Iako se zbog nepredvidivosti Trumpove politike, rasta desnice u Evropi pokušava stvoriti narativ da bi Dodikov separatizam imao podršku, to je daleko od istine…

 

 

 

Režim Milorada Dodika, uz podršku zvaničnog Beograda, godinama nasrće na ustavni poredak Bosne i Hercegovine. Udar je intenziviran nakon prvostepene presude koju mu je izrekao Sud BiH zbog krivičnog djela nepoštivanje odluka Visokog predstavnika, osudivši ga na godinu zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja.

 

 

Dodik je i ranijih godina povlačio antiustavne poteze, prijetio, vrijeđao, povlačio se, pa ponovo kretao u napad. Ovaj put će, po svemu sudeći, ići do kraja. Ponaša se kao ranjena zvijer jer su ugroženi njegova vlast, politička karijera i poslovno carstvo. To ga je natjeralo da pokuša ubrzati realizaciju planova zacrtanih u Deklaraciji svesrpskog sabora, piše Stav.ba.

 

 

 

 

 

 

Krenuo u opasnu avanturu koja na kraju neće koštati samo njega. Koštat će i njegove saradnike. Vrlo moguće i Republiku Srpsku. Dodik je želio ući u historiju kao čovjek koji je uspio da otcijepi entitet RS od Bosne i Hercegovine. Moglo bi mu se desiti da ga pamte kao grobara RS.

 

 

Iako su njegove izjave i potezi često kontradiktorni, ovaj put je najavio da ide do kraja. Najavio je niz konkretnih poteza. Prve je već povukao izglasavanjem neustavnih zakona u NSRS kojima “zabranjuje djelovanje” Suda i Tužilaštva BiH, te VSTV-a i SIPA-e na području entiteta RS, što je najdirektiniji udar na ustavno-pravni poredak BiH i Dejtonski mirovni sporazum.

 

 

S obzirom na to da se mnogi pitaju šta slijedi i da li su institucije BiH dovoljno jake da savladaju separatistu iz Laktaša, ponudit ćemo dva scenarija i nekoliko mogućih situacija.

 

 

 

Najrealniji scenario

 

 

Šta nakon što je NSRS izglasala zakone kojima zabranjuje djelovanje državnih institucija na području RS?

 

– Uslijedit će apelacije Ustavnom sudu BiH koji će proglasiti ništavnim usvojene zakone u entitetu RS. Zakone može poništiti i visoki predstavnik. Nepoštivanje odluka Ustavnog suda, ali i nepoštivanje odluka visokog predstavnika su krivično djelo.

 

 

Šta ako Dodikov režim odbije da provodi odluke Ustavnog suda BiH i nastavi primjenjivati neustavne zakone?

 

– Dodik i njegovi saradnici počinit će krivično djelo napad na ustavni poredak Bosne i Hercegovine (zaprijećena kazna od najmanje pet godina zatvora). Imunitet od ovog krivičnog djela neće imati ni članovi Vlade RS, kao ni poslanici u NSRS-u, jer je OHR-ovim izmjenama Krivičnog zakona BiH dopunjena odredba koja se odnosi na napad na ustavni poredak. Ranije je za počinjenje ovog djela bilo neophodno da se zaprijeti silom ili ona upotrijebi, a sada se krivičnim djelom smatraju i sve druge protivpravne aktivnosti. Tužilaštvo BiH mora procesuirati sve osobe koje učestvuju u tome.

 

 

Šta ako Dodik i ostali optuženi odbiju da se odazovu pozivu Tužilaštva?

 

– Moraju biti privedeni.

 

 

Šta ako čelnici i službenici SIPA-e ili Sudske policije odbiju da izvrše naloge Tužilaštva BiH?

 

– Počinit će krivično djelo i biti smijenjeni. U slučaju takvog postupanja službenika nižih nivoa uslijedile bi suspenzije i otkazi.

 

 

Šta ako/kada presuda protiv Dodika postane pravosnažna, a on odbije da je provodi?

 

– Počinit će nova krivična djela. Bit će priveden. Ukoliko pobjegne iz BiH za njim će biti raspisana Interpolova potjernica i sve zemlje će imati obavezu da ga uhapse i isporuče BiH.

 

 

Šta ako MUP RS ili neko drugi silom pokuša spriječiti Dodikovo privođenje ili privođenje drugih osoba koje odbijaju da se odazovu pravosudnim institucijama?

 

 

– Počinit će niz novih krivičnih djela, od napada na službenu osobu, do oružane pobune, za šta su zaprijećene kazne dugotrajnog zatvora, čak do 45 godina.

 

 

Šta ako se zbog prijetnji krivičnim gonjenjem iz RS-a Srbi imenovani i zaposleni u Tužilaštvu, Sudu, VSTV-u i SIPA-u dobrovoljno naspuste te institucije?

 

– Čelnici tih institucija imaju zamjenike, sistem će nastaviti funkcionirati, a službenici nižeg ranga će ostati bez dobro plaćenih poslova, ugroziti egzistenciju vlastitih porodica jer ih entitet RS neće moći sve zaposliti, niti ima novca za to. Bit će zamijenjeni drugim činovnicima.

 

 

Šta ako se kadrovi SNSD-a povuku iz državnih institucija, ministarstva, agencija…?

 

– Čelne ljude i u ovom slučaju mijenjaju zamjenici, a njihove pozicije mogu popuniti i kadrovi trenutne opozicije iz RS.

 

 

Šta ako Srbi u institucijama BiH odbiju zahtjeve Dodikovog režima i odupru se njegovim prijetnjama poštujući zakone BiH?

 

– Slijedi Dodikov ubrzani i brutalni pad.

 

 

Najcrnji scenario

 

 

Šta ako MUP RS-a dobije naredbu da silom pokuša spriječiti službenike SIPA-a u izvršavanju zadataka na području entiteta RS?

 

– Odgovorne osobe u MUP-u RS i svaki policajac koji to pokuša čini krivično djelo sprečavanje službene osobe u obavljanju dužnosti i krivično djelo oružana pobuna.  Ukoliko pri tome upotrijebi silu čini krivično djelo napad na službenu osobu, prijeti mu dugotrajna kazna zatvora.

 

 

Šta ako takvi incidenti prerastu u sukob entitetskih i državnih sigurnosnih agencija?

 

– Takvi potezi MUP-a RS tretiraju se kao oružana pobuna. Predsjedništvo BiH je dužno da angažuje Oružane snage BiH. Za angažovanje Oružanih snaga potreban je konsenzus tri člana Predjedništva BiH. Ukoliko bi član Predsjedništva BiH iz RS-a odbijao glasati za angažovanje OSBiH s ciljem ugrožavanja teritorijalnog integriteta, taj čin bi se također mogao smatrati učestvovanjem u pobuni. U svakom slučaju, OSBiH moraju biti angažirane jer je njihova osnovna misija odbrana BiH, zaštita njenog suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti. Onaj ko ugrožava BiH ne može zaustaviti angažiranje OSBiH.

 

 

Šta ako srpska komponenta OSBiH odbije naredbe Predsjedništva BiH?

 

– Provest će je državi lojalni oficiri, a oni koji se suprotstave će biti tretirani kao pobunjenici. Incidenti mogu prerasti u oružane sukobe pri čemu bi država BiH, kao i 1992. godine, bila jedina legalna strana. Sukobi bi vjerovatno bili spriječeni međunarodnom intervencijom EUFOR-a, odnosno NATO-a, jer, uz onaj u Ukrajini, EU ne bi smjela dozvoliti još jedan sukob u svom “dvorištu”.

 

 

Šta ako se Srbija pokuša umiješati u sukob?

 

– Taj čin bi se tretirao kao nova agresija na međunarodno priznatu državu. Uslijedio bi rat, vrlo vjerovatno regionalni. Vjerovatno bi se umiješao i NATO, ali i druge međunarodne sile. Entitet RS bi bio presječen na dva dijela u Brčkom.

 

 

Vučić i Dodik (Foto: Pixsell)

 

 

Ima li Dodik resurse za sukobe i podršku Srba iz RS?

 

– Za rat je potreban novac. Dodik ga nema. Potrebni su i ljudi koji su spremni da idu rat. Po reakcijama građana iz entiteta RS se može prosuditi da niko ne želi rat. Dodik nema ni politički konsenzus, jer se njegovim potezima protivi kompletna opozicija.

 

 

Da li bi Dodik mogao naći međunarodne saveznike u slučaju eskalacije, da li mu geopolitički kontekst ide na ruku?

 

– Iako se zbog nepredvidivosti Trumpove politike, rasta desnice u Evropi pokušava stvoriti narativ da bi Dodikov separatizam imao podršku, to je daleko od istine. Podržali bi ga Srbija i Rusija. Možda i Mađarska. Protiv sebe bi imao državu BiH i njene legalne institucije, EU, SAD, NATO, EUFOR ali i jak blok muslimanskih država poput Turske, Saudijske Arabije, Katara, Egipta, Irana, Pakistana… Situacija za ekspanzionističku velikosrpsku politiku mnogo nepovoljnija od one iz 90-ih godina. Nema JNA, Vučić jedva da kontroliše situaciju u Srbiji, muslimanske zemlje su mnogo jače i bolje pozicionirane na geopolitičkoj karti nego prije 30 godina.

 

 

Šta ako se nakon prvih incidenata ili sukoba i eventualnog ulaska EUFOR-ovih snaga između sukobljenih strana stanje smiri i pretvori u još jedan “zamrznuti konflikt” kakvih ima diljem svijeta?

 

– Zamrznutih konflikta ima na periferijama, ali ne i u srcu Evrope. EU i Zapad to sebi ne mogu dopustiti, naročito u sukobu čija je geneza potpuno jasna, koji se završio presudama Međunarodnog suda prava i Haškog tribunala protiv njegovih organizatora i izvršilaca, koji je prepoznat rezolucijama UN-a, gdje jedna strana pokušava na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici dovršiti Karadžićeve i Mladićeve ratne ciljeve.

 

Rukovodstvo RS, zatim struktura vlasti koja ga eventualno prati, i na kraju i sam entitet bili bi postupno izloženi nepodnošljivom pritisku u vidu sudskih procesa, naloga za privođenje i hapšenje, međunarodnih potjernica, izostanka investicija i kredita, ubrzanom ekonomskom i svakom drgom potpunuću. Smanjivao bi se broj zaposlenih, ekonomija bi slabila, plate i penzije bi se smanjivale, na kraju izostajale. Raslo bi nezadovoljstvo građana entiteta RS, koji bi se svaki dan pitali čemu i kome je trebao ulazak u slijepu ulicu.

 

Distrikt Brčko, čija teritorija trenutno pripada i jednom i drugom entitetu, odlukom Arbitražnog tribunala bio bi u cijelosti dodijeljen Federaciji BiH. Takvu mogućnost su prije nekoliko dana najavili iz OHR-a, nakon konsultacija sa predsjedavajućim arbitrom Clintom Villiamsonom. Time bi entitet RS bio podijeljen na dva dijela.

 

 

 

(SB)

(1339)

MILORAD PROTIV DRŽAVE BiH: Dva su moguća scenarija, u oba će stradati Dodik, a možda i RS