“U ovako teškoj atmosferi, mi ćemo, to što sve znam da govorim u ime cijele Trojke, profesionalno i pošteno od rada do kraja. Za to imamo pravo se nadati nekom dobrom rezultatu”, stav je Konakovića.
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković s margina Antalya Diplomacy Foruma poručuje, kako je ovo još jedna prilika za promociju Bosne i Hercegovine i pozitivnih rezultata koji su postignuti, dok istovremeno ima i stvari koje ne idu u najboljem smjeru.
Konaković je za N1 komentarisao i činjenicu da je na ovaj Forum pozvan Milorad Dodik kao predsjednik Republike Srpske, ali ne i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara.
“Potpuno se slažem s opravdanosti tog pitanja i žao mi je što ovdje nema i predsjednice Federacije BiH. Dakle, to bi bila puna i potpuna slika. S druge strane, gdje god je moguće da medijator i vanjskopolitički prijatelj Bosne i Hercegovine mogu doprinijeti rješavanju nekih naših teških pitanja, jer zaista mi znamo u kakvom ambijentu teškom političkom živimo zbog teške historije. Pa evo, skore agresije na Bosnu i Hercegovinu, ali i nekih vijekova tih problema. Meni ne smeta. Mislim da se Dodik nekom svojom mukom onom što on pokazuje, nekom svojom energijom uspio se zapravo pozicionirati u Turskoj, bolje nego neki drugi, čak i bošnjački političari. I to je nešto što ja ne volim. Taj pristup, o kojem mi tamo, gdje je on uspio napraviti neki prodor na međunarodnu scenu, te ljude okrivljuje, umjesto da napravimo sličnu stvar. Mi koji imamo neku energiju da zapravo uzvratimo istom mjerom. Ako ćemo tako govoriti o interesima Milorada Dodika. Ja mislim da taj interes Turske u ovom cijelom procesu može biti pozitivan. Da njihove dobre veze sa Srbijom i predsjednika Erdogana s predsjednikom Vučićem, pa i ovaj dobar odnos s Dodikom, može u nekom momentu doprinijeti stabilizaciji odnosa. Ne mislim da Turska ikada u tim sastancima s Miloradom Dodikom radi bilo šta na štetu države Bosne i Hercegovine. Ja to podržavam”, kaže Konaković.
“Bolje karte od Dodika”
Konaković tvrdi i da se sastanci državne koalicije snimaju kako ne bi došlo do nesporazuma među partnerima, ali smatra da ne bi trebalo objavljivati te snimke zbog kolegijalnosti.
“Na sastancima je znalo biti mučno. Meni se na te sastanke uglavnom ne ide raspjevano, na te susrete s predstavnicima SNSD-a i HDZ a, znajući što nas tamo čeka, ali mi smo ipak išli žrtvujući, možda čak i politički kredibilitet i lične bodove i glasove. To me ne zanima, uspjeli smo ono što niko prije nas nije, a da budem sad potpuno neskroman. Samo je Trojka novi faktor politički u ovoj konstelaciji odnosa, svi drugi akteri su stali. Dakle, ta nova postavka stalnog razgovora dijaloga, niste nikada imali blokade. Znate da je ovo zemlja blokada u kojoj svako malo neko neće na parlament, neće na Vijeća ministara. Primaju se plate. Ništa se ne radi. Dolazili smo nakon teških svađa, razgovarali nakon teških svađa, i što je najvažnije usvojili veliki broj, rekordan broj dokumenata, zakona, podzakonskih akata, budžeta, okvira planova. U ovako teškoj atmosferi, mi ćemo, to što sve znam da govorim u ime cijele Trojke, profesionalno i pošteno od rada do kraja. Za to imamo pravo se nadati nekom dobrom rezultatu”, stav je Konakovića.
Kada je u pitanju Dodikova secesionistička politika, Konaković kaže da je ona u neku ruku i dobrodošla, jer pomaže nekim evropskim liderima da se suoče sa stvarima i dešavanjima u BiH koja možda i ne razumiju najbolje.
“Ovo bi bilo najbolje vrijeme da se obračuna samo s tim secesionističkim pokušajima. Kad bi on kojim slučajem formalno krenuo u takvu vrstu odluke, otvorio bi prostor za ozbiljno brzo djelovanje parlamenta u Sarajevu, koji bi mogao donijeti važne krupne odluke. Možda čak i odluku o stupanju u NATO s potpunim dignitet i integritetom, s činjenicom da možda u tom trenutku ne kontrolira ćemo dio neke teritorije u Bosni i Hercegovini, ali je suverena vlast s centralom, centralna vlast u Sarajevu. Moglo bi se danas, neki scenario koji već viđamo u Moldaviji, koja taj dio svoje teritorije ne kontrolira, a donosi odluke Ukrajine koja je sada, dakle, okupirana od strane ruskog agresora. I to je nešto što bismo mogli, kako bi rekao, boljim kartama, trenutno puno boljim kartama od Dodika, dovesti do kraja. U interesu države Bosne i Hercegovine, ali bismo izgubili ovu ogromnu priliku ekonomskog razvoja, Bosne i Hercegovine i ostanka mladih ljudi, a vrlo moguće i povratka mladih ljudi u svoju zemlju, što u ovom trenutku, ja barem stavljam, u prvi plan”, jasan je Konaković.
Politička realnost
Još jedno aktuelno pitanje i pitanje južne interkonekcije koja bi trebala ići preko Hercegovine. Nakon pisma koje je dobio zajedno s hrvatskim kolegom, Konaković kaže da ima prijedlog za HDZ i Dragana Čovića koji bi riješio ovo pitanje na bezbolan način.
“Mi smo ponudili nekoliko modela, nekoliko rješenja. BH Gas kao institucija koja treba, a mora iskontrolirati ovaj proces do kraja, može doživjeti neku brzu transformaciju sa jednim od ogranaka svog poduzeća u Hercegovini koja bi mogla brinuti o tim hercegovačkim interesima, nikako etničkim nacionalnim ili stranačkim jer je to važan energent za razvoj privrede i za, naravno, građane koji žive, tako da mislim da ta rješenja u kojima bi u BH Gasu u menadžmentu i Upravnom odboru i Nadzornom odboru stvari sjedili predstavnici Hercegovine. Jednostavno rješenje i implementacija tog procesa. Mi nismo spremni na daljnja etnička cijepanja svih mogućih procesa u Bosni i Hercegovini. Naprotiv, mislimo da građanskog mora biti puno više u odnosu na etničko. I nadam se da će kolege iz HDZ a vrlo brzo shvatiti tu političku realnost, a i važnost ovog projekta, koji je i Americi i Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini važan, i da će oni na pravi način artikulirati neke svoje zahtjeve, ali ne unoseći dalji ovaj etnički koncept tamo gdje ga vjerovatno ne bi trebalo biti”, poručuje Konaković.
Kako će se riješiti svi navedeni problemi i da li će optimizam koji imaju bh. političari biti pretvoren u konkretan rezultat za nekoliko sedmica, pokazat će sjednica Evropskog vijeća koja je sazvana za 21. i 22. mart, a do koje im preostaje dosta napornog rada i “sastanaka na koje ne žele ići”.
(N1)
(451)