Poručuje da neutralnost i pasivnost u ovim okolnostima nisu opcija.
Pretpostavke da je Trumpova ekonomska i sigurnosna politika i fokus isključivo usmjeren prema Kini potvrđuje eskalacija carinskog rata između Washingtona i Pekinga koji je počeo noćas iza pola noći. Miro Kovač, bivši ministar vanjskih poslova RH-a, rekao je u Studiju 4 kako, umjesto mira u Ukrajini i na Bliskom istoku, SAD pod Trumpom fokus stavlja na ekonomski oporavak i razbijanje saveza Kina–Rusija–Iran, sve u službi očuvanja globalne dominacije.
Miro Kovač ističe da je američko-kinesko natjecanje ušlo u novu fazu te da carinske mjere SAD-a, uvedene pod Trumpom, predstavljaju pokušaj obrane američke ekonomske i vojne nadmoći. S obzirom na godišnji deficit od 2000 milijardi dolara (7% BDP-a) i pad domaće proizvodnje, SAD nastoji vratiti industriju iz Azije i ojačati vlastito tržište.
Trump, kaže Kovač, djeluje odlučno i bez obzira na mišljenje ostatka svijeta. Premještanje proizvodnje u SAD već razmatraju i neka europska poduzeća. Ove promjene, iako bolne, mogu dugoročno utjecati i na sigurnosne odnose, osobito u Indopacifiku i oko Tajvana.
Trumpove carine i geopolitički ciljevi SAD-a
Trumpovi savjetnici vjeruju da bi carine od 104 % na kineske proizvode mogle prisiliti Peking na pregovore, iako je Kina spremna na dugotrajno trgovinsko iscrpljivanje. Umjesto brzog prekida rata u Ukrajini ili mira na Bliskom istoku, prioritet SAD-a je izbjegavanje recesije i očuvanje globalnog utjecaja. Amerika nastoji pronaći modus vivendi s Rusijom, surađivati na Arktiku i u Aziji, te oslabiti osovinu Kina–Rusija–Iran–Sjeverna Koreja. Cilj je udaljiti Rusiju od Kine i tako razbiti savez koji prijeti američkoj dominaciji. Sve je podređeno strateškim interesima SAD-a.
Amerika i Rusija tiho pregovaraju, fokus se prebacuje na Kinu
Iako rat između Ukrajine i Rusije traje, sve je manje u fokusu javnosti – carinski rat s Kinom preuzeo je glavnu pozornost. Iza kulisa, Amerikanci i Rusi vode tihe pregovore. Uključeni su ljudi iz biznisa, poput Trumpovog suradnika Stevena Whitkoffa i ruskog financijaša Kirila Dimitrijeva. Razgovara se o mogućoj suradnji na Arktiku, mineralima, pa čak i o obnovi Sjevernog toka 2 – uz američki kapital.
Amerika zasad ne zaustavlja ruske vojne operacije, vjerujući da dogovor s Moskvom može smanjiti pritisak i otvoriti prostor za obračun s Kinom. Trump i njegovi suradnici smatraju da je globalizacija oslabila zapadna društva i ojačala protivnike poput Kine. Zato žele promijeniti sustav – zaštititi granice, obnoviti tradicionalne vrijednosti i učiniti američko društvo otpornijim.
Tiho preslagivanje regije: Hrvatski interesi i opasnosti koje stižu sa sjevera i istoka.
Nedavni sporazum o vojnoj suradnji između Mađarske, Srbije i Republike Srpske, koji prolazi gotovo nezapaženo u domaćim medijima, otvara brojna pitanja. Kako je moguće da članica NATO-a potpisuje vojni savez sa zemljom izvan saveza i entitetom koji nije međunarodno priznata država?
U nekim drugim vremenima to bi izazvalo veliku pozornost, no danas se čini da se pravila tumače selektivno – tko je jači, taj kvači, Mađarska, Srbija i Republika Srpska koriste trenutak globalne nesigurnosti kako bi se pozicionirale, često u koordinaciji s Moskvom.
Česti susreti Orbána, Vučića i Dodika s Putinom bez javne kontrole dodatno zabrinjavaju. Ti dogovori mogu imati dugoročne posljedice i za Hrvatsku, rekao je.
Naglašava kako Hrvatska mora jačati vlastiti suverenitet – odbrambeno, energetski i prehrambeno – te ostati budna u zaštiti svojih interesa.
Republika Hrvatska ima ono što je rekao Ivo Pilar, poziciju geopolitičke amfibije. Kada pogledate kako je zemlja Republike Hrvatske, znači Hrvatska mora biti otporna, mora biti budna i ne smije se bojati artikulirati svoje nacionalne interese kao što ih i drugi artikuliraju, naravno u onoj mjeri u kojoj je to moguće. I mora jačati svoju, rekao sam, obrambenu sposobnost i samodostatnost u onoj mjeri u kojoj je to moguće jer su vrlo teška vremena.
“Hrvatska mora voditi računa o vlastitim interesima u BiH”
Premijer RH Andrej Plenković se izjasnio protiv bilo kakvog separatizma u BiH.
-Sasvim je logično da svaka zemlja štiti svoje interese. Hrvatski interes je očuvanje stabilnosti na jugoistoku Europe i ravnopravnost Hrvata u BiH kao jednog od tri konstitutivna naroda. Svaki ozbiljniji potres u BiH izravno bi utjecao na hrvatsku sigurnost i gospodarstvo. Zato Hrvatska mora čvrsto, ali promišljeno zastupati svoje stavove, bez oklijevanja i s jasnim ciljem – zaštititi Hrvate u BiH i spriječiti moguće destabilizacije u susjedstvu, kaže Kovač.
Ističe da ostaje za vidjeti kako će BiH biti uređena u budućnosti – hoće li zadržati sadašnje ustrojstvo ili će doći do preustroja. No, prema njegovom mišljenju, hrvatski interes mora biti jasan i postojan: Hrvati u BiH moraju biti ravnopravni kao jedan od konstitutivnih naroda. Smatra da je važno o tome otvoreno govoriti, a trenutne napade koji dolaze od strane bošnjačkih političkih aktera ocjenjuje vrlo nekorektnima.
U BiH treba nastaviti štititi Hrvate kao konstitutivan narod, jer stabilnost susjedstva izravno utječe na hrvatsku sigurnost i gospodarstvo.
U svjetlu pregovora o izbornom zakonu i pokušaja političkih blokada, jasno je da Hrvatska mora još odlučnije artikulirati i braniti svoje nacionalne interese. Takvo ponašanje smatra vrlo nekorektnim i naglašava da je to jasna poruka Hrvatima i Hrvatskoj da moraju biti čvršći u zaštiti svojih interesa, kazao je.
Poručuje da neutralnost i pasivnost u ovim okolnostima nisu opcija.
(SB)
(308)
