Ministar poduzetništva i obrta Federacije BiH Vojin Mijatović dao je intervjuu za grčke novine “ΕΦΗΜΕΡΙΔΑ ΤΩΝ ΣΥΝΤΑΚΤΩΝ – efsyn” u kojem se osvrnuo na to šta su prioriteti Vlade FBiH, na odnose Grčke i naše zemlje, integracija BiH u EU…
Intervju prenosimo u cijelosti:
Šta su prvi prioriteti Vlade FBiH, posebno u ovom kritičkom periodu za Evropu i Balkan?
“Bosna i Hercegovina je jedna od najsiromašnijih zemalja u Evropi sa standardom ispod 50 posto evropskog prosjeka. Prema tome, budući rad Vlade FBiH će biti usmjeren ka opštoj političkoj, ekonomskoj i sveukupnoj stabilnosti ne samo entiteta, nego države u cjelini. Na osnovu toga, moramo kao važan faktor domicilnog i unutrašnjeg političkog poretka stvoriti ambijent sigurne zemlje u svakom smislu.
Kroz programski dokument smo locirali ključne probleme, te striktno definisali ciljeve i zadatke rada nove vlade.
Zaustavljanje inflacije, odlazak stanovništva su, između mnogih, primarni prioriteti, uz već gore navedenu pozitivnu društvenu klimu ovog prostora.
Bosna i Hercegovina se već decenijama nalazi u krizi kao recidivu proteklog rata. Političke opcije koje su još uvijek na balkanskoj političkoj sceni su kreatori iste, te im je sukob u Ukrajini samo dobrodošao u širenju spektra nestabilnosti i podjela. Nova Vlada FBiH može i mora biti primjer nečeg novog i afirmatinog na putu ka euroatlantskim integracijama.
Intervju za grčki medij
Poznato je da glavna pitanja Zapadnog Balkana ostaju otvorena, kao što je perspektiva njihove integracije u Evropsku uniju. Da li ste optimista da će se nešto promijeniti? Postoji li mogućnost da se ubrza proces integracije koji je, čini se godinama zaglibio?
“Kreatori rata ne mogu biti kreatori mira, a na našim prostorima su te destruktivne opcije još uvijek i te kako jake. I svako približavanje integracijama u Evropsku uniju je do sada čak i nelatentno sabotirano. Jednostavno rečeno, politička elita koja se ekstremno obogatila u ratnom i postratnom periodu na svim stranama se koordinisano suprostavljala svi normativima Evropske unije, a naročito vladavini prava i zakonodavstvu pravne države.
Kada taj politički roster nestane sa političkog terena, glavna pitanja Zapadnog Balkana će se početi rješavati. I naravno da sam optimista da točkove iz tog gliba možemo izvesti na savremenu evropsku saobraćajnicu.
Da li ste zabrinuti da nakon tektonskih geopolitičkih prestrojavanja do kojih je došlo napadom Rusije u Ukrajini i ohrabrenja koje je izazvala separtističkim pokretima svuda, može doći u pitanje Dejtonski ugovor koji zapravo i dalje reguliše političke funkcije u vašoj zemlji?
“Agresija Rusije na Ukrajinu je znatno pojačala intenciju vodećih političkih opcija i pojedinaca u BiH koje i ne krije svoj narativ i aktivnost prema disoluciji države kao krajnjem cilju. Iste te strukture konstantno povezuju i prave spojene posude rješavanja kosovskog problema sa statusom Bosne i Hercegovine.
Iako smatram da je Dejtonski sporazum davno prevaziđena forma, mislim da nema trenutno opasnosti za upitnost tog akta. Ne treba zanemariti činjenicu da plemenska polarizacija i etnička homogenost na svojim arealima mnogima odgovaraju u Bosni i Hercegovini, a upravo im to dejtonsko uređenje i te kako to omogućava.
Novi ljudi, nove politike, nova atmosfera i pristupi otvorenim pitanjima su jedini put od dejtonske ka briselskoj Bosni i Hercegovini.
Da li je portfolio kojim upravljate direktno povezan sa potrebom za potrebom za pronalaženje stranih direktnih investicija i uspostavljanjem kulture ekstroverzije u finansijskom sektoru? Grčka je oduvijek bila strateški ekonomski “igrač” na Balkanu. Hoćete li promovisati i dalji razvoj grčko- bosanskih ekonomskih odnosa?
“Nemamo puno vremena da utvrdimo pravo činjenično stanje koje nam ostavlja prethodna Vlada FBiH, pa samim tim nam je presjek situacije još nejasan, a i trenutni raspoloživi portfolio. Ali, bez obzira na to, neupitna je potreba za stranim investicijama. Značajni vlastiti resursi i kapaciteti su tu, te imamo šta ponuditi potencijalnim investitorima.
U okviru Programa rada Vlade FBiH smo stavili akcenat na uklanjanje trenutnih administrativnih barijera, a u okviru toga je kultura ekstroverzije i transparentnosti pristupa svim informacijama ključan segment.
Odnosi Grčke i Bosne i Hercegovine su prijateljski i bez otvorenih pitanja.
Smatram da je tu veliki potencijal za saradnju, te je mnogo iznad trenutne konekcije koji pretežno obuhvata samo neke oblasti turizma.
Svakako ću, osim kao resorni ministar, i kao potpredsjednik Vlade FBiH intenzivirati grčko-bosansko prijateljstvo i saradnju u svakom smislu.
(Raport)
(114)