NA POMOLU IZMJENE DAYTONA: U Sarajevu sretni, SRPSKI MEDIJI U DRAMI

Kako se i očekivalo, dolaskom Joea Bidena u Bijelu kuću američka vanjska politika stubokom se mijenja pa i ona koja će obuhvatiti naše krajeve, a pogotovo se to odnosi na sudbinu i budućnost Bosne i Hercegovine te Kosova, kojima će se nova američka administracija ozbiljno posvetiti i mogu se očekivati značajni obrati.

Naime, pred vanjskopolitičkim odborom Zastupničkog doma američkog Kongresa, o preporukama za novu (Bidenovu) američku balkansku politiku nastupili su najbolji poznavatelji ovdašnjih regionalnih prilika – Clintonova državna tajnica Madelaine Albright, politolog Daniel Serwer te jedan od najboljih poznavatelja balkanskog prostora, novinar Januzs Bugajski. Ukratko, SAD će u dogovoru s EU biti prisutniji u regiji te jačati euroatlantske procese tih država, a još više ih udaljavati ponajprije od utjecaja Moskve koja, doduše, ne namjerava samo tako prepustiti Balkan svojim političko-ideološkim zapadnim suparnicima.

Nova američka politika zalagat će se za jedinstvenu i cjelovitu BiH i njezine euroatlantske perspektive, a moguće su (zapravo, predviđaju se) značajne preinake Daytona, a u prvom redu izrada novog ustava koji će jačati središnju vlast, odnosno institucije države BiH te ići prema stvaranju i osnaživanju građanskog društva, a to znači i smanjivanje ili ograničavanje ovlasti entiteta (federalizam nitko ne dovodi u pitanje).

Obuzdavanje secesionističke eskapade

Time bi se trebala okončati ili makar jasno ograničiti dosadašnja “etnička demokracija” koja je iscrpila sebe i dovela BiH u stanje nefunkcionalnosti “punokrvne” države. Prema Danielu Serweru onemogućit će se bilo kakve secesionističke eskapade i prijetnje, jer to jednostavno neće biti moguće, a predlažu se i sankcije za one (u prvom redu se tu misli na Milorada Dodika) koji zagovaraju, pozivaju ili prijete odcjepljenjem Republike Srpske. Nedavno je i američka ambasada u Sarajevu dala naslutiti ovakav razvoj događaja, jer je u svom pismu izričito napomenula da “prekrajanja granica u BiH i bilo kakve secesije” neće i ne može biti.

Ovo su naravno preporuke za novu administraciju, ali vjerojatno će se nova američka politika prema BiH kretati u tom okvirima i gabaritima, a najteže će biti upravo sa smanjenjem “etničkog principa” i zagovaranja da se BiH ne temelji na etničkoj podjeli moći. No, u svakom slučaju SAD i EU će podržavati i jamčiti cjelovitost BiH koju se neće smjeti dovoditi u pitanje, a da to ne podliježe sankcijama i packama.

U Srbiji već pišu o “dramatičnom zaokretu” i kako je Serwer “skuhao” (antisrpski) plan za BiH u kojem se omeđuju prava RS pa čak i da će Vučića ucijeniti da “pusti RS niz vodu”, a da mu već iz Washingtona prijete da će oni, ako on to ne učini, “dovesti na vlast onoga koji će ih poslušati”.

U Sarajevu zadovoljno klimaju glavom govoreći o ” sjajnim vijestima preko Atlantika”, a čini se da i Dragan Čović shvaća da mora mijenjati svoju politiku (od)vezivanja od Dodika, kako ne bi i on potpao pod sankcije te se našao na crnoj listi truble makera te otežao poziciju Hrvatske unutra EU, jer bi ovo trebala biti zajednička politika SAD-a i EU.

SAD ne dovodi u pitanje instituciju visokog predstavnika

SAD ne dovodi u pitanje instituciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, a Valentinu Inzku Vijeće za provedbu mira u BiH (PIC) dalo je podršku i produljilo mu mandat. Jedino se usprotivila Rusija, koja podržava Dodika u namjeri da se OHR ukine, a tome je bio sklon i Čović, ali je on (moguće pod pritiskom Zagreba) pružio Inzku ruku pomirenja (nedavno mu je poslao pismo), što je on prihvatio te se očekuje njihov sastanak.

Podsjetimo da je nedavno na neformalnom sastanku o BiH u Vijeću sigurnost UN-a u organizaciji Rusije Milorad Dodik napao Inzka (govorio je da je antisrpski monstrum i prostitutka) te tražio njegov odlazak, Čović ga je podržao iako je bio puno blaži u svojim kvalifikacijama, a tada su i SAD i EU podržali Inzka i očitali bukvicu Dodiku i Čoviću. No, Dodik ustraje na svome, tražeći da Inzko ode i da, kako kaže, “on ne predstavlja nikoga”.

U posjet BiH 14. prosinca stiže ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov (trebao je već u studenome, ali je odgođeno zbog korone), a kako javljaju mediji iz RS-a, prvo će otići k Dodiku u istočno Sarajevo, a dan kasnije i na sastanak s članovima Predsjedništva u Sarajevo. Vjerojatno će nova američka politika biti glavna tema razgovora s Dodikom, koji će sigurno tražiti podršku Moskve da osujeti te euroameričke namjere.

SAD: Kosovo mora postati član UN-a

Na kongresnom saslušanju o prijedlozima za novu američku politiku prema Balkanu govorilo se i o Kosovu, odnosno srpsko-kosovskim odnosima.

Prema prijedlogu Daniela Serwera sa Sveučilišta Johns Hopkins u Marylandu, treba završiti s priznanjem Kosova te ostvariti njegovo primanje u UN, a SAD bi se oko toga trebao dogovoriti (nagoditi) s Rusijom i Kinom kako ne bi svojim vetom u Vijeću sigurnosti spriječile primanje Kosova. SAD će se zalagati za dijalog Kosova i Srbije pod “pokroviteljstvom” Bruxellesa, što bi omogućilo objema državama nastavak europskih za Srbiju i euroatlantskih procesa za Kosovo.

Naime, Srbija je zapela na svom europskom putu jer ove godine nije otvorila niti jedno novo pregovaračko poglavlje, prvenstveno zbog nedostatka demokracije, slobode medija te neusklađenosti s Bruxellesom kada su u pitanju odnosi (uglavnom se misli na sankcije) s Rusijom i Kinom.

Srbija je dosad otvorila 18 od 35 poglavlja, ali je privremeno zatvorila samo tri. Kosovo još nije niti dobilo datum za otvaranje pregovora, ali se u SAD-u nadaju da bi, ako se svi ovi prijedlozi realiziraju, Kosovo i BiH, kao posljednje europske države, mogli otvoriti pregovore o članstvu u EU i NATO-u. Serwer navodi da i dalje postoje problemi između Srbije i Kosova, kao i unutar BiH gdje je Srbija također faktor.

– Sve što sam predložio bit će lakše uz podršku Srbije, ali ako Vučić nastavi preferirati autokratski način vladanja te svrstavanje s Rusijom i Kinom, EU i SAD morat će pronaći prilike da ubrzaju dan kad će Srbija biti odana stvarnoj demokraciji kod kuće i boljim odnosima sa susjedima – ističe Serwer.

(Jutarnji list)

(227)