rijeke nestaju, a imamo viška struje koju izvozimo. Imamo nekoliko firmi koji posredno profitiraju od malih hidrocentrala i to godinama. Ali, profit ne smije dolaziti na štetu drugih, a u ovom slučaju zarada od malih hidrocentrala nastaje od novca građana kroz naknadu za obnovljivu energiju i to još na našu štetu. Pa to nema nikakvog smisla – uzmu ti pare i uzmu ti rijeku, da bi neko profitirao! Najvažnije je sljedeće – zaštitom naših prirodnih resursa, rijeka također, i ulaganjem u pretvaranje naših sela u održive zaštićene zajednice se može kreirati daleko veći broj radnih mjesta od kojih mogu imati koristi svi ljudi, a posebno lokalne zajednice. Dakle, mi zagovaramo radna mjesta od zaštite prirode, a ne radna mjesta od uništenja iste”, rekla je za “Slobodnu Bosnu” direktorica fondacije Atelje za društvene promjene, koja stoji na braniku zaštite riječnih korita u našoj zemlji.
Za kraj razgovora, aktivistica Lejla Kusturica naglasila je odlučnost borbe za prirodu ponavljajući riječi jednog mještanina koji je za ugrožene prirodne ljepote jasno rekao – “odbranit ćemo ih životima”.
“Svakim danom čekanja naše rijeke ostaju nezaštićene i ugrožene od raznih investitora koji na osnovu izgrađenih MHE ubiru ogromne novčane subvencije. Pravno, ovo zaista može potrajati dugo, ali mi, aktivisti i aktivistkinje, nećemo odustati, idemo jače u borbu i nadamo se da će ovo biti riješeno za par mjeseci, kao što, evo, ponovo pojedini političari obećavaju. Mi pamtimo i pratimo, ali rijeke nećemo dati. Jedan mještanin nam je nedavno rekao, nećemo dozvoliti da naša djeca ove ljepote samo gledaju sutra na fotografijama, odbranit ćemo ih životom, da i oni uživaju i svoj život, a tako i egzistenciju grade oko njih. Kao što mi to radimo danas”, rekla je Lejla Kusturica.
Naš portal je već ranije upozorio na kakvu medijsku satanizaciju nailaze ekološki aktivisti u svojoj borbi za spas bosanskohercegovačke prirode, pri čemu su se ti isti mediji stavili u službu tajkunskih interesa pod lažnim izgovorom da ekolozi ugrožavaju hidroelektrane i oko 3.500 radnih mjesta.
(S. B.)
(34)