Mnogi se pitaju je li došao kraj masovnom turizmu u Europi..

 

 

Piše: Tomislav Šoštarić

 

Papa Franjo je danas u Veneciji pozvao na brigu za “naš zajednički dom” i upozorio na opasnost od masovnog turizma i utjecaja na okoliš. Na misi pred oko 10.000 vjernika okupljenih na Trgu sv. Marka, 87-godišnji Jorge Bergoglio je na sunčani dan izgledao živahno i u dobroj formi, nakon što je zbog narušenog zdravlja u vrijeme Uskrsa bio vidno umoran.

 

Nakon što je posjetio ženski zatvor na otoku Giudecci, Papa je služio misu na Trgu sv. Marka. Navodeći “očaravajuću ljepotu” Venecije, Franjo – koji je ekologiju učinio središnjim ciljem svog pontifikata – naveo je “mnoge probleme koji mu prijete”, uključujući klimatske promjene, “krhkost kulturne baštine” i prekomjerni turizam.

 

“Venecija je sjedinjena s vodom na kojoj počiva. Bez brige i zaštite tog prirodnog okoliša, mogla bi prestati postojati”, upozorio je Papa u propovijedi. “Potrebno je da naše kršćanske zajednice, naše gradske četvrti, naši gradovi, postanu gostoljubiva, uključiva mjesta. A Venecija, koja je oduvijek bila mjesto susreta i kulturne razmjene, pozvana je biti znakom ljepote dostupne svima, počevši od najmanjih, znakom bratstva i brige za naš zajednički dom”, dodao je.

 

A upravo je Venecija, koja se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske baštine, ovaj tjedan započela eksperiment s naplatom ulaska turistima u grad od pet eura po danu kako bi spriječila pretjeranu gužvu. Grad je uveo ulaznice za dnevne izlete koje koštaju pet eura za odrasle osobe i vrijede od 8:30 do 16 sati. Ulaznice će biti potrebne za idućih 10 dana i nakon toga za većinu vikenda do sredine srpnja.

 

 

Prosvjedi u Veneciji

 

Stanovnici Venecije, studenti, radnici i vlasnici domova oslobođeni su plaćanja ili rezervacije mjesta, a posjetitelji mlađi od 14 godina i turisti s rezervacijom u hotelima morat će se prijaviti, ali će za njih pristup biti besplatan. No, to nije prošlo i dalje ne prolazi lako.

 

No, odluka da se uvede naplata ulaznice za turiste koji dolaze na dnevne izlete u Veneciji je, za razliku od brojnih drugih destinacija koje se bore s posljedicama masovnog turizma, izazvala bijes velikog dijela lokalnog stanovništva koje je ranije ovog tjedna pokrenulo prosvjed, zbog čega su bile angažirane i policijske snage.

 

“Mogu reći da je gotovo cijeli grad protiv toga. Ne možete nametnuti ulaz u grad. Ovo što rade je pretvaranje u tematski park. Ovo je loša slika za Veneciju”, izjavio je Matteo Secchi, koji vodi aktivističku skupinu Venessia.com.

 

Jednodnevni izletnici prema odluci moraju kupiti kartu online i tada će dobiti QR kod. Oni koji je nemaju moći će je kupiti po dolasku, uz pomoć lokalnih redara, koji će također vršiti nasumične provjere na pet glavnih točaka dolaska. Oni bez karte po novome riskiraju novčane kazne između 50 i 300 eura.

 

No, Venecija nije jedina koja uočava negativne posljedice masovnog turizma. I Kanarski otoci uskoro će postati jedna od destinacija gdje će se naplaćivati dnevna turistička pristojba. Predsjednik Kanarskih otoka, Fernando Clavijo, rekao je da vlada razmatra prijedlog o uvođenju turističke naknade od 3 eura po noćenju za posjetitelje starije od 16 godina.

 

Takve naknade već se naplaćuju na jednako popularnim balearskim otocima kao što su Mallorca, Menorca i Ibiza. Mještani prosvjeduju kako bi se obustavili veliki turistički projekti na Tenerifima, najvećem od španjolskih Kanarskih otoka. Više od 50.000 njih izašlo je prošle subote na ulice Tenerifa u znak protesta protiv turizma na otoku. “To nije poruka protiv turista, već protiv modela turizma koji ne koristi ovoj zemlji i treba ga promijeniti”, rekao je jedan od prosvjednika tijekom marša u glavnom gradu Tenerifa.

 

Prosvjednici traže promjene u turističkoj industriji koja čini 35 posto BDP-a u arhipelagu Kanarskih otoka. Prosvjede je organiziralo dvadesetak ekoloških organizacija uoči vrhunca sezone. “Vlasti moraju odmah zaustaviti ovaj koruptivni i destruktivni model koji iscrpljuje resurse i čini gospodarstvo nesigurnijim”, rekao je Antonio Bullon, jedan od vođa prosvjeda.

 

 

Pobuna na Tenerifima, Francuzi na rubu

 

Organizatori prosvjeda tvrde da golemi priljev turista uzrokuje veliku štetu okolišu, snižava plaće i istiskuje lokalno stanovništvo iz jeftinog pristupačnog smještaja, prisiljavajući desetke ljudi da umjesto toga žive u šatorima i automobilima. “Četrnaest milijuna turista godišnje, a 36 posto Kanaraca na rubu siromaštva”, pisalo je na jednom od transparenata.

 

No, stvar ne prestaje ni tu. The Local je prenio kako se najpopularnije turističke destinacije u Europi bore protiv pretjeranog turizma i da te žarišne turističke točke poduzimaju korake da bi se mogle nositi s rastućim brojem posjetitelja. Također se pitaju prijeti li kraj masovnom turizmu u Europi. Čitavi gradovi, mjesta, pitoreskna sela, nacionalni parkovi i područja proglašena svjetskom baštinom diljem Europe poduzimaju mjere za sprječavanje prekomjernog turizma, a ti potezi nikako nisu bez kontroverzi.

 

 

 

Prosvjed na Tenerifima

 

 

 

The Local donosi i popis nekih od najzvučnijih destinacija u Europi kojima se masovna navala turista popela ‘preko glave‘.

 

U Veneciji, jednom od najpopularnijih svjetskih turističkih odredišta, 3,2 milijuna posjetitelja prenoćilo je u povijesnom središtu tijekom 2022. godine, što je zapanjujuća brojka od tek 50.000 domaćih stanovnika koji žive na tom uskom području.

 

Godine 2021. grad je već zabranio velike brodove za krstarenje i zbog zabrinutosti oko utjecaja velikih brodova na okoliš za grad. Venecija je također uvela porez za noćenje posjetitelja.

 

Francuska je također zabrinuta zbog pretjeranog broja turista, odnosno činjenice da milijuni njih godišnje posjećuje samo nekoliko mjesta – Pariz, Mont-Saint-Michel i nacionalni park Calanques u blizini Marseillea.

 

Promidžbenom kampanjom tamo se poziva posjetitelje da razmisle o odlasku na druga mjesta ili posjetima izvan špice sezone. Prošle zime pariški je metro bio oblijepljen plakatima koji pozivaju ljude da posjete Mon-Saint-Michel zimi, kada su manje gužve.

 

Postoje i proaktivnije mjere – nekoliko internetskih turističkih stranica uvodi ograničenje broja posjetitelja. Calanques, otoci Bréhat i Porquerolles te nekoliko mjesta na otoku Korzici uveli su godišnje kvote turista tijekom ljetne sezone, a svi se posjeti sada moraju rezervirati unaprijed.

 

 

Prekipjelo i Barceloni i Amsterdamu

 

Druge stranice nemaju službenu kvotu, ali neke su otvorene samo za unaprijed rezervirane posjetitelje, dok je za druge popularne stranice rješenje rezervirati unaprijed kako bi se izbjeglo otkazivanje termina. Svima koji tijekom ljeta razmišljaju o posjetu turističkim točkama kao što su Eiffelov toranj, muzej Louvre ili palača Versailles, preporučuje se da unaprijed rezerviraju ulaznice.

 

U Barceloni, glavnom gradu španjolske regije Katalonije, Ada Colau, ljevičarska bivša aktivistica za stambena prava koja je bila gradonačelnica od 2015. do lipnja 2023. godine, obračunala se s ilegalnim iznajmljivanjima na Airbnb-u zbog optužbi da su lokalno stanovništvo izbacili s tržišta nekretnina.

 

Grad je također ograničio ulazak turističkih skupina na povijesnu tržnicu La Boquería, posebno u vrijeme najveće kupnje. U cijelom središtu grada organizirane skupine ograničene su na najviše 20 osoba, a vodiči ne smiju koristiti razglas. U 2023. broj turista koji su se prijavili u hotele, privatni smještaj i hostele manji je za 6,9 posto u usporedbi s podacima iz 2019. godine, prema podacima Gradskog vijeća.

 

Amsterdam se već dugo pokušava riješiti reputacije razularenih momačkih zabava, droge i seksa, čemu se djelomično pripisuje priljev od oko 20 milijuna posjetitelja godišnje. Godine 2023. pokrenuta je kampanju na internetu čiji je cilj obeshrabriti mlade Britance da putuju u Amsterdam kako bi pušili droge ili se napijali do besvijesti s porukom da se “drže podalje” ili riskiraju uhićenje.

 

 

 

Dubrovnik

 

 

 

Amsterdam je prošlog tjedna najavio zabranu otvaranja novih hotela i namjerava prepoloviti broj riječnih kruzera u roku od pet godina. Također, prošle godine odlučili su zabraniti pušenje kanabisa na ulicama četvrti ‘crvenih svjetiljki‘.

 

U Austriji je selo Hallstatt s tek 750 stanovnika, nedaleko od Salzburga, prošle godine izazvalo bijes turista kada su njegovi stanovnici podigli ogradu na poznatom vidikovcu kako bi odvratili ljubitelje selfija.

 

Nakon oštre reakcije na društvenim mrežama, to je selo – koje je također UNESCO-va baština – uklonilo je ogradu, ali znakovi podsjećaju posjetitelje da u tišini uživaju u tom mjestu.

 

Stanovnici su također prosvjedovali, tražeći obuzdavanje turizma u selu, koje u jeku sezone dnevno posjeti čak 10.000 ljudi. Mještani žele ograničiti broj posjetitelja i zabraniti turističke autobuse u gradu nakon 17:00 sati.

 

 

I Hallstatt, Salzburg i Dubrovnik na popisu

 

Nedaleko od Hallstatta, Salzburg, grad poznat po klasičnoj glazbi, holivudskim klasicima i božićnim pjesmama, također se počeo žaliti na masovni turizam i opasnost da ga “preplavi masovni dolazak turisti i dnevni izletnici”.

 

“Želimo samo one koji prenoće”, poručila je šefica turističkog ureda grada Christine Schönhuber. Taj grad na zapadu Austrije tek treba poduzeti konkretne mjere, ali su iznijeli ideje poput zatvaranja nekih ulica za automobile i zabranu rada suvenirnica. Također razmatraju zatvaranje autobusnog terminala na gradskom trgu Mirabellplatz za tvrtke koje prevoze turiste na jednodnevne izlete, dopuštajući pristup samo onima koji prevoze goste koji prenoće.

 

Idilično švicarsko selo Iseltwald bilo je prisiljeno ograničiti broj turista nakon što su obožavatelji južnokorejske Netflixove hit serije u gomilama pohrlili u njihovu regiju što je izazvalo žestoku reakciju mještana. Iseltwald se često s pravom naziva biserom jezera Brienz. To ribarsko selo nalazi se na lijevoj obali rijeke i jedna je od najmanjih zajednica u kantonu Bern, a mještani bi željeli da tako i ostane.

 

Na kraju, The Local u skupinu megapopularnih turističkih destinacija kojima je puna kapa turista, ubraja i naš Dubrovnik. Taj, kako navode, hrvatski srednjovjekovni grad okružen zidinama, jedan je od najnapučenijih gradova u Europi, s tolikim protokom turista da je ponekad nemoguća šetnja unutar povijesnog Starog grada.

 

Taj jadranski dragulj, kako se navodi, bilježi veliki porast posjećenosti otkako su 2011. godine na njegovim bedemima snimane scene iz serije “Igra prijestolja”. Godine 2023. taj grad od 41.000 stanovnika primio je 1,2 milijuna turista, što je ispod rekorda iz 2019. godine kada je brojka iznosila 1,4 milijuna.

 

Godine 2019. lokalne su vlasti ograničile broj dolazaka kruzera na dva dnevno s ne više od 4000 putnika u jednom trenutku. Također, u gradu je pokrenuta aplikacija koja koristi strojno učenje i vremensku prognozu kako bi predvidjela kada će Stari grad, mjesto svjetske baštine UNESCO-a, biti najprometnije.

 

(Jutarnji list)

(64)

Na ovim slavnim turističkim destinacijama više niste poželjni, među njima je i jedna naša: ‘Klonite nas se!‘