Kritičar Bazdulj koncilijantno upozorava da „postoje jednostavno neki termini koje u javnom prostoru ne treba koristiti, naročito u mirnodopsko vreme. Tužno je, naime da se danas vrhunski intelektualci spuštaju na ratni nivo Baje Malog Knindže”
Knjiga „Alija – ulema ili balija?“ čiji su (ko)autori Nenad Kecmanović i Darko Tanasković, koja je objavljena prije mjesec i pol dana, nije, po svemu sudeći izazvala onoliko zanimanje javnosti koliko su, vjerovatno, očekivali njeni autori i izdavač, beogradska „Laguna“.
U prilog tom zaključku govori to što se uporedo sa printanim izdanjem knjige pojavilo i njeno pdf izdanje koje se nedjeljama (piratski, ciljano) besplatno dijeli preko društvenih mreža. Knjiga se „šakom i kapom“ besplatno dijeli kao poklon gledaocima srbijanskih televizija.
Autorima i izdavaču svakako nije u prilog išlo ni to što se knjiga pojavila u jeku studentskih i građanskih protesta u Srbiji koji su pažnju javnosti usmjerili u sasvim drugom pravcu od vanjskih tema i antisrpskih zavjera, kojima je posvećen ovaj razvikani publicistički pamflet tabloidnog naslova.
KAD JE BAL, NEK’ JE BALIJA!
U jednoj od rijetkih recenzija knjige u Srbiji, Muharem Bazdulj, pisac i kolumnista, upravo je to – neprikladan i uvredljiv naslov – spočitao autorima knjige u prikazu na portalu Euronews.rs. Bazduljev kritički sud je unekoliko predstavljao iznenađenje, jer on nakon odlaska iz Bosne u Srbiju nije krio bliskost sa krugom bivših Sarajlija koji su se okupljali oko profesora Nenada Kecmanovića (Emir Kusturica, Ljiljana Smajlović, Nenad Janković…).
Zahvaljujući čvrstoj pozicioniranosti u tom utjecajnom političko-medijsko-umjetničkom miljeu Bazdulj je, pored ostalog, izabran za člana Upravnog odbora Radio-televizije Srbije, a odnedavno i urednika u Dokumentarnom programu RTS-a. Istovremeno, višegodišnji urednik Kulturno-umetničkog programa RTS-a je Vladimir Kecmanović, sin jednog od autora knjige o Aliji Izetbegoviću.
U svom prikazu knjige, Muharem Bazdulj najprije upućuje kurtoazne komplimente dvojici profesora, Tanaskoviću i Kecmanoviću. Prvom, „verovatno najznačajnijem savremenom orijentalisti i malo šire“, i drugom, „politologu i publicisti sa iskustvom i biografijom skoro bez presedana“.
Nakon toga on prigovara autorima na („blago rečeno) neopreznosti pri izboru naslova“ (knjige). „Termin „balija“ unatoč ovakvoj, ili onakvoj njegovoj etimologiji ili istoriji, danas u svakodnevnom vernakularu označava jedino i isključivo uvredu na etničkoj, nacionalnoj ili verskoj osnovi“, piše Muharem Bazdulj.
On dalje nastavlja u istom kritičkom tonu. „Reći nekom Bošnjaku da je balija je kao da kažeš Hrvatu da je ustaša, odnosno Srbinu da je četnik, što će reći iz svoje pozicije želiš da ga uniziš ili degradiraš.
Pokušavam da zamislim situaciju gdje bi istaknuti bošnjački akademski radnici napisali biografiju srpskog političara pod naslovom „Nikola Pašić, državnik, ili četnik?“. Ili kad bi bilo ko napisao knjigu „Dizrail Bendžamin: premijer ili Čivutin?“ Da odem i korak dalje, nezamislivo mi je da čak i najbizarniji opozicioni tabloidac napiše tekst (a nekamoli knjigu) s naslovom „Brnabić Anči: vodi Skupštinu, ili se lezbači“.
NIJE „NEOPREZNOST“ NEGO PROMIŠLJENA PROVOKACIJA
Kritičar Bazdulj koncilijantno upozorava da „postoje jednostavno neki termini koje u javnom prostoru ne treba koristiti, naročito u mirnodopsko vreme. Tužno je, naime da se danas vrhunski intelektualci spuštaju na ratni nivo „Baje Malog Knindže“ („Ne volim te Alija zato što si balija“).
Bazdulj konstatira da je to (neprimjeren, uvredljiv naslov knjige „vrhunskih intelektualaca Tanaskovića i Kecmanovića“) „još mnogo tužnije nakon što se čitalac uveri da je knjiga suštinski negacija vlastitog naslova“.
Na ove primjedbe njegovoj (i Kecmanovićevoj) knjizi odgovorio je vrlo brzo Darko Tanasković u jutarnjem programu „TV Happy“. Na pitanje, odnosno konstataciju voditelja Milomira Marića da naslov „Alija: ulema ili balija“, vrijeđa nacionalna osjećanja Bošnjaka, ali i da naziv Republika Srpska također vrijeđa Bošnjake, Tanasković je odgovorio:
„Njima Srbi ,uopšte, vređaju bošnjačka osećanja!“
Potom je nastavio objašnjavati kako je odabran upravo taj naslov za knjigu, demantirajući ocjenu Muharema Bazdulja da je on bio posljedica „neopreza“ autorskog tandema.
„Kad smo se moj dragi prijatelj i kolega Nenad Kecmanović i ja dogovorali o pisanju ove knjige, razgovarali smo i o mogućem naslovu. I onda smo se dogovorili da bude ovaj, u izvesnom smislu provokativan naslov. „Alija, ulema ili balija“ ne samo što se lepo rimuje, nego to jeste suština. Mi smo nastojali u meri u kojoj je moguće objektivno da pokažemo ko je u stvari bio Alija Izetbegović između te dve recepcije njegove ličnosti.
Jedna da je bio veliki ulema, islamski mudrac, naravno i državnik i druga, da je bio balija. Zna se šta znači balija, jedan priprosti musliman iz Bosne i Hercegovine. Nismo mi rekli da je on „ulema“, ili da je „balija“ nego ga tako doživljavaju, pa smo mi hteli, onoliko objektivno koliko mi to možemo, da pokažemo šta je on bio.
Naravno da je ovo „balija“ izazvalo reakciju koju smo očekivali, jer u svim dosadašnjim prikazima knjige više se piše o tom naslovu nego o sadržini knjige koju očigledno većina onih koji su pisali o njoj nisu ni pročitali“, kazao je Darko Tanasković.
(SB)
(329)